Brže od pregledniku!
54 odnosi: Antigen, Azija, Bjelančevine, Divlja patka, Endem, Enzim, Evolucija, Gen, Genotip, Gripa, Groznica, Guske, H1N1, H2N2, H3N2, H5N1, Hemaglutinin, Hong Kong, Hrvatska, Imunologija, Izmet, Kina, Kralježnjaci, Labudovi, Limfni čvor, Mikroorganizmi, Mutacija, Neuraminidaza, Okoliš, Organizam, Orthomyxoviridae, Oseltamivir, Pandemija, Patogen, Perad, Pluća, Pneumonija, Protutijela, Ptičja gripa, Ptice, Ribonukleinska kiselina, Rod (taksonomija), Sisavci, Sjedinjene Američke Države, Slina, Stanica, Svjetska zdravstvena organizacija, Virusi, Vrsta, 1996., ..., 1997., 2002., 2006., 9. rujna. Proširite indeks (4 više) »
Antigen
Svako antitijelo se povezuje na specifični antigen; interakcija je slična bravi i ključu. Antigen (gr. anti (protiv) + gen, skraćeno od lat. generatus - (stvarati, roditi) je molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju u organizmu. Antigeni koji izazivaju stvaranje antitijela u organizmu nazivaju se još i imunogeni. U užem smislu, imunogeni potiču reakciju imunog sustava dok su antigeni tvari za koja se vežu određena antitijela. Dakle, imuni sistem ne čine samo antitijela, već je to složen proces identifikacije, markiranja, uništavanja i uklanjanja uljeza. Osim toga, svi antigeni ne uzrokuju imunogenu reakciju, ali svi imunogeni jesu antigeni. (Immunobiology, Janeway and Travers, 1994). Antigen je u stvarnosti jedna makromolekula stanica je molekularna težina veća od 1000 i sposobna je vezati se na određeni imunoglobulin. Antigeni su najčešće proteini ili polisaharidi. Takvi su i dijelovi bakterija (omotač, kapsula, stanični zid, bič, toksin), virusa i drugih mikroorganizama. Lipidi i nukleinske kiseline su antigeni samo ako su kombinirani s proteinima i polisaharidima. Antigeni mogu biti i pelud, bjelanjak jajeta, proteini iz transplantiranih tkiva i organa, pa i proteini koji se zadese na površini stanica krvi tijekom transfuzije.
Novi!!: H5N1 i Antigen · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: H5N1 i Azija · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: H5N1 i Bjelančevine · Vidi više »
Divlja patka
Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.
Novi!!: H5N1 i Divlja patka · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: H5N1 i Endem · Vidi više »
Enzim
Enzim je biološki katalizator, protein tj.
Novi!!: H5N1 i Enzim · Vidi više »
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Novi!!: H5N1 i Evolucija · Vidi više »
Gen
Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije.
Novi!!: H5N1 i Gen · Vidi više »
Genotip
Genotip je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi geni koji ga čine.
Novi!!: H5N1 i Genotip · Vidi više »
Gripa
Gripa je zarazna bolest primarno dišnog sustava uzrokovana virusom koji se prenosi kapljicama u zraku nastalim kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe.
Novi!!: H5N1 i Gripa · Vidi više »
Groznica
Groznica, poznatija i kao vrućica, febrilno stanje ili pireksija, stanje je povišene temperature u ljudskom tijelu iznad normalne razine.
Novi!!: H5N1 i Groznica · Vidi više »
Guske
Guske (lat. Anserinae), potporodica ptica, pripada porodici pataka, Anatidae, redu Anseriformes, za koje se ravnopravno koriste, ovisno o literaturi, hrvatski nazivi patkarice ili guščarice.
Novi!!: H5N1 i Guske · Vidi više »
H1N1
U virologiji H1N1 ili podtip A/H1N1 (eng. Influenza A virus subtype H1N1) najčešći je razlog pandemije svinjske gripe (2009.) i španjolske gripe (1918. – 1919.). To je ortomiksovirus koji sadrži glikoproteine hemaglutinin i neuraminidazu.
Novi!!: H5N1 i H1N1 · Vidi više »
H2N2
H2N2 ili Podtip virusa gripe A H2N2 (A/H2N2) je podvrsta virusa gripe A. H2N2 je mutirao u razne sojeve, uključujući azijski soj gripe (danas izumrli u divljini), H3N2 i razne sojeve koji se nalaze u pticama.
Novi!!: H5N1 i H2N2 · Vidi više »
H3N2
Podtip virusa gripe H3N2 (A/H3N2) ili H3N2 je podvrsta virusa koji uzrokuje gripu (gripu).
Novi!!: H5N1 i H3N2 · Vidi više »
H5N1
H5N1 je podtip virusa ptičje gripe i uzročnik virusnog oboljenja pandemijskih razmjera, koje se prenosi na mnoge vrste uključujući i čovjeka.
Novi!!: H5N1 i H5N1 · Vidi više »
Hemaglutinin
H-Hemaglutinin je proteinski šiljak na površini virusa.
Novi!!: H5N1 i Hemaglutinin · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: H5N1 i Hong Kong · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: H5N1 i Hrvatska · Vidi više »
Imunologija
Imunologija (lat. immunitas - otpornost, neprimljivost; grč. lógos - nauka) je grana biomedicinskih znanosti koja proučava cjelokupnu otpornost organizma na djelovanje stranih tvari, tj.
Novi!!: H5N1 i Imunologija · Vidi više »
Izmet
Konjski izmet Izmet ili stolica naziv je za proizvod probavnog sustava, koji se izbacuje kroz anus za vrijeme obavljanja nužde.
Novi!!: H5N1 i Izmet · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: H5N1 i Kina · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: H5N1 i Kralježnjaci · Vidi više »
Labudovi
Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.
Novi!!: H5N1 i Labudovi · Vidi više »
Limfni čvor
Struktura limfnog čvora Limfni čvorovi (lymphonodi, nodi lymphatici) su limforetikulski organi uključeni u tok limfe, smješteni posvuda po tijelu (osim u središnjem živčanom sustavu), osobito na sjecištima limfnih žila iz pojedinih područja tijela (regionalni limfni čvorovi).
Novi!!: H5N1 i Limfni čvor · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: H5N1 i Mikroorganizmi · Vidi više »
Mutacija
Mutacije su nasumične promjene genetskog materijala stanice.
Novi!!: H5N1 i Mutacija · Vidi više »
Neuraminidaza
Neuraminidaza monomer, Human Neuraminidaza je protein, stručnjak za bijeg, koji oslobađa viruse s površina stanica i ispušta roj mikroba koji napadaju i uništavaju nove stanice.
Novi!!: H5N1 i Neuraminidaza · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: H5N1 i Okoliš · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: H5N1 i Organizam · Vidi više »
Orthomyxoviridae
Orthomyxoviridae je obitelj RNK virusa.
Novi!!: H5N1 i Orthomyxoviridae · Vidi više »
Oseltamivir
Oseltamivir (Tamiflu) je lijek protiv gripe.
Novi!!: H5N1 i Oseltamivir · Vidi više »
Pandemija
Pandemija označava širenje zarazne bolesti u širokim zemljopisnim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera.
Novi!!: H5N1 i Pandemija · Vidi više »
Patogen
Fotomikrografija stolice koja ima bakteriju shigella. Ove bakterije obično uzrokuju bolesti koje se prenose hranom. Patogen, klica, uzročnik bolesti (od grč. πάθος, i grč. γἰγνομαι u slobodnom prijevodu "onaj koji uzrokuje patnju"; eng. pathogen, zarazan) biološki je agens, koji uzrokuje bolest organizma.
Novi!!: H5N1 i Patogen · Vidi više »
Perad
Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.
Novi!!: H5N1 i Perad · Vidi više »
Pluća
Pluća i srce u prsnoj šupljini Bronhi i bronhiole u plućima čovjeka. Pluća (lat. pulmones) glavni su organ dišnoga sustava kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih puževa (u puževa su primitivna pluća).
Novi!!: H5N1 i Pluća · Vidi više »
Pneumonija
Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.
Novi!!: H5N1 i Pneumonija · Vidi više »
Protutijela
Svako antitijelo se veže na specifičan antigen; interakcija slična bravi i ključu Protutijela (Ab), također poznata kao imunoglobulini (Ig), su veliki proteini u obliku Y koji se proizvode uglavnom u plazma stanicama koje imunološki sustav koristi za neutralizaciju patogena kao što su patogene bakterije i virusi.
Novi!!: H5N1 i Protutijela · Vidi više »
Ptičja gripa
Ptičja gripa je zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedini sojevi virusa vrste Influenzavirus A (neki drugi sojevi tog virusa uzrokuju epidemije čovječje gripe).
Novi!!: H5N1 i Ptičja gripa · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: H5N1 i Ptice · Vidi više »
Ribonukleinska kiselina
nukleobaze (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanom RNA--u koji se presavija i međusobno povezuje. Ribonukleinska kiselina skraćeno RNK (eng. Ribonucleic acid, RNA), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida.
Novi!!: H5N1 i Ribonukleinska kiselina · Vidi više »
Rod (taksonomija)
Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.
Novi!!: H5N1 i Rod (taksonomija) · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: H5N1 i Sisavci · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: H5N1 i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slina
Slina je tekućina koja nastaje u žlijezdama slinovnicama.
Novi!!: H5N1 i Slina · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: H5N1 i Stanica · Vidi više »
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Novi!!: H5N1 i Svjetska zdravstvena organizacija · Vidi više »
Virusi
Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.
Novi!!: H5N1 i Virusi · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: H5N1 i Vrsta · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: H5N1 i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: H5N1 i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: H5N1 i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: H5N1 i 2006. · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: H5N1 i 9. rujna · Vidi više »
