Brže od pregledniku!
54 odnosi: Aheront (rijeka, mitologija), Ahilej, Asfodel, Bog, Crna, Cvijet, Eak, Eneida, Eneja, Ereb, Eridan, Erinije, Etimologija, Euridika, Flegeton, Furije, Genitiv, Grčki jezik, Had (bog), Haron, Haron (mitologija), Hekata, Heraklo, Hipno, Homer, Hrvatska, Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ime, Imenice, Kerber, Kokit, Krv, Lamija, Leta (rijeka), Minos, Mnemozina, Nominativ, Odisej, Odiseja, Orfej, Perzefona, Pravopis, Publije Vergilije Maron, Radamant, Rijeka (vodotok), Sizif, Smrt, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Stiks, ..., Tanatos, Tartar (pakao), Tezej, 1961.. Proširite indeks (4 više) »
Aheront (rijeka, mitologija)
Aheront (grč., Akhérôn) u grčkoj mitologiji rijeka je boli u Hadu preko koje je duše umrlih prevozio Haron u svome čamcu.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Aheront (rijeka, mitologija) · Vidi više »
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Ahilej · Vidi više »
Asfodel
Asfodelske poljane su bile dio starogrčkog podzemnog svijeta gdje su živjele duše prosječnih ljudi poslije smrti.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Asfodel · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Bog · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Crna · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Cvijet · Vidi više »
Eak
Jean-Michel Moreau le Jeune: Eak i Telemon Eak ili Ajakos (grč., Aiakos) u grčkoj mitologiji bio je kralj Egine.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Eak · Vidi više »
Eneida
Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Eneida · Vidi više »
Eneja
Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Eneja · Vidi više »
Ereb
Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Ereb · Vidi više »
Eridan
Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Eridan · Vidi više »
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Erinije · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Etimologija · Vidi više »
Euridika
Frederic Leighton: Orfej i Euridika, 1864. Euridika (grč., Euridíkê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Orfejova žena.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Euridika · Vidi više »
Flegeton
Flegeton (grč., Phlegéthôn) ili Piriflegeton (grč., Puriphlegéthôn) u grčkoj mitologiji rijeka je vatre u Hadu.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Flegeton · Vidi više »
Furije
Furije Furije su u rimskoj mitologiji parnjaci Erinija iz grčke mitologije, boginje osvete.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Furije · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Genitiv · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Grčki jezik · Vidi više »
Had (bog)
grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Had (bog) · Vidi više »
Haron
Haron se odnosi na.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Haron · Vidi više »
Haron (mitologija)
Božanstvene komedije'' Haron (grč., Khárôn) u grčkoj mitologiji Erebov je i Niktin sin (sin Tame i Noći); bio je lađar u Hadu, tj.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Haron (mitologija) · Vidi više »
Hekata
Hekata (grč. Hekate, Ἑκάτη, lat. Hecate) je misteriozna božica podzemnog svijeta s tri glave i tri tijela; vladarica čudovišnih bića i čarobnica.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Hekata · Vidi više »
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Heraklo · Vidi više »
Hipno
John William Waterhouse: San (Hipno) i njegov polubrat Smrt (Tanatos) Hipno (grč., Hipnos) u grčkoj mitologiji personifikacija je sna.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Hipno · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Homer · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski pravopis, naukovno pomagalo (učevnik) preporučen za porabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, a nakladnikom mu je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Ime · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Imenice · Vidi više »
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Kerber · Vidi više »
Kokit
Kokit (grč., Kôkytós) u grčkoj mitologiji rijeka je jadikovanja, jauka i leleka u Hadu, ulijeva se u Aheront.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Kokit · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Krv · Vidi više »
Lamija
Herbert Draper: Lamija, 1909. John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905. Lamija (grč., Lámia) ili Sibarida (Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Lamija · Vidi više »
Leta (rijeka)
Leta (grč., Lếthê) u grčkoj mitologiji rijeka je zaborava u Hadu.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Leta (rijeka) · Vidi više »
Minos
Minos (grč., Mínôs) bio je legendarni kretski kralj, Zeusov i Europin sin.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Minos · Vidi više »
Mnemozina
Dante Gabriel Rossetti: Mnemozina, 19. stoljeće Mnemozina (grč., Mnêmosúnê) u grčkoj mitologiji božica je pamćenja i majka Muza; personifikacija pamćenja u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Mnemozina · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Nominativ · Vidi više »
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Odisej · Vidi više »
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Odiseja · Vidi više »
Orfej
Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Orfej · Vidi više »
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Perzefona · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Pravopis · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Radamant
Radamant (grč., Radamánthys) u grčkoj mitologiji bio je Zeusov i Europin sin, Minosov i Sarpedonov brat, a odgojio ga je Asterion.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Radamant · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Sizif
Franz von Stuck: Sizif, 1920. Sizif (grč., Sísuphos) u grčkoj mitologiji Eolov je i Enaretin sin.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Sizif · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Smrt · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Stara Grčka · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stiks
Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Stiks · Vidi više »
Tanatos
Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Tanatos · Vidi više »
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Tartar (pakao) · Vidi više »
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i Tezej · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Had (podzemni svijet) i 1961. · Vidi više »
