Brže od pregledniku!
210 odnosi: Amfora, Arsenal (Hvar), Augustinski heremiti, Barok, Baterija Andreas na Križnome ratu, Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru, Božidar Novak, Brodogradilište, Brusje, Crkva Gospe Anuncijate u Hvaru, Crkva sv. Duha u Hvaru, Crkva sv. Nikole u Hvaru, Crkva Zvijezda mora u Hvaru, Dalmacija, Dani Hvarskog kazališta, Dinko Fio, Domovinski rat, Europa, Far, Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti u Hvaru, Gabi Novak, Gego & Picigin Band, Gotika, Grad, Gradske zidine u Hvaru, Grčki jezik, Grci, Grga Novak, Grgur Bučić, Grkokatolička Crkva, Grmljavina, Habsburška Monarhija, Hanibal Lucić, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hvar, Hvarska biskupija, Hvarska katedrala, Hvarski ustanak, Hvarsko kazalište, Ivan Parožić, Ivan Vučetić, Ivanić, Jakov Boglić, Jelka Bučić, Jelsa, Jerko Machiedo, Joško Kovačić, Josip Avelini, Jugo, ..., Kaktusi, Kartaga, Katolička Crkva, Kazalište, Klapa Nostalgija, Kneževa palača u Hvaru, Knjižnica, Kraljevina Jugoslavija, Kuća Bartučević u Hvaru, Kuća Fazanić u Hvaru, Kuća Machiedo (Bonini) u Hvaru, Kuća Novak u Hvaru, Kuća Užižić (Hektorović) u Hvaru, Kuća uz crkvu Gospe Anuncijate u Hvaru, Kuće Zaninović u Hvaru, Kuzma Kovačić, Latinski jezik, Ljetna palača Paladini u Hvaru, Ljetnikovac Hanibala Lucića u Hvaru, Loža i kula-sat Leroj u Hvaru, Maestral, Malo Grablje, Mandrač u Hvaru, Marija Terezija Austrijska, Marin Carić, Marin Zaninović, Matij Ivanić, Matija Botteri, Meteorologija, Mikša Pelegrinović, Milna (Hvar), Mletačka Republika, Mramor, Muzej hvarske baštine, Napoljun, Nezavisni (politika), Nikša Petrić, Niko Duboković Nadalini (konzervator), Nikola Firentinac, Osmanski napad na Hvar 1571., Osmansko Carstvo, Pakleni otoci, Palača, Palača Ivanić u Hvaru, Palača Radošević u Hvaru, Petar Colić, Petar Hektorović, Petar Kasandrić, Petar Nižetić, Portugal, Prozor, Radoševići (plemstvo), Renesansa, Rusko Carstvo, Sat, Slobodan Prosperov Novak, Snijeg, Splitsko-dalmatinska županija, Sredozemlje, Stari Grad, Stjepan I., papa, Sveta Nedjelja (Hvar), Talijanski jezik, Tonko Šoljan, Trg, Trokut, Turci, Turizam, UNESCO, Veljko Vučetić, Velo Grablje, Veneranda u Hvaru, Vinko Pribojević, Za križen, Zaraće, Zdenac, Zvono, 1. tisućljeće pr. Kr., 11. stoljeće, 1147., 1278., 1292., 13. stoljeće, 1312., 1326., 1327., 1331., 1420., 1463., 1465., 1466., 1471., 1485., 1487., 1494., 1500., 1510., 1514., 1525., 1529., 1536., 1551., 1553., 1561., 1562., 1564., 1571., 1572., 1579., 1591., 1611., 1612., 1664., 1685., 1775., 1776., 1780., 1787., 1797., 1803., 1805., 1807., 1811., 1813., 1819., 1849., 1858., 1861., 1868., 1870., 1879., 1888., 1900., 1918., 1921., 1924., 1925., 1936., 1941., 1945., 1947., 1951., 1952., 1978., 1990., 1991., 2. listopada, 2. stoljeće, 2000., 2001., 2003., 2010., 2011., 3. stoljeće pr. Kr., 4. stoljeće pr. Kr., 5. stoljeće, 6. stoljeće, 6. veljače, 7. stoljeće, 8. stoljeće. Proširite indeks (160 više) »
Amfora
Amfora je antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom.
Novi!!: Hvar (grad) i Amfora · Vidi više »
Arsenal (Hvar)
Arsenal Hvar Hvarski Arsenal povijesna je građevina u gradu Hvaru u Hrvatskoj.
Novi!!: Hvar (grad) i Arsenal (Hvar) · Vidi više »
Augustinski heremiti
AugustinciKrpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Augustinski heremiti · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Hvar (grad) i Barok · Vidi više »
Baterija Andreas na Križnome ratu
desno Baterija Andreas na Križnome ratu, utvrda u Hvaru, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Baterija Andreas na Križnome ratu · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru
Samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru jedan je od svega osam sačuvanih (od početnih oko 50) ženskih benediktinskih samostana na prostoru Hrvatske.
Novi!!: Hvar (grad) i Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru · Vidi više »
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Novi!!: Hvar (grad) i Božidar Novak · Vidi više »
Brodogradilište
Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.
Novi!!: Hvar (grad) i Brodogradilište · Vidi više »
Brusje
Brusje je malo brdsko mjesto na otoku Hvaru, u sastavu općine Hvar.
Novi!!: Hvar (grad) i Brusje · Vidi više »
Crkva Gospe Anuncijate u Hvaru
Crkva Gospe Anuncijate (Navještenja Blažene Djevice Marije), rimokatolička crkva u Hvaru, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Crkva Gospe Anuncijate u Hvaru · Vidi više »
Crkva sv. Duha u Hvaru
Crkva sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Crkva sv. Duha u Hvaru · Vidi više »
Crkva sv. Nikole u Hvaru
desno Crkva sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Crkva sv. Nikole u Hvaru · Vidi više »
Crkva Zvijezda mora u Hvaru
Crkva Zvijezda mora je katolička crkva u Hvaru, na adresi Obala Fabrika 37.
Novi!!: Hvar (grad) i Crkva Zvijezda mora u Hvaru · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hvar (grad) i Dalmacija · Vidi više »
Dani Hvarskog kazališta
Dani Hvarskog kazališta su književno-znanstvena i scenska manifestacija, koja se održava svake godine u gradu Hvaru, u organizaciji Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Književnog kruga Split, Hvarskog pučkog kazališta i Poglavarstva Grada Hvara.
Novi!!: Hvar (grad) i Dani Hvarskog kazališta · Vidi više »
Dinko Fio
Dinko Fio (Blato, 28. travnja 1924. – Zagreb, 2. studenog 2011.) bio je hrvatski skladatelj, pjevač, melograf, dirigent, zborovođa (posebice dječjih zborova) i glazbeni pedagog.
Novi!!: Hvar (grad) i Dinko Fio · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hvar (grad) i Domovinski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Hvar (grad) i Europa · Vidi više »
Far
Far (Pharos) je antičko naselje na mjestu današnjega Staroga Grada na Hvaru.
Novi!!: Hvar (grad) i Far · Vidi više »
Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti u Hvaru
Franjevački samostan i crkva Gospe od Milosti, samostan i crkva franjevaca u gradiću Hvaru, Šetalište put križa 15, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti u Hvaru · Vidi više »
Gabi Novak
Gabi Novak (Berlin, 8. srpnja 1936.), hrvatska pjevačica.
Novi!!: Hvar (grad) i Gabi Novak · Vidi više »
Gego & Picigin Band
Gego & Picigin Band (poznatiji samo kao Gego) je hvarski rock sastav.
Novi!!: Hvar (grad) i Gego & Picigin Band · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Hvar (grad) i Gotika · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Hvar (grad) i Grad · Vidi više »
Gradske zidine u Hvaru
Gradske zidine u Hvaru, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Novi!!: Hvar (grad) i Gradske zidine u Hvaru · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Hvar (grad) i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Hvar (grad) i Grci · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Hvar (grad) i Grga Novak · Vidi više »
Grgur Bučić
Grgur Bučić (–) bio je hrvatski prirodoslovac: ihtiolog, oceanograf, meteorolog, voditelj meteorološke postaje, konstruktor meteoroloških uređaja, entomolog., Grgur Bučić – svestrani prirodoslovac (1829. – 1911.), autor Jakov Dulčić, Annales: anali za istrske in mediteranske študije.
Novi!!: Hvar (grad) i Grgur Bučić · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Hvar (grad) i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Hvar (grad) i Grmljavina · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hvar (grad) i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Novi!!: Hvar (grad) i Hanibal Lucić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hvar (grad) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hvar (grad) i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Hvar (grad) i Hvar · Vidi više »
Hvarska biskupija
Hvarska biskupija (lat. Dioecesis Pharensis), poznata i kao Hvarsko-bračko-viška biskupija (lat. Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis), rimokatolička biskupija u sastavu splitske metropolije, osnovana u 12. stoljeću.
Novi!!: Hvar (grad) i Hvarska biskupija · Vidi više »
Hvarska katedrala
Hvarska katedrala posvećena je sv. Stjepanu I., papi i mučeniku, zaštitniku Hvarske biskupije i Grada Hvara.
Novi!!: Hvar (grad) i Hvarska katedrala · Vidi više »
Hvarski ustanak
Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.
Novi!!: Hvar (grad) i Hvarski ustanak · Vidi više »
Hvarsko kazalište
Hvarsko kazalište kulturni je i društveni simbol grada Hvara.
Novi!!: Hvar (grad) i Hvarsko kazalište · Vidi više »
Ivan Parožić
Ivan (Dživan) Parožić (Hvar, 1537. – ?), hrvatski renesansni pjesnik i komediograf.
Novi!!: Hvar (grad) i Ivan Parožić · Vidi više »
Ivan Vučetić
Ivan Vučetić Ivan Vučetić (Juan Vucetich Kovacevich) (Hvar, 20. srpnja 1858. – Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije.
Novi!!: Hvar (grad) i Ivan Vučetić · Vidi više »
Ivanić
Hrvatska.
Novi!!: Hvar (grad) i Ivanić · Vidi više »
Jakov Boglić
Jakov Anakleto Antun Petar Boglić (u tal. izvorima Giancomo Anacleto Antonio Pietro Boglich) (Hvar, 12. lipnja 1826. - Hvar, 3. prosinca 1897.) je bio hrvatski povjesničar i visoki školski dužnosnik.
Novi!!: Hvar (grad) i Jakov Boglić · Vidi više »
Jelka Bučić
Jelka Bučić (r. u Hvaru — 1943.), hrv.
Novi!!: Hvar (grad) i Jelka Bučić · Vidi više »
Jelsa
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Hvar (grad) i Jelsa · Vidi više »
Jerko Machiedo
Dr Jerko Machiedo (Hvar (grad), 24. studenoga 1877. - Zagreb, 10. veljače 1962.),Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str.
Novi!!: Hvar (grad) i Jerko Machiedo · Vidi više »
Joško Kovačić
Joško Kovačić (1955. – 2019.), hrvatski zavičajni povjesničar.
Novi!!: Hvar (grad) i Joško Kovačić · Vidi više »
Josip Avelini
Josip Avelini (1891. 1947.), hrvatski lokalni dužnosnik i zaslužnik hrvatskog turizma s otoka Hvara, po struci liječnik.
Novi!!: Hvar (grad) i Josip Avelini · Vidi više »
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Novi!!: Hvar (grad) i Jugo · Vidi više »
Kaktusi
Kaktusovke (kaktusi; lat. Cactaceae) su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima).
Novi!!: Hvar (grad) i Kaktusi · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Hvar (grad) i Kartaga · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Hvar (grad) i Katolička Crkva · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Hvar (grad) i Kazalište · Vidi više »
Klapa Nostalgija
Nostalgija je klapa iz Zagreba.
Novi!!: Hvar (grad) i Klapa Nostalgija · Vidi više »
Kneževa palača u Hvaru
Kneževa palača, odnosno komunalna palača, bivša građevina u gradu Hvaru.
Novi!!: Hvar (grad) i Kneževa palača u Hvaru · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Hvar (grad) i Knjižnica · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Hvar (grad) i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kuća Bartučević u Hvaru
Kuća Bartučević u gradiću Hvaru, ul.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća Bartučević u Hvaru · Vidi više »
Kuća Fazanić u Hvaru
Kuća Fazanić Kuća Fazanić nalazi se u gradu Hvaru, na adresi Trg sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća Fazanić u Hvaru · Vidi više »
Kuća Machiedo (Bonini) u Hvaru
Kuća Machiedo (lijeva polovica slike, s balkonom) Kuća Machiedo odnosno kuća Bonini je kuća u gradiću Hvaru, na adresi Trg sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća Machiedo (Bonini) u Hvaru · Vidi više »
Kuća Novak u Hvaru
desno Kuća Novak u gradiću Hvaru, Kroz Burak 1 i 3 i Jurja Matijevića 13 i 15, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća Novak u Hvaru · Vidi više »
Kuća Užižić (Hektorović) u Hvaru
desno Kuća Užižić (Hektorović) u gradiću Hvaru, Kroz Grodu 5, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća Užižić (Hektorović) u Hvaru · Vidi više »
Kuća uz crkvu Gospe Anuncijate u Hvaru
desno Kuća, uz rimokatoličku crkvu Gospe Anuncijate u Hvaru, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuća uz crkvu Gospe Anuncijate u Hvaru · Vidi više »
Kuće Zaninović u Hvaru
desno Kuće Zaninović u gradiću Hvaru, Marije Maričić 17, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuće Zaninović u Hvaru · Vidi više »
Kuzma Kovačić
Kuzma Kovačić (Hvar, 6. lipnja 1952.), hrvatski akademski kipar i akademik.
Novi!!: Hvar (grad) i Kuzma Kovačić · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hvar (grad) i Latinski jezik · Vidi više »
Ljetna palača Paladini u Hvaru
Ljetna palača Paladini Ljetna palača Paladini je zgrada u gradu Hvaru na adresi Trgu sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Ljetna palača Paladini u Hvaru · Vidi više »
Ljetnikovac Hanibala Lucića u Hvaru
desno Ljetnikovac Hanibala Lucića u gradiću Hvaru, Hanibala Lucića 8, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Ljetnikovac Hanibala Lucića u Hvaru · Vidi više »
Loža i kula-sat Leroj u Hvaru
Gradska loža i Leroj Loža i kula-sat Leroj u gradiću Hvaru, Trg sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Loža i kula-sat Leroj u Hvaru · Vidi više »
Maestral
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). klase optimist). Bf). Maestral (tal. maestrale od lat. magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera.
Novi!!: Hvar (grad) i Maestral · Vidi više »
Malo Grablje
Malo Grablje je napušteno naselje na Hvaru, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hvar (grad) i Malo Grablje · Vidi više »
Mandrač u Hvaru
Mandrač Mandrač, luka u gradiću Hvaru, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Mandrač u Hvaru · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Hvar (grad) i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Marin Carić
Marin Carić (Hvar, 1947. – 3. prosinca 2000.), hrvatski kazališni, televizijski i radijski redatelj.
Novi!!: Hvar (grad) i Marin Carić · Vidi više »
Marin Zaninović
Marin Zaninović (Velo Grablje na Hvaru, 18. siječnja 1930. – Zagreb, 2. prosinca 2022.) bio je hrvatski arheolog.
Novi!!: Hvar (grad) i Marin Zaninović · Vidi više »
Matij Ivanić
Matij (u nekim izvorima: Matija) Ivanić (Vrbanj, Hvar, oko 1445. – Rim, 1523.), bio je ugledan građanin hrvatskog gradića Hvara iz 16. stoljeća, vođa Hvarskog ustanka (1510. – 1514.) protiv Mletačke Republike.
Novi!!: Hvar (grad) i Matij Ivanić · Vidi više »
Matija Botteri
Matija Botteri (Hvar, 7. srpnja 1808. – Orizaba, Meksiko, 7. srpnja 1877.) bio je samouki hvarski prirodoslovac, ornitolog i sakupljač.
Novi!!: Hvar (grad) i Matija Botteri · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Hvar (grad) i Meteorologija · Vidi više »
Mikša Pelegrinović
Mikša Pelegrinović (Hvar, 1500. – Zadar, 26. prosinca 1562.) bio je hrvatski plemić i pjesnik.
Novi!!: Hvar (grad) i Mikša Pelegrinović · Vidi više »
Milna (Hvar)
Milna je udaljena 6 km od grada Hvara i u njoj je 2001.
Novi!!: Hvar (grad) i Milna (Hvar) · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Hvar (grad) i Mletačka Republika · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Hvar (grad) i Mramor · Vidi više »
Muzej hvarske baštine
Muzej hvarske baštine, muzejska ustanova iz gradića Hvara.
Novi!!: Hvar (grad) i Muzej hvarske baštine · Vidi više »
Napoljun
desno Napoljun (Napoleon), tvrđava na brdu Sv.
Novi!!: Hvar (grad) i Napoljun · Vidi više »
Nezavisni (politika)
Nezavisni ili nestranački političar je pojedinac koji ne pripada nijednoj političkoj stranki.
Novi!!: Hvar (grad) i Nezavisni (politika) · Vidi više »
Nikša Petrić
Nikša Petrić (1946. – Hvar, 22. travnja 2010.), bio je hrvatski arheolog, povjesničar i hrvatski pjesnik.
Novi!!: Hvar (grad) i Nikša Petrić · Vidi više »
Niko Duboković Nadalini (konzervator)
Spomen ploča na zidu rodne kuće Nike Dubokovića u Jelsi Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. 24. listopada 1991.), hrvatski konzervator, povjesničar, arhivist s Hvara.
Novi!!: Hvar (grad) i Niko Duboković Nadalini (konzervator) · Vidi više »
Nikola Firentinac
Nikola Firentinac, u talijanskoj povijesti umjetnosti znan kao Niccolò Fiorentino, ili Niccolò Di Giovanni Fiorentino (1418. – Šibenik, 1506.), bio je renesansni kipar i arhitekt.
Novi!!: Hvar (grad) i Nikola Firentinac · Vidi više »
Osmanski napad na Hvar 1571.
Osmanski napad na Hvar, vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Hvar (grad) i Osmanski napad na Hvar 1571. · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Hvar (grad) i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakleni otoci
Pakleni otoci, pogled s Hvara. Mali Vodnjak (desno), Veli Vodnjak, Travna and Paržanj (lijevo). U pozadini se vidi otok Vis. Mapa Paklenih otoka. Pakleni otoci (izgovor: Pakléni otoci) ili lokalno Škoji skupina su vapnenačkih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Hvar (grad) i Pakleni otoci · Vidi više »
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Novi!!: Hvar (grad) i Palača · Vidi više »
Palača Ivanić u Hvaru
Palača Ivanić u gradiću Hvaru u ulici skaline od Gojave 9, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Palača Ivanić u Hvaru · Vidi više »
Palača Radošević u Hvaru
Palača Radošević (Vukašinović-Dojmi) je barokna palača hrvatske plemićke obitelji Radoševića (Radossio) u gradu Hvaru.
Novi!!: Hvar (grad) i Palača Radošević u Hvaru · Vidi više »
Petar Colić
Petar Colić (Hvar, 17. prosinca 1935. Zagreb, 18. ožujka 1987.), hrvatski fizičar, popularizator znanostiHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Hvar (grad) i Petar Colić · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: Hvar (grad) i Petar Hektorović · Vidi više »
Petar Kasandrić
Petar Kasandrić (Hvar, 15. ožujka 1857. Rim, 30. travnja 1927.) bio je hrv.
Novi!!: Hvar (grad) i Petar Kasandrić · Vidi više »
Petar Nižetić
Petar Nižetić (Petar Nisiteo) (Stari Grad, 27. studenoga 1774. – Stari Grad, oko 1866.), hrvatski arheolog, kulturni djelatnik, povjesničar, pisac, preteča hrvatskoga narodnog preporoda, skupljač epigrafske i numizmatičke zbirke, donator Dominikanskog muzeja u Starom Gradu i visoki lokalni dužnosnik.
Novi!!: Hvar (grad) i Petar Nižetić · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Hvar (grad) i Portugal · Vidi više »
Prozor
Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.
Novi!!: Hvar (grad) i Prozor · Vidi više »
Radoševići (plemstvo)
Radošević je staro hrvatsko plemstvo čije su obitelji izvorno živile na podrucju Omis-a i Hum-a u doba kada se to pdrucje nazivalo "Bosansko primorje) X-XIV stoljece. Na tome poducju su vladali Humski Knezovi. Omis je bio centar toga podrucja kojeg se spominje kao "Paganski kraj". 1262 g. knez je bio Radosav Radossio pl.a njegov sin Vojislav Radosevic bio je od 1254. g. Satnik Humskog Zupana Bogdana. 1322. g. Bosanski Ban Stjepan Kotromanovic zaposjeda Humski kraj, a 1333 su Dubrovcani od kralja Tvrtka isti otkupili i nazvali "Tera Nova".Mlecani su u Omisu uredili glavni trg i tu stvorili "trgovacko srediste". Stjepan Kosaca je 1403. g. Omis prepustio Mlecanima. Izvor (Marko Vego) "Naselja Bosanske srednjovjekovne drzave (Omis)" Izdavac Svjetlost Sarajevo 1957. g. Moze se predpostaviti da su se Radosevici iz tih krajeva krenuli i prema otocima Hvaru, Pagu i Visu. Prvi povijesni spomen obitelji je 1254.g. godine. Prvotno su na otocma živjeli od vinograda, maslinika i solana. Uspješno su se bavili i trgovinom svojih proizvoda: vina, soli, i maslinovog ulja. Posebice su trgovali s Mletcima i kontinentalnom Hrvatskom. Postojali su intenzivni trgovački kanali s Likom i Gorskim kotarom. Obitelj Radošević bila je angažirana u visokim krugovima Katoličke Crkve. Mletačka Republika priznala ih je kao sudce i pravnike. Dugo su bez uspjeha na Hvaru pokušavali dobiti plemićki naslov. Veliki vojskovođa Jakov Radošević, između ostalog, poveo je veliki dio plemena u Herceg Novi u borbu protiv Osmanskog Carstvo, što je njemu i njegovom rodu donijelo naslov "conte veneto" 1689. godine. Naslov su dobili i brat mu Franjo kao i Franjin sin Juraj čiji potomci i danas žive po Lici i Slavoniji. Jedan dio te plemenske grane živi u Bosanskoj Posavini. Pleme je raseljeno po cijeloj Hrvatskoj, BiH i Herceg Novom (ostatci obitelji iz borbi s Osmanlijama). Veliki dio plemena iselio se u Italiju gdje najčešće nosi ime Radossio. Veliki dio plemena živi u SAD-u, Argentini, Čileu te u Zapadnoj Europi gdje se često pišu Radosevich. Od znamenitijih građevina u vlasništvu obitelji, ističe se palača Radošević u Hvaru, često pogrešno nazivana palačom Vukašinović.
Novi!!: Hvar (grad) i Radoševići (plemstvo) · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Hvar (grad) i Renesansa · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Hvar (grad) i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Hvar (grad) i Sat · Vidi više »
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Novi!!: Hvar (grad) i Slobodan Prosperov Novak · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Hvar (grad) i Snijeg · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Hvar (grad) i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Hvar (grad) i Sredozemlje · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hvar (grad) i Stari Grad · Vidi više »
Stjepan I., papa
Stjepan I., papa od 12. svibnja 254. do 2. kolovoza 257.
Novi!!: Hvar (grad) i Stjepan I., papa · Vidi više »
Sveta Nedjelja (Hvar)
Sveta Nedjelja (po mjesnom čakavskom narječju i Sveta Nedija; Plaža) naselje je na otoku Hvaru.
Novi!!: Hvar (grad) i Sveta Nedjelja (Hvar) · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Hvar (grad) i Talijanski jezik · Vidi više »
Tonko Šoljan
Tonko Šoljan (Rudina kod Starog Grada, otok Hvar, - Sarajevo, 18. veljače), hrv.
Novi!!: Hvar (grad) i Tonko Šoljan · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Hvar (grad) i Trg · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Hvar (grad) i Trokut · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Hvar (grad) i Turci · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Hvar (grad) i Turizam · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Hvar (grad) i UNESCO · Vidi više »
Veljko Vučetić
Veljko Vučetić (12. lipnja 1930. – 9. veljače 1999.), hrvatski pjesnik i prozaik.
Novi!!: Hvar (grad) i Veljko Vučetić · Vidi više »
Velo Grablje
Velo Grablje (lokalno ime: Velo Grobje) je naselje na Hvaru, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hvar (grad) i Velo Grablje · Vidi više »
Veneranda u Hvaru
Veneranda, bivši hospicij i tvrđava u Hvaru, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Hvar (grad) i Veneranda u Hvaru · Vidi više »
Vinko Pribojević
Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.
Novi!!: Hvar (grad) i Vinko Pribojević · Vidi više »
Za križen
hvarske katedrale u kojoj se čuva raspelo Svetog križića Hvarska procesija Za križen je naziv za tradicionalnu noćnu procesiju koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.
Novi!!: Hvar (grad) i Za križen · Vidi više »
Zaraće
Zaraće je naselje na južnoj strani otoka Hvara, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hvar (grad) i Zaraće · Vidi više »
Zdenac
Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.
Novi!!: Hvar (grad) i Zdenac · Vidi više »
Zvono
Zvono Zvono - dijelovi: 1. jaram, 2. kruna, 3. glava, 4. rame, 5. struk, 6. zvučni prsten, 7. rebro, 8. krilo, 9. bat, 10. vijenac Zvono je glazbeni instrument, koji pripada skupini udaraljki i idiofonih glazbala.
Novi!!: Hvar (grad) i Zvono · Vidi više »
1. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 11. stoljeće · Vidi više »
1147.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1147. · Vidi više »
1278.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1278. · Vidi više »
1292.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1292. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 13. stoljeće · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1312. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1326. · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1327. · Vidi više »
1331.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1331. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1420. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1463. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1465. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1466. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1471. · Vidi više »
1485.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1485. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1487. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1494. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1500. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Hvar (grad) i 1510. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hvar (grad) i 1514. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Hvar (grad) i 1525. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1529. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1536. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1551. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1553. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1561. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1562. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1564. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1571. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1572. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1579. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1591. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1611. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1612. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1664. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1685. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1775. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1776. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1780. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1787. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1797. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1803. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1805. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1807. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1811. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1813. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1819. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1849. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1861. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1868. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1870. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1879. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1888. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Hvar (grad) i 1900. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1925. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1936. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1947. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1952. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1978. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 1991. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Hvar (grad) i 2. listopada · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 2. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hvar (grad) i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hvar (grad) i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Hvar (grad) i 2003. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Hvar (grad) i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 2011. · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 5. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 6. stoljeće · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Hvar (grad) i 6. veljače · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 7. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hvar (grad) i 8. stoljeće · Vidi više »
