Brže od pregledniku!
68 odnosi: Al-Andalus, Alah, Alžir, Aleksandrija, Andaluzija, Antropologija, Arapi, Autobiografija, Avicena, Španjolska, Barbari, Berberi, Bogoslovlje, Civilizacija, Damask, Društvo, Ekonomija, Epidemija, Fes, Filozof, Filozofija, Granada, Hadž, Hadramaut, Historiografija, Ibn Rušd, Jemen, Kadija, Kastilja, Krasopis, Kuga, Kultura, Kuran, Logika, Magreb, Mameluci, Matematičar, Meka, Misticizam, Moć, Mongoli, Muhamed, Panegirik, Pleme, Razi, Rekonkvista, Sevilla, Sirija, Sociologija, Srodstvo, ..., Sufizam, Timur, Tlemcen, Tunis, Umjetnost, 1332., 1357., 1364., 1366., 1370., 1375., 1378., 1384., 1388., 1401., 1406., 19. travnja, 27. svibnja. Proširite indeks (18 više) »
Al-Andalus
Al-Andalus oko 750.god. za vrijeme Umajadskog kalifata. Al-Andalus (arapski: الأنْدَلُس) je arapsko ime za dijelove Iberijskog poluotoka pod vlašću španjolskih muslimana ili Maura u razdoblju od 711.
Novi!!: Ibn Haldun i Al-Andalus · Vidi više »
Alah
Alahovo ime ispisano kaligrafskim arapskim pismom Alah (ar. الله Allah) arapski je naziv za Boga.
Novi!!: Ibn Haldun i Alah · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Ibn Haldun i Alžir · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Ibn Haldun i Aleksandrija · Vidi više »
Andaluzija
Andaluzija (špa. Andalucía) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Ibn Haldun i Andaluzija · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Ibn Haldun i Antropologija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Ibn Haldun i Arapi · Vidi više »
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Ibn Haldun i Autobiografija · Vidi više »
Avicena
Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.
Novi!!: Ibn Haldun i Avicena · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Ibn Haldun i Španjolska · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Ibn Haldun i Barbari · Vidi više »
Berberi
Berberi izvode tradicionalni ''ahidous'' ples (Maroko, planine Atlas) Berberi (koji se nazivaju i Imazigeni, "slobodan čovjek", Amazigh) grana Hamita nastanjena kroz saharsko područje sjeverne Afrike, a obuhvaćaju niz snažnih plemena među kojima se ističu Tuarezi, Rifi, Kabili, Šlehi, Beraberi i drugi.
Novi!!: Ibn Haldun i Berberi · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Ibn Haldun i Bogoslovlje · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Ibn Haldun i Civilizacija · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Ibn Haldun i Damask · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Ibn Haldun i Društvo · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Ibn Haldun i Ekonomija · Vidi više »
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Novi!!: Ibn Haldun i Epidemija · Vidi više »
Fes
Fes je drugi po veličini grad u Maroku, nakon Casablance.
Novi!!: Ibn Haldun i Fes · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Ibn Haldun i Filozof · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ibn Haldun i Filozofija · Vidi više »
Granada
Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.
Novi!!: Ibn Haldun i Granada · Vidi više »
Hadž
Hadž (tur. iz arap. حج, što znači "hodočašće") je u islamu namjera i putovanje (hodočašće) u Meku s ciljem obavljanja određenih obreda posjete Kabi, najvećem islamskom svetištu u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu hidžretske godine) i pod određenim uvjetima.
Novi!!: Ibn Haldun i Hadž · Vidi više »
Hadramaut
Karta s prikazom Kraljevstva Hadramaut 3. st.(ljubičasto) Hadramaut, ili Ḥadramut (arapski: حضرموت) je ime za povijesnu regiju na jugu Arapskog poluotoka duž Adenskog zaljeva u Indijskom oceanu, koja ide prema istoku sve do omanskog Dhofara.
Novi!!: Ibn Haldun i Hadramaut · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Ibn Haldun i Historiografija · Vidi više »
Ibn Rušd
Ibn Rušd Ibn Rušd (ar. Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd) ili Averroes (Córdoba, 1126. – Marakeš,1198.), pravnik, liječnik i najistaknutiji i najutjecajniji islamski filozof aristotelovac.
Novi!!: Ibn Haldun i Ibn Rušd · Vidi više »
Jemen
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.
Novi!!: Ibn Haldun i Jemen · Vidi više »
Kadija
Kadija (tur. kadı: sudac, prema arap. qada: suditi), u Turskom Carstvu, sudski dužnosnik.
Novi!!: Ibn Haldun i Kadija · Vidi više »
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Ibn Haldun i Kastilja · Vidi više »
Krasopis
Kaligrafija (grčki: καλλιγραφία / kalligrafia; κάλλος / kallos.
Novi!!: Ibn Haldun i Krasopis · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Ibn Haldun i Kuga · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Ibn Haldun i Kultura · Vidi više »
Kuran
'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.
Novi!!: Ibn Haldun i Kuran · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Ibn Haldun i Logika · Vidi više »
Magreb
Države Maghreba Marrakech, Maroko. U pozadini se vidi gorje Atlas u Magrebu Magreb (المغرب العربي al-Maġrib al-ʿArabī; ponekad se također prevodi kao Mogreb), regija afričkog kontinenta koja se nalazi sjeverno od Sahare, a zapadno od Nila.
Novi!!: Ibn Haldun i Magreb · Vidi više »
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Novi!!: Ibn Haldun i Mameluci · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Ibn Haldun i Matematičar · Vidi više »
Meka
Mekka (Makka al-Mukarrama) je grad s oko 1,4 milijuna stanovnika (2003.) koji se nalazi u zapadnom dijelu Saudijske Arabije.
Novi!!: Ibn Haldun i Meka · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Ibn Haldun i Misticizam · Vidi više »
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Novi!!: Ibn Haldun i Moć · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Ibn Haldun i Mongoli · Vidi više »
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Novi!!: Ibn Haldun i Muhamed · Vidi više »
Panegirik
Panegirik (starogrčki πανηγυρικός) "govor primjeren javnom skupu") je naziv za javni govor u nečiju pohvalu koji se tradicionalno održavao na skupovima u antičkoj Grčkoj. Tada se u pravilu bavio mrtvim osobama, a svrha mu je bila potaknuti sugrađane slijediti moralni i drugi primjer svojih predaka. Od vremena Rimskog Carstva se počinje sve više koristiti i za žive osobe, a poseban je primjer Panegyricus Traiano dictus, koji je senator Plinije Mlađi održao godine 100. za cara Trajana, i koji je stoljećima kasnije služio kao uzor za sve buduće panegirike. S vremenom je panegirik postao pejorativni izraz kojim se opisuje neumjereno laskanje i/li neobjektivna pohvala nekoj osobi.
Novi!!: Ibn Haldun i Panegirik · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Ibn Haldun i Pleme · Vidi više »
Razi
Europska ilustracija al-Razija u knjizi Gerarda iz Cremone, 13. stoljeće Razi ili izvorno Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al-Razi (Raj, Iran, oko 865. - Raj, oko 925.) je bio perzijski liječnik koji je djelovao u bolnicama u Raju i Bagdadu.
Novi!!: Ibn Haldun i Razi · Vidi više »
Rekonkvista
Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.
Novi!!: Ibn Haldun i Rekonkvista · Vidi više »
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Ibn Haldun i Sevilla · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Ibn Haldun i Sirija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Ibn Haldun i Sociologija · Vidi više »
Srodstvo
Srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode.
Novi!!: Ibn Haldun i Srodstvo · Vidi više »
Sufizam
Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.
Novi!!: Ibn Haldun i Sufizam · Vidi više »
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Novi!!: Ibn Haldun i Timur · Vidi više »
Tlemcen
Tlemcen (arapski: تلمسان) je grad u sjevernozapadnom Alžiru.
Novi!!: Ibn Haldun i Tlemcen · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Ibn Haldun i Tunis · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Ibn Haldun i Umjetnost · Vidi više »
1332.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1332. · Vidi više »
1357.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1357. · Vidi više »
1364.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1364. · Vidi više »
1366.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1366. · Vidi više »
1370.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1370. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1375. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1378. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1384. · Vidi više »
1388.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1388. · Vidi više »
1401.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1401. · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: Ibn Haldun i 1406. · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Ibn Haldun i 19. travnja · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Ibn Haldun i 27. svibnja · Vidi više »
