Brže od pregledniku!
47 odnosi: Amerika, Španjolska, Bitka kod Waterlooa, Bonaparte, Burbonci, Car, Carlo Maria Bonaparte, Datotečni sustav, Diplomat, Ferdinand I. od Dviju Sicilija, Ferdinand VII., Firenca, Francuska, Italija, Joachim Murat, Karlo IV., španjolski kralj, Konzul, Korzika, Maria Letizia Ramolino, Ministar, Napoleon Bonaparte, Napulj, Napuljsko Kraljevstvo, Pariz, Parma, Popis španjolskih vladara, Popis vladara Sicilije i Napuljskog Kraljevstva, Rim, Toskana, Veleposlanik, 1. kolovoza, 11. prosinca, 1768., 1794., 1797., 1804., 1806., 1808., 1813., 1814., 1841., 1844., 28. srpnja, 30. ožujka, 6. lipnja, 7. siječnja, 8. lipnja.
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Amerika · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Španjolska · Vidi više »
Bitka kod Waterlooa
Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Bitka kod Waterlooa · Vidi više »
Bonaparte
Bonaparte (izvorno Buonaparte) je europska vladarska kuća talijanskih korijena, koju je činila obitelj Napoleona I. Bonapartea, Korzikanca koji je 10. studenog 1799. godine izabran za prvog konzula Francuske, uz pomoć svoga brata, Luciena Bonapartea, predsjednika Vijeća petstotina u Saint-Cloudu (predgrađe Pariza).
Novi!!: Joseph Bonaparte i Bonaparte · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Burbonci · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Car · Vidi više »
Carlo Maria Bonaparte
Carlo Bonaparte Carlo Maria Bonaparte, (Ajaccio, 29. ožujka 1746. – Montpellier, 24. veljače 1785.), francuski pravnik i činovnik.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Carlo Maria Bonaparte · Vidi više »
Datotečni sustav
Datotečni sustav tip je pohranjivanja i organiziranja računalnih datoteka na medij za pohranu podataka.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Datotečni sustav · Vidi više »
Diplomat
Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Diplomat · Vidi više »
Ferdinand I. od Dviju Sicilija
Gennaro Maldarelli: ''Portret Ferdinanda I. od Dviju Sicilija'', prije 1825. godine. Museo nazionale di Capodimonte, Napulj Ferdinand I. Burbonski (Ferdinando Antonio Pasquale Giovanni Nepomuceno Serafino Gennaro Benedetto; Napulj, 12. siječnja 1751. – Napulj, 4. siječnja 1825.), talijanski monarh iz dinastije Kapetovića, iz koje je grana kraljevska kuća Burbonci Dviju Sicilija.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Ferdinand I. od Dviju Sicilija · Vidi više »
Ferdinand VII.
Ferdinand VII. (španjolski Fernando VII), španjolski kralj od 1813. do 1833. godine.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Ferdinand VII. · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Francuska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Italija · Vidi više »
Joachim Murat
Joachim Murat Joachim Murat (Labastide-Fortunière, 25. ožujka 1767. – Pizzo, 13. listopada 1815.), francuski maršal.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Joachim Murat · Vidi više »
Karlo IV., španjolski kralj
Karlo IV. (Portici, Napulj, 11. studenog 1748. – Rim, 20. siječnja 1819.) bio je kralj Španjolske od 14. prosinca 1788. sve do abdikacije 19. ožujka 1808.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Karlo IV., španjolski kralj · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Konzul · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Korzika · Vidi više »
Maria Letizia Ramolino
Maria Letizia Ramolino Maria Letizia Ramolino, 1811. Maria Letizia Ramolino (Ajaccio, Korzika, 24. kolovoza 1750. – Rim, Italija, 2. veljače 1836.), talijanska plemkinja i majka francuskog cara Napoleona I. Godine 1764. udala se za korzikanskog plemića Carla Mariju Bounopartea (1746. – 1785.), s kojim je imala osmero djece: Josepha (1768. – 1844.), Napoleona (1769. – 1821.), Luciena (1775. – 1840.), Élisu (1777. – 1820.), Luja (1778. – 1846.), Paulinu (1780. – 1825.), Carolinu (1782. – 1839.) i Jérôme (1784. – 1860.). Godine 1814., pridružila se svrgnutom Napoleonu I. u izgnanstvu na otoku Elbi.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Maria Letizia Ramolino · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Ministar · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Napulj · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Pariz · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Parma · Vidi više »
Popis španjolskih vladara
Ovo je popis španjolskih vladara, vladara španjolskih srednjovjekovnih država te Španjolske u modernom smislu riječi, koji započinje oslobađanjem Pirenejskog pouotoka od Arapa i ženidbom Ferdinanda II. Aragonskog (1479. – 1516.) i Izabele I. Kastiljske (1479. – 1504.) godine 1479.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Popis španjolskih vladara · Vidi više »
Popis vladara Sicilije i Napuljskog Kraljevstva
Popis vladara Napuljskog i Sicilijskog Kraljevstva.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Popis vladara Sicilije i Napuljskog Kraljevstva · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Rim · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Toskana · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Joseph Bonaparte i Veleposlanik · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1. kolovoza · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 11. prosinca · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1768. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1794. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1797. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1808. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1814. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1841. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 1844. · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 28. srpnja · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 30. ožujka · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 6. lipnja · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 7. siječnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Joseph Bonaparte i 8. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Josip I. Bonaparte, Joséph Bonaparte.
