Brže od pregledniku!
121 odnosi: Aluminij, Atmosfera, Azija, Bakterije, Biljke, Biologija, Boja, Brdo, Curaçao, Dišni sustav, Dušična kiselina, Dušik, Dušikov(IV) oksid, Dušikovi oksidi, Ekosustav, Europa, Fosilna goriva, Fotosinteza, Gips, Gljive, Gorski kotar, Grad, Hrast, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Humus, Iglice, Industrija, Ion, Istra, Italija, Jezero, Jezik, Južna Amerika, Kalcij, Kalcijev karbonat, Kalij, Kamen, Kemija, Kemijski spojevi, Kiša, Kišnica, Kiseline, Kisik, Klica, Klima, Klorofil, Kontinent, Korijen (biljke), Kovine, ..., Kukci, Kultura, Ledeno doba, List, Magnezij, Medicina, Mikroorganizmi, More, Motor s unutarnjim izgaranjem, Mraz, Nafta, Nitrat, Oborina, Ocean, Oksidi, Okus, Organizam, Otpad, Pesticidi, PH, Plin, Pluća, Podzemne vode, Politika, Potok, Prehrambena industrija, Pročišćavanje vode, Promet, Proton, Rak (bolest), Ribe, Rijeka (vodotok), Selo, Skandinavija, Smog, Smreka, Srednja Europa, Stablo, Staklenički plinovi, Stanica, Sulfati, Sumpor, Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Svemir, Svjetska zdravstvena organizacija, Tekstilna industrija, Temperatura, Termoelektrane, Tkivo, Tlo, Tvar, Ugljen, Ugljikov(IV) oksid, Umjetni satelit, Vapnenac, Virusi, Voda, Vodena para, Zemlja, Zima, Znanost, Zrak, 1980-ih, 1980., 1994., 1995., 1996., 20. stoljeće, 2000., 2020.. Proširite indeks (71 više) »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Kisele kiše i Aluminij · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Kisele kiše i Atmosfera · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Kisele kiše i Azija · Vidi više »
Bakterije
Bakterije su najbrojnija skupina organizama.
Novi!!: Kisele kiše i Bakterije · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Kisele kiše i Biljke · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Kisele kiše i Biologija · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Kisele kiše i Boja · Vidi više »
Brdo
Judejskoj pustinji. bitke kod Waterlooa. Brdo ili grič je uzvisina srednje visine (do 500 m) na površini Zemlje.
Novi!!: Kisele kiše i Brdo · Vidi više »
Curaçao
Lokacijska karta '''Curaçaoa''' Willemstad Zaljev Piscadera Akvarij i delfinarij Ples bulawaya Mostovi u Willemstadu Curaçao (Kòrsou na papiamentu - otok) ima površinu od 444 km², nalazi se u Karipskom moru, najveći je otok u Karipske Nizozemske, pripada grupi ABC - Otoka (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio Južne Amerike.
Novi!!: Kisele kiše i Curaçao · Vidi više »
Dišni sustav
Dišni sustav jest sustav organa koji služi za izmjenu plinova.
Novi!!: Kisele kiše i Dišni sustav · Vidi više »
Dušična kiselina
Dušična kiselina Dušična kiselina (lat. Aqua fortis, nitratna kiselina, HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Novi!!: Kisele kiše i Dušična kiselina · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Kisele kiše i Dušik · Vidi više »
Dušikov(IV) oksid
Kalotni model molekule dušikova dioksida Dušikov(IV) oksid (dušikov dioksid, NO2) je crvenosmećkasti do tamno crveni paramagnetični plin.
Novi!!: Kisele kiše i Dušikov(IV) oksid · Vidi više »
Dušikovi oksidi
Dušikovi oksidi su niz spojeva dušika i kisika opće formule NOx (x.
Novi!!: Kisele kiše i Dušikovi oksidi · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Kisele kiše i Ekosustav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Kisele kiše i Europa · Vidi više »
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Novi!!: Kisele kiše i Fosilna goriva · Vidi više »
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Novi!!: Kisele kiše i Fotosinteza · Vidi više »
Gips
Gips ili sadra je vrsta minerala koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 2, što znači da je na toj skali drugi najmekši mineral, odmah poslije talka.
Novi!!: Kisele kiše i Gips · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Kisele kiše i Gljive · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Kisele kiše i Gorski kotar · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Kisele kiše i Grad · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Kisele kiše i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kisele kiše i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Kisele kiše i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Humus
Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.
Novi!!: Kisele kiše i Humus · Vidi više »
Iglice
Belonidae, porodica riba iz reda igličarki (Beloniformes) koja obuhvaća 47 vrsta unutar 10 rodova.
Novi!!: Kisele kiše i Iglice · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Kisele kiše i Industrija · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Kisele kiše i Ion · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Kisele kiše i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Kisele kiše i Italija · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Kisele kiše i Jezero · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Kisele kiše i Jezik · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Kisele kiše i Južna Amerika · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Kisele kiše i Kalcij · Vidi više »
Kalcijev karbonat
Kalcit CaCO3 Kalcijev karbonat (CaCO3) kalcijeva je sol ugljične kiseline i u prirodi najrašireniji spoj kalcija jer se pojavljuje kao kalcit u različitim oblicima vapnenaca, mramora i kreda.
Novi!!: Kisele kiše i Kalcijev karbonat · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Kisele kiše i Kalij · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Kisele kiše i Kamen · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: Kisele kiše i Kemija · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Kisele kiše i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Kisele kiše i Kiša · Vidi više »
Kišnica
vode koje stvaraju kišnicu. Pljusak. Standardni kišomjer. Kišnica je voda koja potječe od kiše ili drugih vrsta oborina.
Novi!!: Kisele kiše i Kišnica · Vidi više »
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Novi!!: Kisele kiše i Kiseline · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Kisele kiše i Kisik · Vidi više »
Klica
Klica je organ biljke koji služi za prenošenje gena s jedne biljke na drugu.
Novi!!: Kisele kiše i Klica · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Kisele kiše i Klima · Vidi više »
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine. Klorofil ili biljno zelenilo je zeleni biljni pigment, nužan u procesu fotosinteze, smješten u kloroplastima (plastidi), u svim zelenim dijelovima biljke.
Novi!!: Kisele kiše i Klorofil · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Kisele kiše i Kontinent · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Kisele kiše i Korijen (biljke) · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Kisele kiše i Kovine · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Kisele kiše i Kukci · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Kisele kiše i Kultura · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Kisele kiše i Ledeno doba · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Kisele kiše i List · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Kisele kiše i Magnezij · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Kisele kiše i Medicina · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: Kisele kiše i Mikroorganizmi · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Kisele kiše i More · Vidi više »
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Novi!!: Kisele kiše i Motor s unutarnjim izgaranjem · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Kisele kiše i Mraz · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Kisele kiše i Nafta · Vidi više »
Nitrat
Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.
Novi!!: Kisele kiše i Nitrat · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Kisele kiše i Oborina · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Kisele kiše i Ocean · Vidi više »
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Novi!!: Kisele kiše i Oksidi · Vidi više »
Okus
Okus je jedno od pet čovjekovih osjetila (čula).
Novi!!: Kisele kiše i Okus · Vidi više »
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Novi!!: Kisele kiše i Organizam · Vidi više »
Otpad
Otpad Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Novi!!: Kisele kiše i Otpad · Vidi više »
Pesticidi
Priprema zrakoplova koji će prskati pesticide na usjevima Pesticidi (iz engl. pest.
Novi!!: Kisele kiše i Pesticidi · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Kisele kiše i PH · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Kisele kiše i Plin · Vidi više »
Pluća
Pluća i srce u prsnoj šupljini Bronhi i bronhiole u plućima čovjeka. Pluća (lat. pulmones) glavni su organ dišnoga sustava kopnenih kralježnjaka, nekih riba i nekih puževa (u puževa su primitivna pluća).
Novi!!: Kisele kiše i Pluća · Vidi više »
Podzemne vode
Hidrološki ciklus Podzemne vode su vode koje se nalaze ispod zemljine površine u šupljinama.
Novi!!: Kisele kiše i Podzemne vode · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Kisele kiše i Politika · Vidi više »
Potok
SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.
Novi!!: Kisele kiše i Potok · Vidi više »
Prehrambena industrija
Industrijska proizvodnja sira Prehrambena industrija gospodarska je grana koja se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda.
Novi!!: Kisele kiše i Prehrambena industrija · Vidi više »
Pročišćavanje vode
Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. pitke vode u postrojenju Lac de Bret, Švicarska. željeza. Prazni spremnik za aeraciju (otplinjavanje) i taloženje željeza. povratnu osmozu (reverzna osmoza). taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Biološko pročišćavanje otpadnih voda uz umjetno unošenje potrebne količine kisika pomoću aeracijskih grana sa suvremenim membranskim aeratorima. Tipično postrojenje za odvajanje ulja i masti. Tipično postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćavanje vode je vrsta obrade vode koji obuhvaća niz postupaka kako bi se iz vode mogli ukloniti.
Novi!!: Kisele kiše i Pročišćavanje vode · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Kisele kiše i Promet · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Kisele kiše i Proton · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Kisele kiše i Rak (bolest) · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Kisele kiše i Ribe · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Kisele kiše i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Kisele kiše i Selo · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Kisele kiše i Skandinavija · Vidi više »
Smog
Smog u Londonu 1952. Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".
Novi!!: Kisele kiše i Smog · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Kisele kiše i Smreka · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Kisele kiše i Srednja Europa · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Kisele kiše i Stablo · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Kisele kiše i Staklenički plinovi · Vidi više »
Stanica
Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.
Novi!!: Kisele kiše i Stanica · Vidi više »
Sulfati
Sulfati su minerali koji sadrže anion (SO4)2-.
Novi!!: Kisele kiše i Sulfati · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Kisele kiše i Sumpor · Vidi više »
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Novi!!: Kisele kiše i Sumporna kiselina · Vidi više »
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Novi!!: Kisele kiše i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Kisele kiše i Svemir · Vidi više »
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Novi!!: Kisele kiše i Svjetska zdravstvena organizacija · Vidi više »
Tekstilna industrija
Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.
Novi!!: Kisele kiše i Tekstilna industrija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Kisele kiše i Temperatura · Vidi više »
Termoelektrane
Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.
Novi!!: Kisele kiše i Termoelektrane · Vidi više »
Tkivo
emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.
Novi!!: Kisele kiše i Tkivo · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Kisele kiše i Tlo · Vidi više »
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Novi!!: Kisele kiše i Tvar · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Kisele kiše i Ugljen · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Kisele kiše i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Kisele kiše i Umjetni satelit · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Kisele kiše i Vapnenac · Vidi više »
Virusi
Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.
Novi!!: Kisele kiše i Virusi · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Kisele kiše i Voda · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Kisele kiše i Vodena para · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Kisele kiše i Zemlja · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Kisele kiše i Zima · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Kisele kiše i Znanost · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Kisele kiše i Zrak · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Kisele kiše i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Kisele kiše i 1980. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Kisele kiše i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Kisele kiše i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Kisele kiše i 1996. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kisele kiše i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Kisele kiše i 2000. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Kisele kiše i 2020. · Vidi više »
