Marko Rog i Trofej Nogometaš

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Marko Rog i Trofej Nogometaš

Marko Rog vs. Trofej Nogometaš

Marko Rog (Varaždin, 19. srpnja 1995.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za talijanski Cagliari. Trofej Nogometaš (orig. Nogometni Oscar) je nogometna nagrada koju svake godine uručuje hrvatska udruga „Nogometni Sindikat” i Sportske novosti od 2013.

Ante Ćorić

Ante Ćorić (Zagreb, 14. travnja 1997.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji napadačkog veznog.

Ante Ćorić i Marko Rog · Ante Ćorić i Trofej Nogometaš · Vidi više »

Dario Melnjak

Dario Melnjak (Varaždin, 31. listopada 1992.) hrvatski je nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji braniča.

Dario Melnjak i Marko Rog · Dario Melnjak i Trofej Nogometaš · Vidi više »

Duje Čop

Duje Čop (Vinkovci, 1. veljače 1990.), hrvatski nogometaš, sin nekadašnjeg Hajdukova napadača iz druge polovice 1980-ih Davora Čopa.

Duje Čop i Marko Rog · Duje Čop i Trofej Nogometaš · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

GNK Dinamo Zagreb i Marko Rog · GNK Dinamo Zagreb i Trofej Nogometaš · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

HNK Hajduk Split i Marko Rog · HNK Hajduk Split i Trofej Nogometaš · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Marko Rog · Hrvatska i Trofej Nogometaš · Vidi više »

NK Istra 1961

NK Istra 1961 š.d.d. je hrvatski nogometni klub iz Pule, koji od sezone 2009./10. igra u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nakon što je postao prvakom Druge HNL sezone 2008./09. Najveći uspjesi kluba su igranje u finalu hrvatskog nogometnog kupa sezona 2002./03. i 2020./21., te osvajanje naslova prvaka 2. HNL, sezona 2003./04. i 2008./09. Svoje domaće utakmice Istra 1961 igra na stadionu Aldo Drosina, te nastupa u zeleno-žutim dresovima.

Marko Rog i NK Istra 1961 · NK Istra 1961 i Trofej Nogometaš · Vidi više »

RNK Split

RNK Split hrvatski je nogometni klub iz Splita.

Marko Rog i RNK Split · RNK Split i Trofej Nogometaš · Vidi više »

Stadion Maksimir

Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.

Marko Rog i Stadion Maksimir · Stadion Maksimir i Trofej Nogometaš · Vidi više »