Metalna konstrukcija i Podloška

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Metalna konstrukcija i Podloška

Metalna konstrukcija vs. Podloška

Gradskog stadiona u Poljudu (Split) ili takozvani ''Mero sustav''. Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji (Međunarodna zračna luka Zagreb) ili takozvani ''Mero sustav''. lijevanog željeza, u blizini Coalbrookdalea (Ujedinjeno Kraljevstvo) iz 1781. Eiffelov toranj u zoru. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Sardinija radio teleskop u gradnji. preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sirova zakovica. elektrolučnog zavarivanja. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. podloškom. grede. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. Kupola (ljuska) stadiona Ōita u Japanu. Lučni most iznad rijeke Tyne u Newcastleu. Metalna konstrukcija, u građevinarstvu, je nosivi sustav građevine pretežno sastavljene od metalnih elemenata. Razne vrste podloški. Podloške: a) okrugla, b) četvrtasta, c) s nagibom za valjane profile. Ravna podložna pločica (lijevo) i rasječeni elastični prsteni (desno). Tanjurasta elastična podloška. Zakrivljeni elastični prsten. Zupčasta podloška. Podloška s produžetkom. Vijčani spoj s ravnom i rasječenom podloškom. Ravna široka podloška. Podloška, podložnica ili podložna pločica (u široj uporabi se koristi izraz šajba) je dio vijčanog spoja, a najčešće su okruglog oblika, s rupom kroz koju prolazi vijak.

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Aluminij i Metalna konstrukcija · Aluminij i Podloška · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Bakar i Metalna konstrukcija · Bakar i Podloška · Vidi više »

Drvo (materijal)

Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Drvo (materijal) i Metalna konstrukcija · Drvo (materijal) i Podloška · Vidi više »

Kovanje

obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.

Kovanje i Metalna konstrukcija · Kovanje i Podloška · Vidi više »

Lim (kovina)

Neki od proizvoda koji se dobivaju od raznih limova. Lim se danas proizvodi uglavnom vrućim valjanjem. hrane). Simulacija savijanja lima. Lim (vjerojatno prema tal. lamina: metalna pločica) je metalni poluproizvod razmjerno male debljine u usporedbi s ostalim izmjerama, od kojega se mnogobrojnim postupcima obrade (savijanjem, rezanjem, izbijanjem, spajanjem, dubokim vučenjem, tiskanjem i drugo) proizvode najrazličitiji predmeti, od kovanog novca i konzerve do parnoga kotla i broda.

Lim (kovina) i Metalna konstrukcija · Lim (kovina) i Podloška · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Materijal i Metalna konstrukcija · Materijal i Podloška · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Metalna konstrukcija i Moment sile · Moment sile i Podloška · Vidi više »

Navrtka

Šesterostrana matica. Najčešći oblici matica: a) šesterokutna, b) krunasta s izrezima za rascjepku, c) s izrezima za specijalni ključ, d) s dvije paralelne plohe, e) krilna, f) narovašena. S lijeva na desno: matica s čeonim urezom, četverostrana matica, T-matica, šesterostrana zatvorena matica, najlonska matica i krunasta matica. S lijeva na desno: krilasta matica, šesterostrana matica, matica za zavarivanje. Matice za privarivanje. Dijelovi za osiguranje vijčanih spojeva povećanjem uzdužne (aksijalne) sile: a) i b) elastičnom podloškom, c) ozubljenom prstenastom podloškom, d) prstenom od stakloplastike usađenim u maticu (sigurnosna matica), e) maticom i protumaticom. Dimenzije šesterostrane matice. Samokočne matice: a) četvrtasta s konkavnom dosjednom površinom, b) dvodjelna s konusom. Rascjepka (zavlaka). Navrtka ili matica mehanička je naprava koja služi pričvrščivanju ili podešavanju.

Metalna konstrukcija i Navrtka · Navrtka i Podloška · Vidi više »

Opruga

zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.

Metalna konstrukcija i Opruga · Opruga i Podloška · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Metalna konstrukcija i Sila · Podloška i Sila · Vidi više »

Spoj (strojarstvo)

Vijak spada u rastavljivi spoj. Vijčani spoj. Sirova zakovica. rascjepkom. Zavar spada u nerastavljive spojeve. podloški. žlijebljenog spoja. Spoj u strojarstvu može biti rastavljivi spoj ili nerastavljivi spoj.

Metalna konstrukcija i Spoj (strojarstvo) · Podloška i Spoj (strojarstvo) · Vidi više »

Strojni dio

Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).

Metalna konstrukcija i Strojni dio · Podloška i Strojni dio · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Metalna konstrukcija i Tlak · Podloška i Tlak · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Metalna konstrukcija i Trenje · Podloška i Trenje · Vidi više »

Valjanje

Prikaz rada uzdužnog valjanja. Valjani komad uvlači se u zazor zbog sila trenja između valjaka koji se okteću u suprotnim pravcima. Pri tome se valjanom komadu smanjuje visina, povećava širina i duljina, a presjek dobiva oblik otvora (kalibra) između valjaka. Valjanje profila. Žica dobivena valjanjem. Razni profili dobiveni valjanjem. Valjaonički stanovi mogu biti: A. duo valjaonički stan; B. trio valjaonički stan; C. kvatro valjaonički stan; D. E i F.: valjaonički stanovi sa sistemom od više valjaka. Valjaonički stanovi. čelične cijevi. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Valjaonički stan za hladno valjanje tankih limova od mjedi. Valjanje je jedan od postupaka oblikovanja metala deformiranjem kod kojega se odljevnom bloku (ingotu) propuštanjem između okrećućih valjaka smanjuje presjek i daje željeni oblik, uz istovremeno poboljšanje mehaničkih svojstava.

Metalna konstrukcija i Valjanje · Podloška i Valjanje · Vidi više »

Vijak

Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).

Metalna konstrukcija i Vijak · Podloška i Vijak · Vidi više »

Vijčani spoj

matica. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Zatični vijci. matica. Zakrivljena elastična podloška. Dijelovi za osiguranje vijčanih spojeva povećanjem uzdužne (aksijalne) sile: a) i b) elastičnom podloškom, c) ozubljenom prstenastom podloškom, d) prstenom od stakloplastike usađenim u maticu (sigurnosna matica), e) maticom i protumaticom. ključ. ključu. ključu. maticom. vijkom. Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. kidalici. Elastični vijak. Očni vijak. Očni vijak za vješanje tereta. Ručna vijčana dizalica: 1. poluga, 2. kućište s maticom, 3. vijak. silom. tone. Spoj poklopca autoklava. Autoklav ili ''Papinov lonac'' iz 18. stoljeća. ključ. Dijagram deformacija. vijke (DIN 2507). Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Vijci izloženi djelovanju poprečnih sila: a) neprilagođeni vijak, b) prilagođeni vijak. Sredstva za rasterećenje vijka od poprečnih sila: a) cilindrični prsten, b) zatik, c) stepenasta izbočina. Vijčani spoj spada u rastavljive spojeve, a pored spajanja, koristi se za brtvljenje, zatezanje, regulaciju, mjerenje i prijenos gibanja.

Metalna konstrukcija i Vijčani spoj · Podloška i Vijčani spoj · Vidi više »