Brže od pregledniku!
39 odnosi: Adolf Mošinsky, Beč, Gradec (Zagreb), Gradonačelnik u Hrvatskoj, Hrvati, Hrvatska, Ignjat Sieber, Ilica, Janko Holjac, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Klasična gimnazija u Zagrebu, Klinča Sela, Liječnik, Medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu, Medvednica, Neovisna narodna stranka, Nikola Tesla, Obzor (novine), Političar, Pravo, Slavonski Brod, Starčevićev dom, Trg bana Jelačića (Zagreb), Tuberkuloza, Zagreb, Zagrebačka uspinjača, Zagrebački Glavni kolodvor, 1. listopada, 1848., 1888., 1890., 1892., 1904., 1907., 1910., 1919., 26. svibnja, 5. studenoga.
Adolf Mošinsky
Adolf pl.
Novi!!: Milan Amruš i Adolf Mošinsky · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Milan Amruš i Beč · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Milan Amruš i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Gradonačelnik u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj gradonačelnik je čelnik grada kao jedinice lokalne samouprave.
Novi!!: Milan Amruš i Gradonačelnik u Hrvatskoj · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milan Amruš i Hrvatska · Vidi više »
Ignjat Sieber
Ignjat Sieber zagrebački gradonačelnik od 1887. do 1890. godine.
Novi!!: Milan Amruš i Ignjat Sieber · Vidi više »
Ilica
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu.
Novi!!: Milan Amruš i Ilica · Vidi više »
Janko Holjac
Janko Holjac (Zagreb, 1865. – Zagreb, 1939.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Milan Amruš i Janko Holjac · Vidi više »
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu
Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.
Novi!!: Milan Amruš i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Milan Amruš i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Klinča Sela
Klinča Sela je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Milan Amruš i Klinča Sela · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Milan Amruš i Liječnik · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Milan Amruš i Medicina · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Milan Amruš i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Milan Amruš i Medvednica · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Milan Amruš i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Milan Amruš i Nikola Tesla · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Milan Amruš i Obzor (novine) · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Milan Amruš i Političar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Milan Amruš i Pravo · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Milan Amruš i Slavonski Brod · Vidi više »
Starčevićev dom
Ivana Standla (1832. – 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.
Novi!!: Milan Amruš i Starčevićev dom · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Milan Amruš i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Milan Amruš i Tuberkuloza · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Milan Amruš i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka uspinjača
Zagrebačka uspinjača Zagrebačka uspinjača je javno prometalo koje spaja zagrebački Gornji i Donji grad.
Novi!!: Milan Amruš i Zagrebačka uspinjača · Vidi više »
Zagrebački Glavni kolodvor
Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.
Novi!!: Milan Amruš i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Milan Amruš i 1. listopada · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1848. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1888. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1892. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1910. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Amruš i 1919. · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Milan Amruš i 26. svibnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Milan Amruš i 5. studenoga · Vidi više »
