Brže od pregledniku!
133 odnosi: Aleksandar Ranković, Alkoholizam, Ante Pavelić, Ante Prkačin, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Anto Đapić, Antun Vrdoljak, Žarko Domljan, Živko Juzbašić, Belgija, Beograd, Bill Clinton, Božo Kovačević, Boris Maruna, Bugojanska skupina, Bujica, Cetinska krajina, Cista Velika, Demokratske promjene u Hrvatskoj, Domovinski rat, Dražen Budiša, Drugi saziv Hrvatskog sabora, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Fašizam, Frane Tente, Franjo Gregurić, Franjo Tuđman, Gordan Hatze, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatsko proljeće, Imotska krajina, Ivan Milas, Ivan Raos, Ivić Pašalić, Ivo Štivičić, Ivo Jelić, Ivo Mašina, Ivo Sanader, Ivo Senjanović (1917.), Josip Manolić, Jozo Radoš, ..., Jugoslavenska narodna armija, Kleveta, Komunistička nomenklatura, Koncentracijski logor Jasenovac, Kraljevina Jugoslavija, Kukljica, Lustracija, Lustracija u Hrvatskoj, Marija Peakić-Mikuljan, Marko Jurič, Matica hrvatska, Milan Mišković, Molat, Moskovska suđenja, Moskva, Mosorski partizanski odred, Mučenje, Narodna zaštita (RH), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Osnivanje HDZ-a, Persona non grata, Podbablje, Pokolj u Borovu Selu, Političar, Poljica (Podbablje), Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Preko, Primorska banovina, Prosjaci i sinovi, Rade Šerbedžija, Radovan Jerković, Rapalski ugovor, Ratko Martinović, Rimski ugovori (1941.), Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Slavko Degoricija, Slobodan Penezić, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Sombor, Split, Srbija, Stjepan Mesić, Stjepan Radić, Tihomil Rađa, Tonči Tadić, UDBA, Ugljan, Uglješa Kojadinović, Unitarističko jugoslavenstvo, Varaždin, Velimir Bujanec, Velimir Terzić, Velo misto, Vice Vukojević, Vijeće Europe, Vjekoslav Hatze, Vladimir Šeks, Vladko Maček, Vlado Gotovac, Vojvodina, Vranjic, Zdravko Dizdar, Zvonimir Marković, 11. veljače, 15. ožujka, 1928., 1947., 1963., 1974., 1975., 1991., 1992., 1995., 2. veljače, 2000., 2001., 28. studenoga, 29. studenoga, 5. listopada, 7. rujna, 9. kolovoza. Proširite indeks (83 više) »
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Aleksandar Ranković · Vidi više »
Alkoholizam
Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti o alkoholnim pićima.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Alkoholizam · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Prkačin
Ante Prkačin (Slavonski Brod, 14. studenoga 1953.), hrvatski vojnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ante Prkačin · Vidi više »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Anto Đapić · Vidi više »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Žarko Domljan · Vidi više »
Živko Juzbašić
Živko Juzbašić (Jošavica, pokraj Petrinje, Savska banovina, Kraljevina SHS / Jugoslavija,18. svibnja 1924. - Zagreb, Republika Hrvatska, 20. listopada 2015.), antifašist, hrvatski političar srpske nacionalnosti i mirotvorac.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Živko Juzbašić · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Belgija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Beograd · Vidi više »
Bill Clinton
Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Bill Clinton · Vidi više »
Božo Kovačević
Božo Kovačević (Pakrac, 11. siječnja 1955.) je hrvatski političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Božo Kovačević · Vidi više »
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Boris Maruna · Vidi više »
Bugojanska skupina
alt.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Bugojanska skupina · Vidi više »
Bujica
Bujica je politička razgovorna emisija urednika i voditelja Velimira Bujanca.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Bujica · Vidi više »
Cetinska krajina
Cetinska krajina je povijesno zemljopisna cjelina u dalmatinskoj Zagori, u središnjoj Dalmaciji u Hrvatskoj.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Cetinska krajina · Vidi više »
Cista Velika
Cista Velika je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Cista Velika · Vidi više »
Demokratske promjene u Hrvatskoj
Demokratske promjene u Hrvatskoj naziv je za društveno-politički proces transformacije na kraju režima Saveza komunista Jugoslavije i Saveza komunista Hrvatske i prijelaz na parlamentarnu demokraciju.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Demokratske promjene u Hrvatskoj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Dražen Budiša · Vidi više »
Drugi saziv Hrvatskog sabora
Drugi saziv Hrvatskog sabora, odnosno prema tadašnjim ustavnim odredbama saziv Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 1992., a raspušten 20. rujna 1995. godine.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Drugi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Fašizam · Vidi više »
Frane Tente
Frane Tente (2. travnja 1928. kaznionica Lepoglava, 8. studenoga 1948.), hrvatski politički aktivist iz Splita, žrtva jugokomunističkih progona političkih neistomišljenika.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Frane Tente · Vidi više »
Franjo Gregurić
Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Franjo Gregurić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gordan Hatze
Gordan Hatze (Split, Primorska banovina, Kraljevina SHS / Jugoslavija, 9. srpnja 1930. – Varaždin, Varaždinska županija, Republika Hrvatska 9. travnja 1995.), hrvatski plivač, vaterpolski trener i liječnik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Gordan Hatze · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2000.
Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Imotska krajina
Imotska krajina zemljopisno je područje u današnjoj Dalmatinskoj zagori, istočno od Sinjske krajine i Omiške krajine, zapadno od Vrgorske krajine.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Imotska krajina · Vidi više »
Ivan Milas
Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. – Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivan Milas · Vidi više »
Ivan Raos
Ivan Raos Ivan Raos (Medov Dolac, 1. siječnja 1921. – Split, 8. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivan Raos · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivić Pašalić · Vidi više »
Ivo Štivičić
Ivo Štivičić (Rešetari pokraj Nove Gradiške, 13. svibnja 1936. – Zagreb, 15. listopada 2021.) bio je hrvatski dramaturg i scenarist.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivo Štivičić · Vidi više »
Ivo Jelić
Ivo Jelić (Liège, 20. ožujka 1941. – Split, 6. siječnja 2016.), general bojnik Hrvatske vojske.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivo Jelić · Vidi više »
Ivo Mašina
Ivo Mašina (Preko, 21. srpnja 1927. – kaznionica Stara Gradiška, 20. studenoga 1961.) je bio hrvatski povjesničar i domoljub.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivo Mašina · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivo Sanader · Vidi više »
Ivo Senjanović (1917.)
Ivo Senjanović (Split, 4. Svibnja 1917. – Split, 15. Veljače 2005.), bio je hrvatski prijeratni komunist, sudionik narodnooslobodilačke borbe, šef opunomoćstva splitske Ozne, visoki partijski funkcionar u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ivo Senjanović (1917.) · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Josip Manolić · Vidi više »
Jozo Radoš
Jozo Radoš (Seonica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1956.), hrvatski je političar lijevoga centra, od 2000. do 2002. godine ministar obrane, od 2011. do 2014. godine zastupnik u Hrvatskome saboru.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Jozo Radoš · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kleveta
Kleveta označava ogovaranje, omalovažavanje, vrijeđanje časti ili davanje izjave u kojima tvrdi neistine iako zna da su neistinite s ciljem stvaranja negativne slike o.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Kleveta · Vidi više »
Komunistička nomenklatura
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Komunistička nomenklatura · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kukljica
Kukljica je općina u Zadarskoj Županiji, čije jedino naselje također nosi ime Kukljica.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Kukljica · Vidi više »
Lustracija
Lustracija (lat. lustratio – čišćenje, pročišćavanje) je novi izraz uzet iz antičkih rituala s novim političkim značenjem za čistke i uklanjanje iz javnog političkog života primijenjen u neokapitalističkim državama Istocne Europe od 1990-ih godina protiv suradnika bivšeg socijalističkog poretka te protiv članova komunističkih i radničkih stranaka.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Lustracija · Vidi više »
Lustracija u Hrvatskoj
Lustracija u Hrvatskoj je pojam o kojem ne postoji zakonska odredba.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Lustracija u Hrvatskoj · Vidi više »
Marija Peakić-Mikuljan
Marija Peakić Mikuljan (Drenovci, Županja, 7. svibnja 1943.), hrvatska je kulturna djelatnica, lektorica, urednica i književica.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Marija Peakić-Mikuljan · Vidi više »
Marko Jurič
Marko Jurič (1963.) je hrvatski novinar i publicist.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Marko Jurič · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Mišković
Milan Mišković (Premantura, pokraj Pule, 8. siječnja 1918. - Ivanić-Grad, 8. rujna 1978.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, visoki partijski funkcionar, republički sekretar (ministar) za unutrašnje poslove SR Hrvatske u razdoblju od 1953.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Milan Mišković · Vidi više »
Molat
Molat je otok sjevernom dijelu Zadarskog otočja.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Molat · Vidi više »
Moskovska suđenja
Sovjetski tužitelj Andrej Višinski čita optužnicu Karlu Radeku na drugom moskovskom suđenju godine 1937. Moskovska suđenja ili Moskovski procesi (ruski Московские процессы) je naziv za tri suđenja nekadašnjim najvišim funkcionarima sovjetske države i Partije održanih između 1936.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Moskovska suđenja · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Moskva · Vidi više »
Mosorski partizanski odred
Mosorski partizanski odred, partizanska postrojba NOVH.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Mosorski partizanski odred · Vidi više »
Mučenje
Mučenje u doba inkvizicije Mučenje je nanošenje psihičke ili fizičke patnje (nasilje, mučenje, bol) na ljude putem drugih osoba.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Mučenje · Vidi više »
Narodna zaštita (RH)
Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »
Osnivanje HDZ-a
Inicijativni krug i Osnivačka skupština HDZ-a. U trenutku kad je Slobodan Milošević došao na čelo srbijanskih komunista u Hrvatskoj se počeo osjećati strah od velikosrpske politike, te se osjetila potreba za organizacijom hrvatskog otpora.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Osnivanje HDZ-a · Vidi više »
Persona non grata
Persona non grata (lat. nepoželjna osoba, neprihvatljiva osoba, nepoćudna osoba, osoba koja se ne cijeni) pojam je koji se u diplomaciji upotrebljava za osobu – šefa diplomatske misije i druge diplomate, čija nazočnost na području države primateljice nije poželjna, odnosno za koju država primateljica zahtijeva odlazak sa svog područja.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Persona non grata · Vidi više »
Podbablje
Podbablje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Podbablje · Vidi više »
Pokolj u Borovu Selu
Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Političar · Vidi više »
Poljica (Podbablje)
Poljica (poznata i kao Imotska Poljica) su naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Imotskoj krajini u općini Podbablju.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Poljica (Podbablje) · Vidi više »
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji osnovana 1808. godine u okviru Velike škole.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Preko
Preko je općina u Hrvatskoj, na otoku Ugljanu.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Preko · Vidi više »
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Primorska banovina · Vidi više »
Prosjaci i sinovi
Prosjaci i sinovi je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Prosjaci i sinovi · Vidi više »
Rade Šerbedžija
Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Rade Šerbedžija · Vidi više »
Radovan Jerković
Don Radovan (Rade) Jerković (Krvavac, 15. rujna 1900. – Split, 14. kolovoza 1950.), hrvatski rimokatolički svećenik, povjesničar i mučenik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Radovan Jerković · Vidi više »
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Rapalski ugovor · Vidi više »
Ratko Martinović
Ratko Martinović u razgovoru s Davidom Ickeom, 1. prosinca 2011. u Zagrebu Ratko Martinović (Slavonski Brod, 7. svibnja 1985.), novinar, autor, pisac, predavač, voditelj i aktivist.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ratko Martinović · Vidi više »
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Slavko Degoricija
Slavko Degoricija (Kompolje kod Otočca, 18. travnja 1931. – Zagreb, 20. studenoga 2021.) učitelj, profesor povijesti, hrvatski političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Slavko Degoricija · Vidi više »
Slobodan Penezić
Slobodan Penezić zvani Krcun (Užice, 2. srpnja 1918. - Šopić, 9. studenoga 1964.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, visoki partijski dužnosnik u socijalističkoj Srbiji i načelnik Ozne Srbije (1944. - 1946.), zatim republički sekretar (ministar) unutrašnjih poslova (1946. - 1953.), te predsjednik Izvršnoga vijeća Skupštine SR Srbije (1962. - 1964.).
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Slobodan Penezić · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Sombor · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Srbija · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Stjepan Mesić · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Stjepan Radić · Vidi više »
Tihomil Rađa
Tihomil Rađa (Sinj, 2. ožujka 1928. Sion, 19. ožujka 2002.) - hrvatski novinar, publicist, ekonomist, književni kritičar i političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Tihomil Rađa · Vidi više »
Tonči Tadić
Tonči Tadić (Split, 31. ožujka 1962.), hrvatski majstor borilačkih vještina, fizičar i političar, predsjednik Hrvatskog aikido saveza.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Tonči Tadić · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i UDBA · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Ugljan · Vidi više »
Uglješa Kojadinović
Uglješa Kojadinović (Glamočani (Srbac, BiH), 14. veljače 1936. – Bosanska Gradiška, 20. lipnja 1982.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Uglješa Kojadinović · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Varaždin · Vidi više »
Velimir Bujanec
Velimir Bujanec (Varaždin, 18. studenoga 1974.), hrvatski je novinar i televizijski voditelj.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Velimir Bujanec · Vidi više »
Velimir Terzić
Velimir Terzić (Svinišće, Omiš, 7. ožujka 1929. Split, 15. listopada 1995.), hrvatski političar, intelektualac, humanist, politički uznik i liberal kršćanskih korijena (Dražen Budiša).
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Velimir Terzić · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Velo misto · Vidi više »
Vice Vukojević
Vice Vukojević (Veljaci kod Ljubuškog, 6. rujna 1936.), hrvatski je političar, bivši ustavni sudac.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vice Vukojević · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vijeće Europe · Vidi više »
Vjekoslav Hatze
Vjekoslav Hatze (Split (tada: Primorska banovina, Kraljevina Jugoslavija), 20. ožujka 1927. - Ludbreg, Varaždinska županija, Hrvatska), hrvatski pravnik i politički zatvorenik.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vjekoslav Hatze · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vladimir Šeks · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vladko Maček · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vojvodina · Vidi više »
Vranjic
Vranjic je poluotok i istoimeno naselje u sastavu grada Solina, smješteno sjeverno od Splitskog poluotoka, pokraj ušća rijeke Jadro.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Vranjic · Vidi više »
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Zdravko Dizdar · Vidi više »
Zvonimir Marković
Zvonimir Marković (Kučine, 17.rujna 1927. – 28. prosinca 2018.) bio je hrvatski političar i diplomat.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i Zvonimir Marković · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 11. veljače · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 15. ožujka · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1928. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1947. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1963. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1975. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 1995. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 2. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 2001. · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 28. studenoga · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 29. studenoga · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 5. listopada · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 7. rujna · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: Milivoj Kujundžić i 9. kolovoza · Vidi više »
