Brže od pregledniku!
20 odnosi: Australska nogometna reprezentacija, Đakovo, Borna Žitnjak, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, NK Osijek, NK Zagreb, Nogomet, Nogometni vratar, Portugal, Primeira Liga, Sydney, U.D. Leiria, 1. HNL 1993./94., 12. srpnja, 15. rujna, 1966., 1967., 1992..
Australska nogometna reprezentacija
Australska nogometna reprezentacija predstavlja Australiju na međunarodnim nogometnim utakmicama.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Australska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Đakovo · Vidi više »
Borna Žitnjak
Borna Žitnjak (Zagreb, 23. kolovoza 1993.) je hrvatski nogometaš koji igra na poziciji vratara.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Borna Žitnjak · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i NK Osijek · Vidi više »
NK Zagreb
NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i NK Zagreb · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Nogomet · Vidi više »
Nogometni vratar
Vratar (isto i prema engl. golman; i brankar, prema branka, gol), U nogometu, svaka momčad ima isključivo jednog vratara, čija je glavna uloga čuvanje gola.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Nogometni vratar · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Portugal · Vidi više »
Primeira Liga
Primeira Liga je naziv za portugalsko nogometno prvenstvo, koje je započelo u sezoni 1934./35., kad je ustanovljena liga s osam klubova.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Primeira Liga · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i Sydney · Vidi više »
U.D. Leiria
União Desportiva de Leiria je portugalski nogometni klub iz Leirie.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i U.D. Leiria · Vidi više »
1. HNL 1993./94.
1.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 1. HNL 1993./94. · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 12. srpnja · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 15. rujna · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 1967. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Miroslav Žitnjak i 1992. · Vidi više »
