Brže od pregledniku!
24 odnosi: Šibenik, Šibenski most, Čikola, Bilušića buk, Bobodolsko jezero, Dalmacija, Dinara, Hidroelektrana Jaruga, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Knin, Metar, Nacionalni park, Prukljansko jezero, Roški slap, Skradinski buk, Slap Miljacka, Slapovi Niagare, Visina, Vodopad, 1895., 1985., 24. siječnja, 28. kolovoza.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Šibenik · Vidi više »
Šibenski most
Šibenski most je armiranobetonski lučni most preko Šibenskog zaljev na Jadranskoj magistrali, u blizini uljevanja rijeke Krke.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Šibenski most · Vidi više »
Čikola
Čikola je rijeka u južnoj Hrvatskoj, izvire u Mirlović Polju u sjevero istočnom dijelu Petrovog polja, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku nizvodno od Miljevaca, a poviše Skradinskog buka.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Čikola · Vidi više »
Bilušića buk
Bilušića buk Prvi je od sedam slapova na toku rijeke Krke.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Bilušića buk · Vidi više »
Bobodolsko jezero
Bobodolsko jezero je bivše jezero u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Bobodolsko jezero · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Dalmacija · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Dinara · Vidi više »
Hidroelektrana Jaruga
Skradinskog buka. vodne turbine HE Jaruga 1. Hidroelektrana Jaruga ili HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Hidroelektrana Jaruga · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Knin · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Metar · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Nacionalni park · Vidi više »
Prukljansko jezero
Prukljansko jezero (ili Prokljansko jezero) je jezero u Hrvatskoj, dio nacionalnog parka Krka.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Prukljansko jezero · Vidi više »
Roški slap
Roški slap Roški slap je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci Krki.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Roški slap · Vidi više »
Skradinski buk
Skradinski buk Skradinski buk Skradinski buk posljednja je, sedma i najduža sedrena barijera na rijeci Krki i jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Skradinski buk · Vidi više »
Slap Miljacka
Miljacka je peta sedrena barijera rijeke Krke.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Slap Miljacka · Vidi više »
Slapovi Niagare
Slapovi Niagare Slapovi Niagare (Niagarini slapovi; eng. Niagara Falls) predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnome dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Slapovi Niagare · Vidi više »
Visina
Visina Visina je mjera okomite udaljenosti.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Visina · Vidi više »
Vodopad
Vodopad je prirodna pojava koja se javlja na rijekama, a označava mjesto slobodnog pada vode u riječnom toku na onim mjestima gdje se javlja iznenadna promjena u elevaciji reljefa.
Novi!!: Nacionalni park Krka i Vodopad · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalni park Krka i 1895. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Nacionalni park Krka i 1985. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Nacionalni park Krka i 24. siječnja · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Nacionalni park Krka i 28. kolovoza · Vidi više »
