Brže od pregledniku!
35 odnosi: Božica Jelušić, Božidar Petrač, Društvo hrvatskih književnika, Esej, Glas Istre, Hrvatska, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska radiotelevizija, Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Ivica Matičević, Književnost, Mirko Tomasović, Pavao Pavličić, Publicistika, Pulski dani eseja, Tomislav Žigmanov, Zlatko Kramarić, Zvane Črnja, 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023..
Božica Jelušić
Božica Jelušić (Pitomača, 16. prosinca 1951.), hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Božica Jelušić · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Božidar Petrač · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Esej · Vidi više »
Glas Istre
Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Glas Istre · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika
Stjepan Vukušić, Željko Knežević, Luciano Delbianco, Josip Bratulić i Milan Rakovac (snimio Mate Ćurić u ACI-jevoj marini u Puli, 2. srpnja 1990.)., granska udruga Društva hrvatskih književnika (utemeljenog 1900. u Zagrebu), osnovana u Puli 2.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika · Vidi više »
Ivica Matičević
Ivica Matičević, hrvatski književni povjesničar i književni kritičar.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Ivica Matičević · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Književnost · Vidi više »
Mirko Tomasović
Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.), bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Mirko Tomasović · Vidi više »
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Pavao Pavličić · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Publicistika · Vidi više »
Pulski dani eseja
Zaštitni znak Pulskih dana eseja Pulski dani eseja (PDE) međunarodna je književno-kulturna manifestacija koja se – u organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika i časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra – od 2003.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Pulski dani eseja · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Zlatko Kramarić
Zlatko Kramarić (Osijek, 5. veljače 1956.) je hrvatski političar, bivši gradonačelnik Osijeka.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Zlatko Kramarić · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i Zvane Črnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Nagrada Zvane Črnja i 2023. · Vidi više »
