Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Netretić i Tomašnica

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Netretić i Tomašnica

Netretić vs. Tomašnica

Netretić je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji. Tomašnica je naselje u Karlovačkoj županiji, desetak kilometara sjeverozapadno od grada Karlovca, u smjeru mjesta Netretića.

Sličnosti između Netretić i Tomašnica

Netretić i Tomašnica imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Banovina Hrvatska, Hrvatska, Karlovačka županija, Mračin, Netretić, Novigrad na Dobri, Piščetke, Zagreb, Završje Netretićko, 1971., 1981., 1991., 2001..

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Banovina Hrvatska i Netretić · Banovina Hrvatska i Tomašnica · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Netretić · Hrvatska i Tomašnica · Vidi više »

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Karlovačka županija i Netretić · Karlovačka županija i Tomašnica · Vidi više »

Mračin

Mračin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.

Mračin i Netretić · Mračin i Tomašnica · Vidi više »

Netretić

Netretić je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Netretić i Netretić · Netretić i Tomašnica · Vidi više »

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.

Netretić i Novigrad na Dobri · Novigrad na Dobri i Tomašnica · Vidi više »

Piščetke

Piščetke je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.

Netretić i Piščetke · Piščetke i Tomašnica · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Netretić i Zagreb · Tomašnica i Zagreb · Vidi više »

Završje Netretićko

Završje Netretićko (u prošlosti nazivano i Zavrha) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.

Netretić i Završje Netretićko · Tomašnica i Završje Netretićko · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i Netretić · 1971. i Tomašnica · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i Netretić · 1981. i Tomašnica · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Netretić · 1991. i Tomašnica · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2001. i Netretić · 2001. i Tomašnica · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Netretić i Tomašnica

Netretić ima 53 odnose, a Tomašnica ima 112. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 7.88% = 13 / (53 + 112).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Netretić i Tomašnica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »