Brže od pregledniku!Sličnosti između Predrag Vušović i Vinko Brešan
Predrag Vušović i Vinko Brešan imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bitange i princeze, Film, Hrvatska, Kad mrtvi zapjevaju (1998.), Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Maršal (1999.), Ne dao Bog većeg zla (2002.), Nije kraj (2008.), Svjedoci (2003.), Zagreb, 1996., 1997., 1998., 1999., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010..
Bitange i princeze
Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.
Bitange i princeze i Predrag Vušović · Bitange i princeze i Vinko Brešan ·
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Film i Predrag Vušović · Film i Vinko Brešan ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Predrag Vušović · Hrvatska i Vinko Brešan ·
Kad mrtvi zapjevaju (1998.)
Kad mrtvi zapjevaju, hrvatski je dugometražni film iz 1998. godine, u režiji Krste Papića i produkciji Jadran filma i HRT-a. Radnja se vrti oko dva hrvatska imigranta koji se vraćaju u domovinu početkom 1990-ih i njihovim zgodama na putovanju iz Njemačke.
Kad mrtvi zapjevaju (1998.) i Predrag Vušović · Kad mrtvi zapjevaju (1998.) i Vinko Brešan ·
Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)
Kako je počeo rat na mom otoku hrvatski je film redatelja Vinka Brešana iz 1996. godine po scenariju Vinka i Ive Brešana.
Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) i Predrag Vušović · Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) i Vinko Brešan ·
Maršal (1999.)
Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Maršal (1999.) i Predrag Vušović · Maršal (1999.) i Vinko Brešan ·
Ne dao Bog većeg zla (2002.)
Ne dao Bog većeg zla je hrvatski dugometražni film iz 2002. godine.
Ne dao Bog većeg zla (2002.) i Predrag Vušović · Ne dao Bog većeg zla (2002.) i Vinko Brešan ·
Nije kraj (2008.)
Nije kraj je crnohumorna drama-romansa iz 2008. koju je režirao Vinko Brešan u hrvatsko-srpskoj koprodukciji.
Nije kraj (2008.) i Predrag Vušović · Nije kraj (2008.) i Vinko Brešan ·
Svjedoci (2003.)
Svjedoci, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.
Predrag Vušović i Svjedoci (2003.) · Svjedoci (2003.) i Vinko Brešan ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Predrag Vušović i Zagreb · Vinko Brešan i Zagreb ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Predrag Vušović · 1996. i Vinko Brešan ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Predrag Vušović · 1997. i Vinko Brešan ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Predrag Vušović · 1998. i Vinko Brešan ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Predrag Vušović · 1999. i Vinko Brešan ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Predrag Vušović · 2002. i Vinko Brešan ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Predrag Vušović · 2003. i Vinko Brešan ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Predrag Vušović · 2004. i Vinko Brešan ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Predrag Vušović · 2005. i Vinko Brešan ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Predrag Vušović · 2006. i Vinko Brešan ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Predrag Vušović · 2007. i Vinko Brešan ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Predrag Vušović · 2008. i Vinko Brešan ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Predrag Vušović · 2009. i Vinko Brešan ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Predrag Vušović i Vinko Brešan imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Predrag Vušović i Vinko Brešan
Usporedba između Predrag Vušović i Vinko Brešan
Predrag Vušović ima 77 odnose, a Vinko Brešan ima 75. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 15.13% = 23 / (77 + 75).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Predrag Vušović i Vinko Brešan. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
