Brže od pregledniku!
167 odnosi: Adam Batthyány, Aleksa Šantić (Sombor, Srbija), Aluvijalna ravan, Američki nogomet, Ante Sekulić, Antonija Čota Rekettye, Antun Dorotić, Apatin, Aranka Hornjak-Mijić, Arhitektura, Atletika, Šokci, Željko Hornjak, Čerkasy, Čonoplja, Bač, Bačka, Baja, Barok, Beograd, Bereg (Sombor, Srbija), Bezdan, Bezdan (Sombor, Srbija), Bitka kod Kaponje, Boks, Bona Mihaljević, Bono Mihalović, Budimpešta, Bunjevci, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Dizanje utega, Domovinski rat, Doroslovo, Dužionica, Dujam Marković, Ede Margalić, Eklekticizam, Ernest Bošnjak, FK Radnički Sombor, Gabrijel Patačić, Gakovo, Gardinovci, Glas Hrvata (Radio Fortuna), Gospođinci, Gradonačelnik, Habsburška Monarhija, HKUD Vladimir Nazor, Sombor, Hrvanje, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, ..., Hrvatska riječ (Subotica), Hrvatska seljačka stranka, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Huni, Ivan Frgić, Ivan Matarić, Ivan Zetović, Ivo Škrabalo, Josip Pilasanović, Jugoslaveni, Karate, Karlo III., Košarka, Kolut (Sombor, Srbija), Konjički šport, Krnjaja, Kuga, Kuglanje, Kupusina, Lemeš (Sombor, Srbija), Les, Lok, Mađari, Mali Stapar, Marija Terezija Austrijska, Martin Matić, Matiša Matarić, Međunarodni praznik rada, Metar, Migracija, Milan Konjović, Miroljub, Mošorin, Monoštor, Mostonga, Narodno kazalište Sombor, Nogomet, Novi Sad, Odžaci, Odbojka, Okruzi Srbije, Oppidum, Osijek, Panonsko more, Pavle Blesić, Plavna, Plivanje, Pokret vojvođanskih Hrvata, Potiska vojna krajina, Potres, Promet, Radio Sombor, Radivoj Korać, Rastina, Riđica, Rukomet, Salaš, Sindikat, Sivac, Slobodni kraljevski grad, Sombor, Sombor (općina), Somborski šahovski klub, Somborski šanac, Sport, Srbi, Srbija, Stanišić, Stapar, Stjepan Beretić, Stjepan Radić, Stolni tenis, Strilić (naselje), Telečka, Telečka (Sombor, Vojvodina), Telečka (zaravan), Tenis, Tomislav Gotovac, Tuzla, Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor, Urbani Šokci, Uskoplje, Vaterpolo, Veles (grad), Vojna krajina, Vojvodina, Vrbas (grad), Vukovar, Zapadnobački okrug, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zdenko Škrabalo, Zlatko Gorjanac, Zračna luka Sombor, Zvonik (časopis), Zvonimir Laurović, Zvonko Bogdan, 1. srpnja, 1380., 1543., 1643., 1650., 1687., 1702., 1717., 1745., 1749., 1861., 1880., 19. stoljeće, 1914., 1919., 1928., 1930-ih, 1936., 1960-ih, 1980-ih, 20. stoljeće. Proširite indeks (117 više) »
Adam Batthyány
Adám Batthyány (Baćan) (1662. 1703.) je bio hrvatski plemić iz obitelji Batthyány (Baćana).
Novi!!: Sombor i Adam Batthyány · Vidi više »
Aleksa Šantić (Sombor, Srbija)
Aleksa Šantić (srp. Алекса Шантић, mađ. Hadikkisfalu) je selo u općini Sombor, u zapadnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Sombor i Aleksa Šantić (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Aluvijalna ravan
rijeke Waimakariri, Novi Zeland Kaliforniji. Aluvijalne ravni su široke ravnice pored rijeka.
Novi!!: Sombor i Aluvijalna ravan · Vidi više »
Američki nogomet
Lopta u američkom nogometu Američki nogomet (engl. American football) je natjecateljski timski šport izrazito popularan u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Sombor i Američki nogomet · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Sombor i Ante Sekulić · Vidi više »
Antonija Čota Rekettye
Antonia Čota Rekettye (Beograd, 12. siječnja 1961. – 26. prosinca 2014.), hrvatska kulturna djelatnica iz Vojvodine, politička i kazališna djelatnica, Bojana Kovačević: In memoriam: Antonia Čota Rekettye, 26.
Novi!!: Sombor i Antonija Čota Rekettye · Vidi više »
Antun Dorotić
Antun Dorotić, redovničkog imena br.
Novi!!: Sombor i Antun Dorotić · Vidi više »
Apatin
Apatin (njemački: Abthausen) je grad u Bačkoj (Vojvodina, Srbija), sjedište istoimene općine.
Novi!!: Sombor i Apatin · Vidi više »
Aranka Hornjak-Mijić
Aranka Hornjak-Mijić (Sombor, 1966.) je rukometašica iz Sombora, autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.Bivša je jugoslavenska rukometna reprezentativka.
Novi!!: Sombor i Aranka Hornjak-Mijić · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Sombor i Arhitektura · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Sombor i Atletika · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Sombor i Šokci · Vidi više »
Željko Hornjak
Željko Hornjak (nadimak: Buca) (Sombor, 19. veljače 1966.), rukometni je vratar iz Sombora, autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.
Novi!!: Sombor i Željko Hornjak · Vidi više »
Čerkasy
Čerkasi, Čerkasy (ukrajinski: Черкаси, ruski: Черкассы, njemački Tscherkassy, poljski: Czerkasy, hebrejski: צ'רקסי) je grad u središnjoj Ukrajini središte Čerkaške oblasti.
Novi!!: Sombor i Čerkasy · Vidi više »
Čonoplja
Pravoslavna crkva, izgradnja započeta 2000., nedovršena Čonoplja (srp.: Чонопља, nje.: Tschonopel, mađ. Csonoplya) je selo u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Čonoplja · Vidi više »
Bač
Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Bač · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Sombor i Bačka · Vidi više »
Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Sombor i Baja · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Sombor i Barok · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Sombor i Beograd · Vidi više »
Bereg (Sombor, Srbija)
Bereg (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Sombor i Bereg (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Bezdan
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i Bezdan · Vidi više »
Bezdan (Sombor, Srbija)
Bezdan je bačko naselje na sjeverozapadu Vojvodine.
Novi!!: Sombor i Bezdan (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Bitka kod Kaponje
Bitka kod Kaponje je bila bitka koja se je odvila 4. ožujkaAnte Sekulić: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str.
Novi!!: Sombor i Bitka kod Kaponje · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: Sombor i Boks · Vidi više »
Bona Mihaljević
Bona Mihaljević (1742. – 1788.), franjevac somborskog franjevačkog samostana, kroničar Milan Stepanović: Prva oda Somboru - epski spev iz 18.
Novi!!: Sombor i Bona Mihaljević · Vidi više »
Bono Mihalović
Fra Bono Mihalović je bio glasoviti somborski ljetopisac iz reda franjevaca.
Novi!!: Sombor i Bono Mihalović · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Sombor i Budimpešta · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Sombor i Bunjevci · Vidi više »
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je regionalna politička stranka u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini · Vidi više »
Dizanje utega
Dizač utega na treningu. Dizanje utega (ponekad znano kao olimpijska dizanja od engl. olympic weightlifting) vrsta je sporta u kojem natjecatelj ima zadatak podići što veću težinu utega.
Novi!!: Sombor i Dizanje utega · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Sombor i Domovinski rat · Vidi više »
Doroslovo
Doroslovo (ćir.: Дорослово, mađ.:Doroszló) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Doroslovo · Vidi više »
Dužionica
Dužionica je javna i opća žetvena svečanost somborskih bunjevačkih i šokačkih Somborski Hrvati proslavili «Dužionicu», 4.
Novi!!: Sombor i Dužionica · Vidi više »
Dujam Marković
Dujam (Duje) Marković (? - 19. kolovoza 1691.) je bio bački hrvatski plemić, jedan od predvoditelja seobe Hrvata 1687. u Bačku, što je bila druga velika seoba Hrvata u Bačku poslije one iz 1610. godine.
Novi!!: Sombor i Dujam Marković · Vidi više »
Ede Margalić
Ede Margalić (mađ. Ede Margalits, Zagreb, 17. ožujka 1849. – Sombor, 23. lipnja 1940.), Znanstvenik svjetske razineKnjiga »Autobiografija« Ede Margalića / Gradska biblioteka »Karlo Bijelicki« (Sombor 2004.), 3.
Novi!!: Sombor i Ede Margalić · Vidi više »
Eklekticizam
romanike u modernom zdanju Eklekticizam ili eklektizam je filozofski pristup koji se ne drži ni jedne rigidne paradigme postavljenih pretpostavki ili zaključaka, već stvara višestruke teorije kako bi stekao uvid u fenomen, ili primjenjuje samo određene teorije u određenim slučajevima.
Novi!!: Sombor i Eklekticizam · Vidi više »
Ernest Bošnjak
Ernest Bošnjak (u mađ. izvorima i kao Bosnyák Ernő) (Sombor, 1. siječnja 1876. – Sombor, 9. kolovoza 1963.) je bio jednim od začetnika kinematografije na području bivše Jugoslavije.
Novi!!: Sombor i Ernest Bošnjak · Vidi više »
FK Radnički Sombor
bezokvira FK Radnički je nogometni klub iz Sombora.
Novi!!: Sombor i FK Radnički Sombor · Vidi više »
Gabrijel Patačić
Herman Gabrijel Patačić (?, 3. svibnja 1699. - ?, 5. prosinca 1745.) je bio kalačko-bački nadbiskup.
Novi!!: Sombor i Gabrijel Patačić · Vidi više »
Gakovo
Gakovo (ćir.: Гаково, mađ.:Gádor, njem.:Gakowa / Gaumarkt) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Gakovo · Vidi više »
Gardinovci
Gardinovci (srp.: Гардиновци, mađ, Dunagárdony) je naselje u općini Titel u Južnoobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Gardinovci · Vidi više »
Glas Hrvata (Radio Fortuna)
Glas Hrvata je tjedna informativna emisija na hrvatskom jeziku.
Novi!!: Sombor i Glas Hrvata (Radio Fortuna) · Vidi više »
Gospođinci
Gospođinci (ćir.: Госпођинци, mađ.: Boldogasszonyfalva) su naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Gospođinci · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Sombor i Gradonačelnik · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Sombor i Habsburška Monarhija · Vidi više »
HKUD Vladimir Nazor, Sombor
Logo HKUD Vladimir Nazor - Sombor Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo «Vladimir Nazor» je kulturno-umjetničko društvo vojvođanskih Hrvata iz Sombora.
Novi!!: Sombor i HKUD Vladimir Nazor, Sombor · Vidi više »
Hrvanje
Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.
Novi!!: Sombor i Hrvanje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Sombor i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska riječ (Subotica)
Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku.
Novi!!: Sombor i Hrvatska riječ (Subotica) · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Sombor i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.
Novi!!: Sombor i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Sombor i Huni · Vidi više »
Ivan Frgić
Ivan Frgić (Sombor, 18. srpnja 1953.) je bivši jugoslavenski hrvač.
Novi!!: Sombor i Ivan Frgić · Vidi više »
Ivan Matarić
Ivan Matarić (Zagreb, 1952.), hrvatsko-švicarski je orguljaš, glazbeni pedagog i skladatelj.
Novi!!: Sombor i Ivan Matarić · Vidi više »
Ivan Zetović
Ivan Zetović (Sombor, 28. kolovoza 1846. - ?) je bio bački hrvatski prosvjetni radnik.
Novi!!: Sombor i Ivan Zetović · Vidi više »
Ivo Škrabalo
Ivo Škrabalo (Sombor, 19. veljače 1934. – Zagreb, 18. rujna 2011.) bio je hrvatski filmski redatelj, scenarist, filmski publicist i povjesničar filma te političar.
Novi!!: Sombor i Ivo Škrabalo · Vidi više »
Josip Pilasanović
Josip Pilasanović (Sombor, 1940.), srbijanski je arhitekt i dizajner.
Novi!!: Sombor i Josip Pilasanović · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Sombor i Jugoslaveni · Vidi više »
Karate
Karate (jap. 空手), japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane.
Novi!!: Sombor i Karate · Vidi više »
Karlo III.
Karlo III. može biti.
Novi!!: Sombor i Karlo III. · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Sombor i Košarka · Vidi više »
Kolut (Sombor, Srbija)
Kolut (ćir.: Колут, mađ.: Küllőd, njem.:Kolluth) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Kolut (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Konjički šport
Zagrebački hipodrom Konjički šport, jedan je od najstarijih športova; obuhvaća jahanje, galopske i kasačke utrke, dresuru konja, preponsko jahanje, lovno jahanje, polo i dr.
Novi!!: Sombor i Konjički šport · Vidi više »
Krnjaja
KrnjajaAnte Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str.
Novi!!: Sombor i Krnjaja · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Sombor i Kuga · Vidi više »
Kuglanje
Kuglanje Kuglanje je športska grana u kojoj se koristi kugla za pogađanje čunjeva, sa svrhom srušiti što više.
Novi!!: Sombor i Kuglanje · Vidi više »
Kupusina
Rimokatolička crkva sv. Ane Kupusina (srp.: Купусина, mađ.: Bácskertes, nje.) je selo u općini Apatin.
Novi!!: Sombor i Kupusina · Vidi više »
Lemeš (Sombor, Srbija)
Lemeš (srpski: Svetozar Miletić/Светозар Милетић, mađarski: Nemesmilitics, njemački: Berauersheim ili ponekad Milititsch) je selo na sjeveru Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Sombor i Lemeš (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Les
Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.
Novi!!: Sombor i Les · Vidi više »
Lok
Lok (ćir.: Лок, mađ, Sajkáslak) je naselje u općini Titel u Južnoobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Lok · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Sombor i Mađari · Vidi više »
Mali Stapar
Mali Stapar je malo naselje u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Mali Stapar · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Sombor i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Martin Matić
Dr Martin Matić (Sombor, 6. studenog 1876. – Beograd, 27. siječnja 1945.) je bio bački hrvatski politički i kulturni djelatnik.
Novi!!: Sombor i Martin Matić · Vidi više »
Matiša Matarić
Matiša (Matija) Matarić (Mathia/Mathias Matarić) (Sombor, 24. siječnja 1822. – Sombor, 4. rujna 1871.) je bio hrvatski katolički svećenik i učitelj iz Bačke, narodni preporoditelj Hrvata tog kraja.
Novi!!: Sombor i Matiša Matarić · Vidi više »
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Novi!!: Sombor i Međunarodni praznik rada · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Sombor i Metar · Vidi više »
Migracija
Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.
Novi!!: Sombor i Migracija · Vidi više »
Milan Konjović
Milan Konjović (Sombor 1898. - Sombor 1993.), srpski slikar, kazališni scenograf i kostimograf.
Novi!!: Sombor i Milan Konjović · Vidi više »
Miroljub
Miroljub je somborski časopis.
Novi!!: Sombor i Miroljub · Vidi više »
Mošorin
Mošorin (ćir.: Мошорин, mađ, Mozsor) je naselje u općini Titel u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Mošorin · Vidi više »
Monoštor
Monoštor(srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Sombor i Monoštor · Vidi više »
Mostonga
Mostonga je rijeka u Bačkoj.
Novi!!: Sombor i Mostonga · Vidi više »
Narodno kazalište Sombor
Kazališna zgrada izvanka 4. travnja 2016. Klavirski koncert u Narodnom kazalištu 4. ožujka 2013. Narodno kazalište Sombor ur.
Novi!!: Sombor i Narodno kazalište Sombor · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Sombor i Nogomet · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Sombor i Novi Sad · Vidi više »
Odžaci
* Odžaci (općina), općina u Srbiji.
Novi!!: Sombor i Odžaci · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Sombor i Odbojka · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Sombor i Okruzi Srbije · Vidi više »
Oppidum
Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.
Novi!!: Sombor i Oppidum · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Sombor i Osijek · Vidi više »
Panonsko more
Panonsko more naziv je za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala dio Europe i veliki dio današnje Panonske nizine.
Novi!!: Sombor i Panonsko more · Vidi više »
Pavle Blesić
Pavle Blesić (Sombor, 6. kolovoza 1924.), vojvođanski je slikar.
Novi!!: Sombor i Pavle Blesić · Vidi više »
Plavna
Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Sombor i Plavna · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: Sombor i Plivanje · Vidi više »
Pokret vojvođanskih Hrvata
Udruga građana Pokret vojvođanskih Hrvata (kratica: PVH) je politička stranka vojvođanskih Hrvata.
Novi!!: Sombor i Pokret vojvođanskih Hrvata · Vidi više »
Potiska vojna krajina
Potiska vojna krajina bila je vojno-upravna jedinica na teritoriju Bačke.
Novi!!: Sombor i Potiska vojna krajina · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Sombor i Potres · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Sombor i Promet · Vidi više »
Radio Sombor
Radio Sombor je radijska postaja iz Sombora.
Novi!!: Sombor i Radio Sombor · Vidi više »
Radivoj Korać
Radivoj Korać (Sombor, 5. studenoga 1938. – Kamenica, općina Ilijaš, BiH, 2. lipnja 1969.), bio je srbijanski košarkaš.
Novi!!: Sombor i Radivoj Korać · Vidi više »
Rastina
Rastina (ćir.: Растина, mađ.: Haraszti) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Rastina · Vidi više »
Riđica
Pravoslavna crkva u Riđici Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Riđica · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Sombor i Rukomet · Vidi više »
Salaš
VojvodiniSalaš (od mađarskog szállás) je ruralno imanje s gospodarskim zgradama, uglavnom namijenjenim poljodjelstvu.
Novi!!: Sombor i Salaš · Vidi više »
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Novi!!: Sombor i Sindikat · Vidi više »
Sivac
Sivac (ćir.: Сивац) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Sivac · Vidi više »
Slobodni kraljevski grad
1231.
Novi!!: Sombor i Slobodni kraljevski grad · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Sombor i Sombor · Vidi više »
Sombor (općina)
Mapa općine Sombor Općina Sombor je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Sombor i Sombor (općina) · Vidi više »
Somborski šahovski klub
Somborski šahovski klub je šahovski klub iz Sombora.
Novi!!: Sombor i Somborski šahovski klub · Vidi više »
Somborski šanac
Somborski šanac je bio posebna vojno-upravna cjelina na području Bačke za vrijeme Habsburške Monarhije.
Novi!!: Sombor i Somborski šanac · Vidi više »
Sport
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Novi!!: Sombor i Sport · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Sombor i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Sombor i Srbija · Vidi više »
Stanišić
Srpska pravoslavna crkva Stanišić (srp.: Станишић, nje.: Donauwachenheim, Stanischitsch, Stanischitz, Tannenschütz, Tannischitz, Tanaschitz, mađ. Őrszállás) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Stanišić · Vidi više »
Stapar
Stapar (ćir.: Стапар) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Stapar · Vidi više »
Stjepan Beretić
Stjepan Beretić (Sombor, 4. lipnja 1947.) je bački hrvatski rimokatolički svećenik i povijesni pisac.
Novi!!: Sombor i Stjepan Beretić · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Sombor i Stjepan Radić · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Sombor i Stolni tenis · Vidi više »
Strilić (naselje)
Strilić je nekadašnje prigradsko naselje grada Sombora, Vojvodina.
Novi!!: Sombor i Strilić (naselje) · Vidi više »
Telečka
*Telečka (zaravan), zaravan u Bačkoj, autonomna pokrajina Vojvodina, Srbija.
Novi!!: Sombor i Telečka · Vidi više »
Telečka (Sombor, Vojvodina)
Telečka (ćir.: Телечка, mađ.Bácsgyulafalva) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Sombor i Telečka (Sombor, Vojvodina) · Vidi više »
Telečka (zaravan)
Telečka zaravan kod Sivca. Telečka (srp.: Телечка) je predio u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.
Novi!!: Sombor i Telečka (zaravan) · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Sombor i Tenis · Vidi više »
Tomislav Gotovac
Tomislav Gotovac (Sombor, 9. veljače 1937. – Zagreb, 24. lipnja 2010.) je hrvatski filmski redatelj, glumac, performer, multimedijalni i konceptualni umjetnik.
Novi!!: Sombor i Tomislav Gotovac · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Sombor i Tuzla · Vidi više »
Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor
Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor je hrvatska udruga iz Sombora, Vojvodina, Srbija.
Novi!!: Sombor i Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor · Vidi više »
Urbani Šokci
* Udruženje građana Urbani Šokci – Sombor.
Novi!!: Sombor i Urbani Šokci · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Sombor i Uskoplje · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Sombor i Vaterpolo · Vidi više »
Veles (grad)
Veles (makedonski: Велес) je grad od 43 108 stanovnika, u središnjem dijelu Republike Sjeverne Makedonije, koji leži na obalama rijeke Vardar.
Novi!!: Sombor i Veles (grad) · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Sombor i Vojna krajina · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Sombor i Vojvodina · Vidi više »
Vrbas (grad)
Evangelička crkvaVrbas (mađarski: Verbász, rusinski: Verbas, njemački: Werbass) je grad u Bačkoj, Srbija.
Novi!!: Sombor i Vrbas (grad) · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Sombor i Vukovar · Vidi više »
Zapadnobački okrug
Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Sombor i Zapadnobački okrug · Vidi više »
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je profesionalna kulturna ustanova Hrvata u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Sombor i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata · Vidi više »
Zdenko Škrabalo
Zdenko Škrabalo (Sombor, 4. kolovoza 1929. – Zagreb, 12. siječnja 2014.) je bio hrvatski liječnik, akademik, diplomat i profesor emeritus.
Novi!!: Sombor i Zdenko Škrabalo · Vidi više »
Zlatko Gorjanac
Zlatko Gorjanac je hrvatski radijski novinar i pjesnik iz vojvođanskog mjesta Berega.
Novi!!: Sombor i Zlatko Gorjanac · Vidi više »
Zračna luka Sombor
Zračna luka Sombor (IATA: SOR, ICAO: LYSO) je zračna luka kod grada Sombora.
Novi!!: Sombor i Zračna luka Sombor · Vidi više »
Zvonik (časopis)
Zvonik je katolički list, časopis kojeg su osnovali svećenici Hrvati Subotičke biskupije.
Novi!!: Sombor i Zvonik (časopis) · Vidi više »
Zvonimir Laurović
Zvonimir Laurović je rukometni trener(srpski) 50 godina rukometa u Bezdanu i športski djelatnik iz Sombora.
Novi!!: Sombor i Zvonimir Laurović · Vidi više »
Zvonko Bogdan
Zvonko Bogdan (Sombor, 5. siječnja 1942.) bunjevački je pjevač tradicionalne vojvođanske pjesme i pjesama s panonskog prostora.
Novi!!: Sombor i Zvonko Bogdan · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Sombor i 1. srpnja · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1380. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1543. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1643. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1650. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1687. · Vidi više »
1702.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1702. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1717. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1745. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1749. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1861. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1880. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 19. stoljeće · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Sombor i 1914. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1919. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Sombor i 1928. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1930-ih · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1936. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 1960-ih · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Sombor i 1980-ih · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sombor i 20. stoljeće · Vidi više »
