Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Tereza Kesovija

Indeks Tereza Kesovija

Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.

134 odnosi: Andrej Baša, Antalya, Arsen Dedić, Đelo Jusić, Španjolski jezik, Balkanski poluotok, Bern, Bratislava, Charlie Chaplin, Columbia Records, Croatia Records, Dallas Records, Desanka Maksimović, Doktor Živago (1965.), Dora (natjecanje), Dubrovnik, Duet, Easy listening, Ekavski govor, EMI, Engleski jezik, Festival kajkavskih popevki Krapina, Festival zabavne glazbe Split, Flauta, Francuska, Francuski jezik, Gilbert Bécaud, Glazbenik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski radio, Italija, Jugoton, Kemal Monteno, Klasična glazba, Konavle, Ljubljana, Marko Marulić, Međunarodni festival pisme i vina Marko Polo, Meksiko, Melodije hrvatskog Jadrana, Melodije Istre i Kvarnera, Melodije Mostara, Mišo Kovač, Miro Ungar, Monako, Nikica Kalogjera, Njemački jezik, Opatijski festival, Opera, ..., Pariz, Peter Ustinov, PGP RTB, Pjesma Eurovizije, Pjevanje, Pop, Portugalski jezik, Red Danice hrvatske, Richard Burton, Rio de Janeiro, Ruski jezik, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sopot (Poljska), Srpski jezik, Stipica Kalogjera, Talijanski jezik, Toni Kljaković, UNICEF, Vaš šlager sezone, Večeri dalmatinske šansone, Zadarfest, Zagreb, Zagrebački festival, Zdenko Runjić, ZKP RTLJ, 16. studenoga, 1938., 1958., 1959., 1960-ih, 1960., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970-ih, 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2020., 3. listopada. Proširite indeks (84 više) »

Andrej Baša

Andrej Baša (Ljubljana, Slovenija, 10. veljače 1950.), hrvatski glazbenik iz Rijeke.

Novi!!: Tereza Kesovija i Andrej Baša · Vidi više »

Antalya

Antalya je grad smješten na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske.

Novi!!: Tereza Kesovija i Antalya · Vidi više »

Arsen Dedić

Arsen Dedić (Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.), bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor.

Novi!!: Tereza Kesovija i Arsen Dedić · Vidi više »

Đelo Jusić

Đelo Jusić (Dubrovnik, 26. siječnja 1939. – Zagreb, 31. svibnja 2019.), bio je hrvatski skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent.

Novi!!: Tereza Kesovija i Đelo Jusić · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Tereza Kesovija i Španjolski jezik · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Tereza Kesovija i Balkanski poluotok · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Tereza Kesovija i Bern · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Tereza Kesovija i Bratislava · Vidi više »

Charlie Chaplin

Charles Spencer Chaplin (London, 16. travnja 1889. – Cousier-sur-Vevey, 25. prosinca 1977.), poznatiji kao Charlie Chaplin, engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.

Novi!!: Tereza Kesovija i Charlie Chaplin · Vidi više »

Columbia Records

Columbia Records je američka diskografska kuća, osnovana 1888. (Angel numbers) godine i najstarija je poznata diskografska kuća u svijetu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Columbia Records · Vidi više »

Croatia Records

Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Tereza Kesovija i Croatia Records · Vidi više »

Dallas Records

Dallas Records je hrvatska diskografska kuća osnovana 1994. godine u Zagrebu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Dallas Records · Vidi više »

Desanka Maksimović

Spomenik pjesništvu u liku Desanke Maksimović u Valjevu. Desanka Maksimović (Rabrovica kod Valjeva, 16. svibnja 1898. – Beograd, 11. veljače 1993.), bila je srpska pjesnikinja, profesorica književnosti i članica Srpske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Tereza Kesovija i Desanka Maksimović · Vidi više »

Doktor Živago (1965.)

Doktor Živago američko-britanski dramski film iz 1965. godine kojeg je režirao David Lean na temelju istoimenog romana ruskog književnika Borisa Pasternaka.

Novi!!: Tereza Kesovija i Doktor Živago (1965.) · Vidi više »

Dora (natjecanje)

Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Tereza Kesovija i Dora (natjecanje) · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Tereza Kesovija i Dubrovnik · Vidi više »

Duet

Duet (još i dvopjev) je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju u dvoje.

Novi!!: Tereza Kesovija i Duet · Vidi više »

Easy listening

Easy listening je stil pop glazbe nastao sredinom 20.

Novi!!: Tereza Kesovija i Easy listening · Vidi više »

Ekavski govor

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.

Novi!!: Tereza Kesovija i Ekavski govor · Vidi više »

EMI

EMI je britanska diskografska kuća.

Novi!!: Tereza Kesovija i EMI · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Tereza Kesovija i Engleski jezik · Vidi više »

Festival kajkavskih popevki Krapina

Festival kajkavskih popevki Krapina jedan je od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala.

Novi!!: Tereza Kesovija i Festival kajkavskih popevki Krapina · Vidi više »

Festival zabavne glazbe Split

Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »

Flauta

Flauta je glazbeni instrument koji spada u obitelj drvenih puhačkih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.

Novi!!: Tereza Kesovija i Flauta · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Tereza Kesovija i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Tereza Kesovija i Francuski jezik · Vidi više »

Gilbert Bécaud

Gilbert Bécaud (Toulon, 24. listopada, 1927. – Pariz, 18. prosinca 2001.)) bio je francuski pjevač, skladatelj i glumac, poznat kao "Monsieur 100,000 Volti" za svoje energične nastupe. Njegovi najpoznatiji hitovi su "Nathalie" i "Et Maintenant", čije objavljivanje 1961. postaje hit na engleskom pod nazivom "What Now My Love". Bio je popularan izvođač skoro pola stoljeća, prepoznatljiv po svojim tamno plavim odijelima, bijeloj košulji i "sretnoj kravati" plave boje s bijelim točkicama. Kada je bio upitan da objasnji svoju nadarenost odgova, "Cvijet ne razumije botaniku.". Njegova omiljena pozornica bila je pariška Olympia pod vodstvom Brune Coquatrixa. Tamo je prvi put nastupio 1954. a 13. studenog 1997. bio je prisutan na ponovnom otvaranju Olympie nakon njene rekonstrukcije.

Novi!!: Tereza Kesovija i Gilbert Bécaud · Vidi više »

Glazbenik

Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Glazbenik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Tereza Kesovija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Tereza Kesovija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski radio

Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.

Novi!!: Tereza Kesovija i Hrvatski radio · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Tereza Kesovija i Italija · Vidi više »

Jugoton

Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Jugoton · Vidi više »

Kemal Monteno

Kemal Monteno, Malmö, veljača 2010. Kemal Monteno (Sarajevo, 17. rujna 1948. – Zagreb, 21. siječnja 2015.) bio je bosanskohercegovački pjevač, kantautor i šansonijer.

Novi!!: Tereza Kesovija i Kemal Monteno · Vidi više »

Klasična glazba

Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.

Novi!!: Tereza Kesovija i Klasična glazba · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Tereza Kesovija i Konavle · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Tereza Kesovija i Ljubljana · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Tereza Kesovija i Marko Marulić · Vidi više »

Međunarodni festival pisme i vina Marko Polo

Međunarodni Marko Polo festival pisme i vina - Korčula je hrvatski glazbeni, kulturni, gospodarski i turistički festival.

Novi!!: Tereza Kesovija i Međunarodni festival pisme i vina Marko Polo · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Tereza Kesovija i Meksiko · Vidi više »

Melodije hrvatskog Jadrana

Melodije hrvatskog Jadrana (kratica: MHJ) naziv je hrvatskoga glazbenog festivala koji se održavao u Splitu od 1993. do 2002. godine i u to vrijeme je bio najznačajniji glazbeni festival u Hrvatskoj.

Novi!!: Tereza Kesovija i Melodije hrvatskog Jadrana · Vidi više »

Melodije Istre i Kvarnera

Melodije Istre i Kvarnera je hrvatski ljetni glazbeni festival koji svake godine gostuje po gradovima Istre i Kvarnera, područja koje pokrivaju tri županije na zapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Tereza Kesovija i Melodije Istre i Kvarnera · Vidi više »

Melodije Mostara

Melodije Mostara je međunarodni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljeće održava u športskoj dvorani na Bijelom brijegu, u Mostaru.

Novi!!: Tereza Kesovija i Melodije Mostara · Vidi više »

Mišo Kovač

Mate Mišo Kovač (Šibenik, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: Tereza Kesovija i Mišo Kovač · Vidi više »

Miro Ungar

Miro Ungar (Zagreb, 2. svibnja 1937.),, pristupljeno 22.

Novi!!: Tereza Kesovija i Miro Ungar · Vidi više »

Monako

Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Monako · Vidi više »

Nikica Kalogjera

Nikica Kalogjera (Beograd, 19. svibnja 1930. – Zagreb, 27. siječnja 2006.), bio je hrvatski skladatelj zabavne i filmske glazbe, dirigent, aranžer i glazbeni producent.

Novi!!: Tereza Kesovija i Nikica Kalogjera · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Tereza Kesovija i Njemački jezik · Vidi više »

Opatijski festival

Opatija Opatijski festival, punog imena Dani jugoslavenske zabavne muzike, bio osnovan kao festival jugoslavenske radio difuzije 1958.

Novi!!: Tereza Kesovija i Opatijski festival · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Tereza Kesovija i Opera · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Tereza Kesovija i Pariz · Vidi više »

Peter Ustinov

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i Peter Ustinov · Vidi više »

PGP RTB

Produkcija gramofonskih ploča Radio televizije Beograd (poznatija po svojoj skraćenici PGP RTB) bila je druga po veličini diskografska kuća, iz nekadašnje Jugoslavije, osnovana 1951. godine.

Novi!!: Tereza Kesovija i PGP RTB · Vidi više »

Pjesma Eurovizije

Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Novi!!: Tereza Kesovija i Pjesma Eurovizije · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: Tereza Kesovija i Pjevanje · Vidi više »

Pop

Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.

Novi!!: Tereza Kesovija i Pop · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Tereza Kesovija i Portugalski jezik · Vidi više »

Red Danice hrvatske

'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Tereza Kesovija i Red Danice hrvatske · Vidi više »

Richard Burton

Richard Burton (Pontrhydyfen, 10. studenog 1925. – Ženeva, 5. kolovoza 1984.), britanski filmski glumac.

Novi!!: Tereza Kesovija i Richard Burton · Vidi više »

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Rio de Janeiro · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Tereza Kesovija i Ruski jezik · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Tereza Kesovija i Slovenski jezik · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Tereza Kesovija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sopot (Poljska)

Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.

Novi!!: Tereza Kesovija i Sopot (Poljska) · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Tereza Kesovija i Srpski jezik · Vidi više »

Stipica Kalogjera

Dr.

Novi!!: Tereza Kesovija i Stipica Kalogjera · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Tereza Kesovija i Talijanski jezik · Vidi više »

Toni Kljaković

Toni Kljaković (Solin, 31. srpnja 1932. – Pula, 2. studenoga 2007.), objavljeno: 3.

Novi!!: Tereza Kesovija i Toni Kljaković · Vidi više »

UNICEF

Logotip UNICEF-a UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je agencija Ujedinjenih naroda koja skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine.

Novi!!: Tereza Kesovija i UNICEF · Vidi više »

Vaš šlager sezone

Vaš šlager sezone je najpoznatiji bosanskohercegovački festival zabavne glazbe, koji se od druge polovice 1960-ih do 1999. održavao u Sarajevu.

Novi!!: Tereza Kesovija i Vaš šlager sezone · Vidi više »

Večeri dalmatinske šansone

Večeri dalmatinske šansone tradicionalni su festival dalmatinske šansone koji se sredinom kolovoza održava u Šibeniku.

Novi!!: Tereza Kesovija i Večeri dalmatinske šansone · Vidi više »

Zadarfest

Zadarfest je hrvatski glazbeni festival, koji se održava u Zadru.

Novi!!: Tereza Kesovija i Zadarfest · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Tereza Kesovija i Zagreb · Vidi više »

Zagrebački festival

 Prvi je Zagrebački festival održan u prosincu 1953. pod naslovom Izaberite najbolje plesne melodije 1953., u Koncertnoj dvorani Istra (današnje Zagrebačko kazalište mladih), Logotip Zagrebfesta. Zagrebački festival, raniji nazivi Zagrebački festival zabavne glazbe (do 1983.), Zagrebfest (1984. – 2012.), poznat i kao Festival Zagreb, nosi od 2013. svoje izvorno ime u skraćenom obliku.

Novi!!: Tereza Kesovija i Zagrebački festival · Vidi više »

Zdenko Runjić

opatijskom šetalištu Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20.

Novi!!: Tereza Kesovija i Zdenko Runjić · Vidi više »

ZKP RTLJ

Založba kaset in plošč RTV Ljubljana (akronim: ZKP RTLJ) je bila diskografska kuća iz Ljubljane, osnovana 1974. godine.

Novi!!: Tereza Kesovija i ZKP RTLJ · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Tereza Kesovija i 16. studenoga · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1938. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1959. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1961. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1969. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1970-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1976. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Tereza Kesovija i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2009. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Tereza Kesovija i 2020. · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: Tereza Kesovija i 3. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »