Brže od pregledniku!
20 odnosi: Bar (grad), Beograd, Berane, Bošnjaci, Budva, Crna Gora, Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti, Crnogorska povijest, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Matica crnogorska, Nikšić, Podgorica, Tuzla, 13. kolovoza, 1956., 1991., 1995., 1996., 1997., 2004..
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Bar (grad) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Beograd · Vidi više »
Berane
Berane su općina u Gornjem Polimlju, u Sandžaku, na sjeveroistoku Crne Gore.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Berane · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Bošnjaci · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Budva · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti
Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti (crn. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti), najviša je znanstvena institucija Crne Gore, osnovana 1976. godine.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Crnogorska povijest · Vidi više »
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Matica crnogorska
Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Matica crnogorska · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Nikšić · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Podgorica · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Šerbo Rastoder i Tuzla · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 13. kolovoza · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 1956. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 1997. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Šerbo Rastoder i 2004. · Vidi više »
