Brže od pregledniku!Sličnosti između Šibenik i Šibensko-kninska županija
Šibenik i Šibensko-kninska županija imaju 103 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Agnosticizam, Ateizam, Autocesta A1, Žaborić, Židovi, Žirje, Žirje (Šibenik), Čikola, Čvrljevo (Šibenik), Benkovac, Biograd na Moru, Boraja (Šibenik), Brnjica (Šibenik), Brodarica, Bura, Dalmacija, Danilo (Šibenik), Danilo Biranj, Danilo Kraljice, Domovinski pokret, Domovinski rat, Donje Polje, Dražen Petrović, Državna cesta D8, Drniš, Dubrava kod Šibenika, GKK Šibenik, Goriš, Gradina (Šibenik), Grebaštica, ..., HNK Šibenik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatski suverenisti, Jadransko more, Jadrtovac, Kandijski rat, Kaprije, Kaprije (Šibenik), Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, KK Bosna, Knin, Košarka, Konjevrate, Kornati, Kosovo polje, Krapanj (Šibenik), Krka, Kup Radivoja Koraća, Lepenica (Šibenik), Lozovac, Maestral, Miljevci, Mletačka Republika, Mravnica (Šibenik), Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nogomet, Pakovo Selo, Park prirode Vransko jezero, Perković, Petrovo polje, Podine, Pokrovnik, Polja u kršu, Pravoslavlje, Primošten, Promina, Prvić, Radonić (Šibenik), Raslina, Rijeka, Rogoznica, Sitno Donje, Siverić, Skradin, Slivno (Šibenik), Socijaldemokratska partija Hrvatske, Split, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Tenis, Tribunj, Trogir, Trtar, UNESCO, Vodice, Vransko jezero (Dalmacija), Vrpolje (Šibenik), Vrsno, Zadar, Zagreb, Zaton (Šibenik), Zlarin, Zlarin (Šibenik), Zračna luka Sveti Jeronim, Zračna luka Zadar, 1991., 2000., 2001., 2021.. Proširite indeks (73 više) »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Šibenik i Agnosticizam · Šibensko-kninska županija i Agnosticizam ·
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Šibenik i Ateizam · Šibensko-kninska županija i Ateizam ·
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Šibenik i Autocesta A1 · Šibensko-kninska županija i Autocesta A1 ·
Žaborić
Žaborić je gradsko naselje grada Šibenika, smješteno uz magistralnu cestu 10 kilometara južnije od Šibenika u smjeru Splita.
Šibenik i Žaborić · Šibensko-kninska županija i Žaborić ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Šibenik i Židovi · Šibensko-kninska županija i Židovi ·
Žirje
Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.
Šibenik i Žirje · Šibensko-kninska županija i Žirje ·
Žirje (Šibenik)
Žirje je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Žirje (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Žirje (Šibenik) ·
Čikola
Čikola je rijeka u južnoj Hrvatskoj, izvire u Mirlović Polju u sjevero istočnom dijelu Petrovog polja, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku nizvodno od Miljevaca, a poviše Skradinskog buka.
Šibenik i Čikola · Šibensko-kninska županija i Čikola ·
Čvrljevo (Šibenik)
Čvrljevo je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Čvrljevo (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Čvrljevo (Šibenik) ·
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Šibenik i Benkovac · Šibensko-kninska županija i Benkovac ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Šibenik i Biograd na Moru · Šibensko-kninska županija i Biograd na Moru ·
Boraja (Šibenik)
Boraja je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Boraja (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Boraja (Šibenik) ·
Brnjica (Šibenik)
Brnjica je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Brnjica (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Brnjica (Šibenik) ·
Brodarica
Brodarica je naselje u sastavu grada Šibenika s 2.611 stanovnika preko puta otoka Krapnja.
Šibenik i Brodarica · Šibensko-kninska županija i Brodarica ·
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Šibenik i Bura · Šibensko-kninska županija i Bura ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Šibenik i Dalmacija · Šibensko-kninska županija i Dalmacija ·
Danilo (Šibenik)
Danilo je mjesto 15 kilometara udaljeno od središta Šibenika.
Šibenik i Danilo (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Danilo (Šibenik) ·
Danilo Biranj
Danilo Biranj je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Danilo Biranj · Šibensko-kninska županija i Danilo Biranj ·
Danilo Kraljice
Danilo Kraljice je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Danilo Kraljice · Šibensko-kninska županija i Danilo Kraljice ·
Domovinski pokret
Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.
Šibenik i Domovinski pokret · Šibensko-kninska županija i Domovinski pokret ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Šibenik i Domovinski rat · Šibensko-kninska županija i Domovinski rat ·
Donje Polje
Donje Polje je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Donje Polje · Šibensko-kninska županija i Donje Polje ·
Dražen Petrović
Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.
Šibenik i Dražen Petrović · Šibensko-kninska županija i Dražen Petrović ·
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Šibenik i Državna cesta D8 · Šibensko-kninska županija i Državna cesta D8 ·
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Drniš · Šibensko-kninska županija i Drniš ·
Dubrava kod Šibenika
Dubrava kod Šibenika je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Dubrava kod Šibenika · Šibensko-kninska županija i Dubrava kod Šibenika ·
GKK Šibenik
Građanski košarkaški klub Šibenka, hrvatski je košarkaški klub iz Šibenika osnovan 2010. godine raspadom Košarkaškog kluba "Šibenik".
Šibenik i GKK Šibenik · Šibensko-kninska županija i GKK Šibenik ·
Goriš
Goriš je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Goriš · Šibensko-kninska županija i Goriš ·
Gradina (Šibenik)
Gradina je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Gradina (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Gradina (Šibenik) ·
Grebaštica
Grebaštica (tal. Sebenico Vecchio (Stari Šibenik)) je naselje u sklopu Grada Šibenika koja se sastoji iz Gornje i Donje Grebaštice.
Šibenik i Grebaštica · Šibensko-kninska županija i Grebaštica ·
HNK Šibenik
Hrvatski nogometni klub Šibenik hrvatski je nogometni klub iz Šibenika.
Šibenik i HNK Šibenik · Šibensko-kninska županija i HNK Šibenik ·
Hrvati
Bez opisa.
Šibenik i Hrvati · Šibensko-kninska županija i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibenik i Hrvatska · Šibensko-kninska županija i Hrvatska ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Šibenik i Hrvatska demokratska zajednica · Šibensko-kninska županija i Hrvatska demokratska zajednica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Šibenik i Hrvatski jezik · Šibensko-kninska županija i Hrvatski jezik ·
Hrvatski suverenisti
Hrvatski suverenisti, hrvatska je konzervativna i desna politička stranka, osnovana 2019. godine.
Šibenik i Hrvatski suverenisti · Šibensko-kninska županija i Hrvatski suverenisti ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Šibenik i Jadransko more · Šibensko-kninska županija i Jadransko more ·
Jadrtovac
Jadrtovac je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Jadrtovac · Šibensko-kninska županija i Jadrtovac ·
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Šibenik i Kandijski rat · Šibensko-kninska županija i Kandijski rat ·
Kaprije
Kaprije je otok smješten na središnjem dijelu šibenskog otočja.
Šibenik i Kaprije · Šibensko-kninska županija i Kaprije ·
Kaprije (Šibenik)
Kaprije je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Kaprije (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Kaprije (Šibenik) ·
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Šibenik i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Šibensko-kninska županija i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku ·
KK Bosna
KK Bosna Meridianbet bosanskohercegovački je košarkaški klub.
Šibenik i KK Bosna · Šibensko-kninska županija i KK Bosna ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Knin · Šibensko-kninska županija i Knin ·
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Šibenik i Košarka · Šibensko-kninska županija i Košarka ·
Konjevrate
Konjevrate su naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Konjevrate · Šibensko-kninska županija i Konjevrate ·
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Kornati · Šibensko-kninska županija i Kornati ·
Kosovo polje
Kosovo polje je krško polje u Kninskoj krajini.
Šibenik i Kosovo polje · Šibensko-kninska županija i Kosovo polje ·
Krapanj (Šibenik)
Krapanj je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Krapanj (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Krapanj (Šibenik) ·
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Šibenik i Krka · Šibensko-kninska županija i Krka ·
Kup Radivoja Koraća
Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.
Šibenik i Kup Radivoja Koraća · Šibensko-kninska županija i Kup Radivoja Koraća ·
Lepenica (Šibenik)
Lepenica je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Lepenica (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Lepenica (Šibenik) ·
Lozovac
Lozovac je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Lozovac · Šibensko-kninska županija i Lozovac ·
Maestral
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). klase optimist). Bf). Maestral (tal. maestrale od lat. magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera.
Šibenik i Maestral · Šibensko-kninska županija i Maestral ·
Miljevci
Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.
Šibenik i Miljevci · Šibensko-kninska županija i Miljevci ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Šibenik i Mletačka Republika · Šibensko-kninska županija i Mletačka Republika ·
Mravnica (Šibenik)
Mravnica je gradsko naselje Šibenika.
Šibenik i Mravnica (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Mravnica (Šibenik) ·
Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Nacionalni park Kornati · Šibensko-kninska županija i Nacionalni park Kornati ·
Nacionalni park Krka
Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.
Šibenik i Nacionalni park Krka · Šibensko-kninska županija i Nacionalni park Krka ·
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Šibenik i Nogomet · Šibensko-kninska županija i Nogomet ·
Pakovo Selo
Pakovo Selo je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Pakovo Selo · Šibensko-kninska županija i Pakovo Selo ·
Park prirode Vransko jezero
Park prirode Vransko jezero jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom.
Šibenik i Park prirode Vransko jezero · Šibensko-kninska županija i Park prirode Vransko jezero ·
Perković
Perković je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a administrativno pripada gradu Šibeniku.
Šibenik i Perković · Šibensko-kninska županija i Perković ·
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Šibenik i Petrovo polje · Šibensko-kninska županija i Petrovo polje ·
Podine
Podine su naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Podine · Šibensko-kninska županija i Podine ·
Pokrovnik
Pokrovnik je naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Pokrovnik · Šibensko-kninska županija i Pokrovnik ·
Polja u kršu
Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.
Šibenik i Polja u kršu · Šibensko-kninska županija i Polja u kršu ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Šibenik i Pravoslavlje · Šibensko-kninska županija i Pravoslavlje ·
Primošten
Suton u Primoštenu. Lučica, pogled s groblja. kip Gospe od Loreta kod Primoštena Primošten je općina u Hrvatskoj.
Šibenik i Primošten · Šibensko-kninska županija i Primošten ·
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Promina · Šibensko-kninska županija i Promina ·
Prvić
Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica.
Šibenik i Prvić · Šibensko-kninska županija i Prvić ·
Radonić (Šibenik)
Radonić je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Radonić (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Radonić (Šibenik) ·
Raslina
Raslina je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Raslina · Šibensko-kninska županija i Raslina ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Šibenik i Rijeka · Šibensko-kninska županija i Rijeka ·
Rogoznica
Rogoznica je općina u Hrvatskoj.
Šibenik i Rogoznica · Šibensko-kninska županija i Rogoznica ·
Sitno Donje
Sitno Donje je naselje u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Sitno Donje · Šibensko-kninska županija i Sitno Donje ·
Siverić
Siverić je naselje smješteno u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, 2 km sjeveroistočno od grada Drniša i u podnožju planine Promine.
Šibenik i Siverić · Šibensko-kninska županija i Siverić ·
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Šibenik i Skradin · Šibensko-kninska županija i Skradin ·
Slivno (Šibenik)
Pogled na Slivno Slivno je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a upravno pripada Gradu Šibeniku.
Šibenik i Slivno (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Slivno (Šibenik) ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Šibenik i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Šibensko-kninska županija i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šibenik i Split · Šibensko-kninska županija i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Šibenik i Srbi · Šibensko-kninska županija i Srbi ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Šibenik i Srbi u Hrvatskoj · Šibensko-kninska županija i Srbi u Hrvatskoj ·
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Šibenik i Tenis · Šibensko-kninska županija i Tenis ·
Tribunj
Tribunj je općina u Šibensko-kninskoj županiji Mjesto je poznato turističko središte, a ljepoti krajolika uvelike pridonose i brojni otoci u moru ispred Tribunja.
Šibenik i Tribunj · Šibensko-kninska županija i Tribunj ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šibenik i Trogir · Šibensko-kninska županija i Trogir ·
Trtar
Trtar je brdo oko 5 km sjeveroistočno od Šibenika.
Šibenik i Trtar · Šibensko-kninska županija i Trtar ·
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Šibenik i UNESCO · Šibensko-kninska županija i UNESCO ·
Vodice
Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Vodice · Šibensko-kninska županija i Vodice ·
Vransko jezero (Dalmacija)
Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.
Šibenik i Vransko jezero (Dalmacija) · Šibensko-kninska županija i Vransko jezero (Dalmacija) ·
Vrpolje (Šibenik)
Vrpolje je mjesto 10 km udaljeno od središta Šibenika.
Šibenik i Vrpolje (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Vrpolje (Šibenik) ·
Vrsno
* Vrsno (Šibenik), gradsko naselje Šibenika.
Šibenik i Vrsno · Šibensko-kninska županija i Vrsno ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Šibenik i Zadar · Šibensko-kninska županija i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Šibenik i Zagreb · Šibensko-kninska županija i Zagreb ·
Zaton (Šibenik)
Zaton je naselje u sastavu Grada Šibenika.
Šibenik i Zaton (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Zaton (Šibenik) ·
Zlarin
Zlarin je mali otok dalmatinske obale Hrvatske u blizini grada Šibenika.
Šibenik i Zlarin · Šibensko-kninska županija i Zlarin ·
Zlarin (Šibenik)
Zlarin je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibenik i Zlarin (Šibenik) · Šibensko-kninska županija i Zlarin (Šibenik) ·
Zračna luka Sveti Jeronim
Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.
Šibenik i Zračna luka Sveti Jeronim · Šibensko-kninska županija i Zračna luka Sveti Jeronim ·
Zračna luka Zadar
Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar Zračna luka Zadar (IATA identifikacijski kod ZAD) jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Šibenik i Zračna luka Zadar · Šibensko-kninska županija i Zračna luka Zadar ·
1991.
Bez opisa.
Šibenik i 1991. · Šibensko-kninska županija i 1991. ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Šibenik i 2000. · Šibensko-kninska županija i 2000. ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Šibenik i 2001. · Šibensko-kninska županija i 2001. ·
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibenik i Šibensko-kninska županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibenik i Šibensko-kninska županija
Usporedba između Šibenik i Šibensko-kninska županija
Šibenik ima 333 odnose, a Šibensko-kninska županija ima 534. Kao što im je zajedničko 103, Jaccard indeks 11.88% = 103 / (333 + 534).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibenik i Šibensko-kninska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
