Švedska i Švedski jezik

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Švedska i Švedski jezik

Švedska vs. Švedski jezik

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995. right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Švedska i Švedska · Švedska i Švedski jezik · Vidi više »

Dalekarlijski dijalekt

Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).

Švedska i Dalekarlijski dijalekt · Švedski jezik i Dalekarlijski dijalekt · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Švedska i Estonija · Švedski jezik i Estonija · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Švedska i Finska · Švedski jezik i Finska · Vidi više »

Gustav I. Vasa

Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.

Švedska i Gustav I. Vasa · Švedski jezik i Gustav I. Vasa · Vidi više »

Norrland

Zemljovid Norrland u Švedskoj Norrland prema staroj podjeli je obuhvatiao i dijelove Finske Norrland je najsjevernija od tri švedske oblasti i sastoji se od pokrajina: Gästrikland, Hälsingland, Härjedalen, Jämtland, Medelpad, Ångermanland, Västerbotten, Norrbotten i Lappland.

Švedska i Norrland · Švedski jezik i Norrland · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Švedska i Skandinavija · Švedski jezik i Skandinavija · Vidi više »

Skonski dijalekt

Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm. Šveđani ovaj jezik nazivaju južnošvedski, a Danci, istočnodanski. Ima četiri pod-dijalekta halländska, skånska, blekingska i bornholmsk. Skonski jezik razvio se od staroskonskog pa ima sa starošvedskim, starodanskim i starogotlandskim jezicima zajedničko staronorveško porijeklo. Skonski i dalekarlijski jezici se značajno razlikuju od švedskog i njihove manjine se protive da se ova dva jezika proglašavaju švedskim dijalektima, te traže da se priznaju kao samostalni ugroženi jezici. Oba jezika imala su vlastite kodn oznake, scy za skonski i dcl za dalekarlijski, i vođeni su pod švedskom skupinom jezika, Identifikator je povučen iz upotrebe, a skonski se vodi kao dijalekt Švedskog.

Švedska i Skonski dijalekt · Švedski jezik i Skonski dijalekt · Vidi više »