Komunikacija

260 odnosi: Aleksandra Zec, Alija Izetbegović, Alma Zadić, Alphons Orie, Ante Gotovina, Ante Marković, Atentat na Zorana Đinđića, Šakali, Žarko Puhovski, Željko Ražnatović, Živko Budimir, Života Panić, Banovina Hrvatska, Barryjevi amandmani, Berislav Pušić, Biljana Plavšić, Bitka za Vukovar, Blagoje Adžić, Bošnjačko-hrvatski sukob, Božja vojska otpora, Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma, Brčko, Brijunski prijepisi, Bruno Stojić, Carla Del Ponte, Crvene beretke, Dario Kordić, Darko Dovranić, Davor Derenčinović, Dejan Lučić, Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Doljani (Jablanica, BiH), Domovinski rat, Dragan Đokanović, Dragoljub Ojdanić, Dragomir Milošević, Duško Tadić, Etničko čišćenje, Eupen, Europol, Florence Hartmann, Fond za humanitarno pravo, Franko Simatović, Genocid u Srebrenici, Globus (tjednik), Goran Hadžić, Haaška priča, Hag, Hashim Thaçi, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, ..., Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Hrvatsko vijeće obrane, Imljani, Imra Agotić, Inicijativa za REKOM, Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka, Ivan Šimonović, Ivan Čermak, Ivan Gabelica, Ivan Korade, Ivica Kirin, Ivo Josipović, Ivo Pukanić, Ivo Sanader, Jadranko Prlić, Jakov Bienenfeld, Janko Bobetko, Josip Jović (novinar), Jovica Stanišić, Jugoslavenska narodna armija, Kijevo, Klaus Kinkel, Komšije, Kotor Varoš, Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1992., Ljubiša Beara, Logor Dretelj, Logor Heliodrom, Logor Knin, Logor Lapušnik, Logor Manjača, Logor Srijemska Mitrovica, Logor Stajićevo, Logor Trnopolje, Logor Velepromet, Logor VIZ Beograd, Lov na Gotovinu, Luka Džanko, Maja Gojković, Mario Čerkez, Marta Vidaković Mukić, Masakr na Kapiji, Masakr u zatvoru Dubrava, Masakr u Zenici, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande, Mehmed Alagić, Mehmet Güney, Milan Babić (političar), Milan Martić, Milan Milutinović, Milan Zec, Mile Mrkšić, Milivoj Petković, Milomir Stakić, Milorad Trbić, Minska polja u Bosni i Hercegovini, Minska polja u Hrvatskoj, Miodrag Jokić, Mirjan Damaška, Mirko Norac, Miroljub Petrović, Mladen Markač, Mladen Naletilić, Momčilo Krajišnik, Momir Talić, Mostar, Najbolji hrvatski tamburaši, Napad na kolonu JNA u Sarajevu, Napad na Kravicu, Naser Orić, Nebojša Pavković, Neprijatelj naroda, Nikola Šainović, Nojko Marinović, Obrana Dubrovnika, Operacija Medački džep, Operacija Oluja, Operacije "Labrador" i "Opera", Opsada Bihaća, Opsada Sarajeva, Osiromašeni uranij, Ovčara, Paddy Ashdown, Patrick Lipton Robinson, Pavle Strugar, Petar Stipetić, Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991., Pokolj u Ahmićima, Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991., Pokolj u Bijeljini, Pokolj u Dalju, Pokolj u Doboju, Pokolj u Dusini, Pokolj u Erdutu, Pokolj u Gospiću, Pokolj u Izbici, Pokolj u Križančevu Selu, Pokolj u Lovasu, Pokolj u Meji, Pokolj u Prijedoru, Pokolj u Račku, Pokolj u Stupnom Dolu, Pokolj u Suvoj Reci, Pokolj u Velikoj Kruši, Pokolj u Višegradu, Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., Pokolji u Foči, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Pougarje, Pravo u 2012., Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Proširenje Europske unije, Radislav Krstić, Radovan Karadžić, Rahim Ademi, Raketiranje Zagreba 1995., Ramush Haradinaj, Rasim Delić, Raspad SFRJ, Rat na Kosovu, Rat protiv terorizma, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Ratko Mladić, Ratni zločini u Kosovskom ratu, Ratnik, Referendum, Republika Peščenica, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Ruža Tomašić, Sabirni logor Omarska, Sastanak u Karađorđevu, Savo Štrbac, Sefer Halilović, Slavko Dokmanović, Slobodan Milošević, Slobodan Praljak, Slučaj Holmec, Smrt Jugoslavije, Snježana Kordić, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Sonja Biserko, Spomenik Ruža hrvatska, Srpska mafija, Srpska radikalna stranka, Srpska vojska Krajine, Srpsko-albanski sukob, Srpskohrvatski jezik, Stajićevo, Stanislav Galić, Stari most u Mostaru, Statut REKOM-a, Stjepan Šešelj, Stjepan Mesić, Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini, Svetlana Ražnatović, Theodor Meron, Tomašica (Prijedor, BiH), Tomislav Merčep, Tomislav Nikolić, Treći pohod, Tuzlanski konvoj spasa, Ubojstva u Sijekovcu, Udruženi zločinački pothvat, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske, Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju, Valentin Ćorić, Velika Srbija, Velikosrpska agresija 1990-ih, Veljko Kadijević, Veselin Šljivančanin, Vesna Bosanac, Višnja Starešina, Vladimir Jovanović, Vladimir Kovačević, Vlastimir Đorđević, Vojislav Šešelj, Vojska Republike Srpske, Vujadin Popović, Walter Huffman, YIHR-HR, Zaklada za istinu o Domovinskom ratu, Zaustavljeni glas, Zdravko Krivokapić, Zdravko Tolimir, Zdravko Tomac, Zemun, Zenica, Zoran Žižić, Zoran Kupreškić, Zvonimir Šeparović, Zvonimir Hodak, 12. lipnja, 1947., 2007., 2008., 2009., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 21. srpnja, 28. lipnja, 9. veljače. Proširite indeks (210 više) » « Stisni indeks

Aleksandra Zec

Aleksandra Zec (Zagreb, 8. svibnja 1979. – Zagreb, 7. prosinca 1991.) bila je učenica zagrebačke Osnovne škole Augusta Šenoe s Trešnjevke koju su na Medvednici s majkom Marijom ubila petorica pripadnika ondašnjeg rezervnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Aleksandra Zec · Vidi više »

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Alija Izetbegović · Vidi više »

Alma Zadić

Alma Zadić (rođena 24. svibnja 1984.) austrijska je političarka, bosanskohercegovačkog podrijetla, pravnica, i bivša odvjetnica, i od 7.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Alma Zadić · Vidi više »

Alphons Orie

Alphons Orie (Groningen, 23. studenog 1947.) je nizozemski pravnik, stručnjak za kazneno pravo.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Alphons Orie · Vidi više »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ante Gotovina · Vidi više »

Ante Marković

Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ante Marković · Vidi više »

Atentat na Zorana Đinđića

Dana 12. ožujka 2003. godine u 12:25 ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, tadašnjeg srbijanskog premijera.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Atentat na Zorana Đinđića · Vidi više »

Šakali

Šakali su bili srpska paravojna postrojba koja je djelovala tijekom Rata na Kosovu 1999. godine, najpoznatija po tome što su njeni pripadnici sudjelovali u masakru nad albanskim žiteljima sela Ćuška.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Šakali · Vidi više »

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Žarko Puhovski · Vidi više »

Željko Ražnatović

Željko Ražnatović (nadimak Arkan) (Brežice, 17. travnja 1952. – Beograd, 15. siječnja 2000.) bio je srpski kriminalac, ratni zločinac i ratni profiter.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Željko Ražnatović · Vidi više »

Živko Budimir

Živko Budimir (Vir, Posušje, 20. studenoga 1962.), hrvatski bosanskohercegovački političar, general i predsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine od 2011.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Živko Budimir · Vidi više »

Života Panić

Života Panić (Gornja Crnišava, 3. studenoga 1933. – Beograd, 19. studenoga 2003.), general pukovnik Jugoslavenske narodne armije i zadnji načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Života Panić · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Barryjevi amandmani

Robert Barry, voditelj misije OESS-a u BiH 1998. – 2001. Barryjevi amandmani je naziv za odredbe Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva koje uređuju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Barryjevi amandmani · Vidi više »

Berislav Pušić

Berislav Pušić (Krivodol kraj Mostara, 8. lipnja 1952.), hrvatski vojni zapovjednik iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Berislav Pušić · Vidi više »

Biljana Plavšić

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Biljana Plavšić · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Blagoje Adžić

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Blagoje Adžić · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Božja vojska otpora

Zastava Božje vojske otpora Božja vojska otpora ili Gospodnja vojska otpora (engl: Lord's Resistance Army), paravojna je organizacija koja djeluje na području Ugande, Demokratske Republike Kongo, Južnog Sudana i Srednjoafričke Republike.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Božja vojska otpora · Vidi više »

Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma

Razdoblje od 1996. do 2000. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine spada u jedno od boljih vremenskih razdoblja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma · Vidi više »

Brčko

Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Brčko · Vidi više »

Brijunski prijepisi

Brijunski prijepisi ili Brijunski transkripti navodni su zapisnik tonskih zapisa s ključnih dijelova razgovora na sastanku vođenih od hrvatskog vojnog i političkog vrha 31. srpnja 1995. uoči vojne Operacije Oluje na Brijunima.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Brijunski prijepisi · Vidi više »

Bruno Stojić

Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Bruno Stojić · Vidi više »

Carla Del Ponte

'''Carla Del Ponte''' Carla Del Ponte (Bignasco, 9. veljače 1947.), švicarska pravnica talijanskog jezika, bivša glavna tužiteljica pri Međunarodnom sudištu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (1999-2007), bivša veleposlanica Švicarske Konfederacije u Argentinskoj Republici (2008-2011), te bivša članica Neovisnoga međunarodnoga istražnog povjerenstva za Sirijsku Arapsku Republiku pod pokroviteljstvom Visokog povjerenika UN za izbjeglice (2012-2017).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Carla Del Ponte · Vidi više »

Crvene beretke

Oznaka Jedinice za specijalne operacije Crvene beretke su bili posebna postrojba Službe državne bezbednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Crvene beretke · Vidi više »

Dario Kordić

Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Dario Kordić · Vidi više »

Darko Dovranić

Darko Dovranić (1955.), hrvatski televizijski novinar, urednik i redatelj.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Darko Dovranić · Vidi više »

Davor Derenčinović

Davor Derenčinović (Zagreb, 7. kolovoza 1970.), hrvatski pravnik.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Davor Derenčinović · Vidi više »

Dejan Lučić

Dejan Lučić (Beograd, 1950.) srpski je nakladnik, publicist i geopolitičar.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Dejan Lučić · Vidi više »

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu

Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu uključuju pogibije vojnih i civilnih osoba za vrijeme rata i smrtne slučajeve poslije rata prouzročenih ratnim prilikama (žrtve rata), zatim pad nataliteta za vrijeme rata i poraća (čisti demografski gubitak) te migracije zbog ratnih prilika.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu · Vidi više »

Doljani (Jablanica, BiH)

Doljani su naseljeno mjesto u općini Jablanica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Doljani (Jablanica, BiH) · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Domovinski rat · Vidi više »

Dragan Đokanović

Dragan Đokanović (Sarajevo, 20. travnja 1958.) je bosanskohercegovački političar.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Dragan Đokanović · Vidi više »

Dragoljub Ojdanić

Dragoljub Ojdanić (Ravni, 1. lipnja 1941. - Beograd, 6. rujna 2020.), general Vojske Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Dragoljub Ojdanić · Vidi više »

Dragomir Milošević

Dragomir Milošević (Murgaš kod Uba, 4. veljače 1942.) je umirovljeni general Vojske Republike Srpske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Dragomir Milošević · Vidi više »

Duško Tadić

Duško Tadić (1. listopada 1955., Kozarac, Bosna i Hercegovina) bivši je stražar u logorima Omarska i Trnopolje, član Srpske demokratske stranke i član srpske paravojske koja je izvela napade na Prijedor tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Duško Tadić · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Etničko čišćenje · Vidi više »

Eupen

Eupen (zastarjeli francuski naziv: Néau) je grad u istočnoj Belgiji koji je sjedište vlade Njemačke zajednice u Belgiji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Eupen · Vidi više »

Europol

Agencija Europske unije za suradnju u provođenju zakona, poznatija pod imenom Europol (nekada Europski policijski ured i Europolova jedinica za droge) je agencija za borbu protiv kriminala i provođenje zakona Europske unije (EU) osnovana 1998. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Europol · Vidi više »

Florence Hartmann

Florence Hartmann (17. veljače 1963.), francuska je novinarka i spisateljica.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Florence Hartmann · Vidi više »

Fond za humanitarno pravo

Fond za humanitarno pravo (srp.: Фонд за хуманитарно право; alb.: Fondi për të Drejtën Humanitare) (FHP), srbijanska je regionalna nevladina organizacija za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Fond za humanitarno pravo · Vidi više »

Franko Simatović

Franko Simatović "Frenki" (Beograd, 1. travnja 1950.) bio je srbijanski obavještajac hrvatskog podrijetla, zapovjednik specijalnih snaga UDBe Srbije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Franko Simatović · Vidi više »

Genocid u Srebrenici

Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Genocid u Srebrenici · Vidi više »

Globus (tjednik)

Globus je hrvatski politički dvotjednik (do 2019. tjednik) koji izlazi u Zagrebu od 1990. Prodaje se diljem Hrvatske, i u inozemstvu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Globus (tjednik) · Vidi više »

Goran Hadžić

Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Goran Hadžić · Vidi više »

Haaška priča

Haaška priča je autobiografsko djelo Zorana Kupreškića u kojem je detaljno opisao svoje doživljaje i zapažanja iz muslimansko-hrvatskog sukoba u Ahmićima te suđenje u Haagu na kojem je potpuno oslobođen optužbi tek pravomoćnom presudom, nakon nepravične prvostupanjske osuđujuće presude na 10 godina zatvora odnosno nakon nevino provedne četiri godine u Haaškom pritvoru zajedno s bratom Mirjanom i rođakom Vlatkom, koji su također bili nepravedno optuženi.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Haaška priča · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hag · Vidi više »

Hashim Thaçi

Hashim Thaçi (Broćna kraj Srbice, 24. travnja 1968.), kosovski političar, prvi premijer Republike Kosovo 1999.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hashim Thaçi · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini

Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Imljani

Imljani su naseljeno mjesto u općini Skender Vakuf, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Imljani · Vidi više »

Imra Agotić

Imra Agotić (Gorjani, 12. siječnja 1943. – Zagreb, 18. ožujka 2012.), hrvatski general i prvi zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Imra Agotić · Vidi više »

Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM (alb. Nisma për KOMRA; boš./crnog. Inicijativa za REKOM; engl. Initiative for RECOM; mak./srp. Иницијатива за РЕКОМ; slov. Pobuda za REKOM), punoga naziva Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine, bila je inicijativa koju su sporazumno trebale osnovati države na području nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Inicijativa za REKOM · Vidi više »

Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka

Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka (ISDNS) je izvanparlamentarna regionalna stranka u Istri.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka · Vidi više »

Ivan Šimonović

Prof.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivan Šimonović · Vidi više »

Ivan Čermak

Ivan Čermak (Zagreb, 19. prosinca 1949.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivan Čermak · Vidi više »

Ivan Gabelica

Ivan Gabelica (Podbablje, 1. listopada 1939. – Zagreb, 6. veljače 2022.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivan Gabelica · Vidi više »

Ivan Korade

General bojnik Ivan Korade (Velika Veternička, 17. prosinca 1964. – Velika Veternička, 3. travnja 2008.), general Hrvatske vojske, zapovjednik u Domovinskom ratu koji se proslavio postavljanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi nakon oslobođenja Knina, neslavno okončao život počinivši samoubojstvo nakon počinjenja peterostrukog ubojstva.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivan Korade · Vidi više »

Ivica Kirin

Ivica Kirin (Virovitica, 14. lipnja 1970.), hrvatski političar, aktualni gradonačelnik Virovitice, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivica Kirin · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivo Josipović · Vidi više »

Ivo Pukanić

Ivo Pukanić (Zagreb, 21. siječnja 1961. – Zagreb, 23. listopada 2008.), bio je hrvatski novinar, urednik hrvatskoga tjednika Nacional.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivo Pukanić · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ivo Sanader · Vidi više »

Jadranko Prlić

Jadranko Prlić (Đakovo, 10. lipnja 1959.), vojni zapovjednik HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, prvi i posljednji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravomoćno osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Jadranko Prlić · Vidi više »

Jakov Bienenfeld

Jakov Bienenfeld (Zagreb, 28. srpnja 1948. – Zagreb, 9. veljače 2016.), hrvatski poduzetnik.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Jakov Bienenfeld · Vidi više »

Janko Bobetko

Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Janko Bobetko · Vidi više »

Josip Jović (novinar)

Josip Jović (Imotski, 1950.), hrvatski je novinar i publicist.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Josip Jović (novinar) · Vidi više »

Jovica Stanišić

Jovica Stanišić (Ratkovo, 30. srpnja 1950.) bio je šef Resora državne bezbednosti tj.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Jovica Stanišić · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Kijevo

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Kijevo · Vidi više »

Klaus Kinkel

Klaus Kinkel (Metzingen, 17. prosinca 1936. – Sankt Augustin, 4. ožujka 2019.), njemački odvjetnik i političar, dokancelar Njemačke i ministar vanjskih poslova u Vladi Helmuta Kohla.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Klaus Kinkel · Vidi više »

Komšije

Komšije je dokumentarni film autora Pavla Vranjicana.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Komšije · Vidi više »

Kotor Varoš

Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Kotor Varoš · Vidi više »

Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1992.

1.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1992. · Vidi više »

Ljubiša Beara

Ljubiša Beara (14. srpnja 1939., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - 9. veljače 2017., Berlin, Njemačka) je bio bosanski Srbin koji je sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ljubiša Beara · Vidi više »

Logor Dretelj

Logor Dretelj bio je sabirni logor koji su vodili pripadnici HVO-a kraj Čapljine od travnja 1993.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Dretelj · Vidi više »

Logor Heliodrom

Logor Heliodrom bio je sabirni logor koji je vodila Hrvatska Republika Herceg-Bosna kraj Rodoča, južno od Mostara, od rujna 1992. do travnja 1994. tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u sklopu rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Heliodrom · Vidi više »

Logor Knin

Knin je imao nekoliko lokacija koje su preinačene u sabirni logor pod srpskom upravom od 1991. do 1992. gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Knin · Vidi više »

Logor Lapušnik

Logor Lapušnik ili logor Llapušnik bio je sabirni logor u blizini Glogovca u središnjem Kosovu kojeg je vodila Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) od svibnja do srpnja 1998. tijekom rata na Kosovu kako bi držala zarobljene srpske zatvorenike.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Lapušnik · Vidi više »

Logor Manjača

Logor Manjača je bio koncentracijski logor na planini Manjača u blizini Banje Luke kojeg su od 1991. do 1992. (a ponovno djelomično i u 1995.) vodile vojne snage Republike Srpske kako bi držale zatvorenike, hrvatske civile i vojnike tijekom Domovinskog rata i bošnjačke civile i vojnike tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Manjača · Vidi više »

Logor Srijemska Mitrovica

Logor Sremska Mitrovica ili logor Srijemska Mitrovica je bio sabirni logor u Srijemskoj Mitrovici, u Vojvodini, pod srpskom upravom od studenog 1991. do kolovoza 1992., gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Srijemska Mitrovica · Vidi više »

Logor Stajićevo

Logor Stajićevo je bio sabirni logor u selu Stajićevu u blizini Zrenjanina u Srbiji pod srpskom upravom od studenoga 1991. do siječnja 1992. godine gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Stajićevo · Vidi više »

Logor Trnopolje

Zarobljenici u logoru Trnopolje Logor Trnopolje bio je koncentracijski logor u okolici Prijedora, u Bosni i Hercegovini, pod upravom bosanskih Srba od svibnja do listopada 1992., gdje su držani bošnjački i hrvatski zarobljenici, uglavnom civili, tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Trnopolje · Vidi više »

Logor Velepromet

Logor Velepromet bio je sabirni logor u Veleprometu, u Vukovaru, pod srpskom upravom od 1991. gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor Velepromet · Vidi više »

Logor VIZ Beograd

Logor VIZ Beograd bio je sabirni logor u Vojno istraživačkom zatvoru između Slavije i Banjice u Beogradu, pod srpskom upravom 1991. i 1992., gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Logor VIZ Beograd · Vidi više »

Lov na Gotovinu

Lov na Gotovinu dokumentarni je film iz 2013.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Lov na Gotovinu · Vidi više »

Luka Džanko

Luka Džanko (Perković, 23. kolovoza 1945.), hrvatski general u mirovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Luka Džanko · Vidi više »

Maja Gojković

Maja Gojković, predsjednica Narodne Skupštine Republike Srbije Maja Gojković (Novi Sad, 22. svibnja 1963.) je srbijanska pravnica i političarka, bivša gradonačelnica Novog Sada i aktualna predsjednica Narodne Skupštine Republike Srbije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Maja Gojković · Vidi više »

Mario Čerkez

Mario Čerkez (Rijeka, Vitez, 27. ožujka 1959.), bosanskohercegovački Hrvat, zapovjednik Viteške brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) od njezinog osnivanja 1992.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mario Čerkez · Vidi više »

Marta Vidaković Mukić

Marta Vidaković Mukić (Subotica, 1953.) je hrvatska pravnica i leksikografkinja iz Zagreba.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Marta Vidaković Mukić · Vidi više »

Masakr na Kapiji

Maka Dizdara Masakr na Kapiji poznat i kao Zločin nad tuzlanskom mladošću je jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilima Tuzle koji se dogodio 25. svibnja 1995. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Masakr na Kapiji · Vidi više »

Masakr u zatvoru Dubrava

Masakr u zatvoru Dubrava je naziv za incident koji se dogodio u zatvoru Dubrava, koji se nalazi nekoliko kilometara istočno od gradića Istok na Kosovu za vrijeme NATO bombardiranja SRJ, odnosno Rata na Kosovu između 19.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Masakr u zatvoru Dubrava · Vidi više »

Masakr u Zenici

Masakr u Zenici dogodio se 13. travnja 1993. oko podneva, kada je od granata ispaljenih prema središtu Zenice poginulo i ranjeno više civila u trenutku velike gužve.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Masakr u Zenici · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande

Oznaka suda. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande (eng.: International Criminal Tribunal for Rwanda, fr.: Tribunal pénal international pour le Rwanda) osnovan je u studenom 1994. godine od strane Ujedinjenih naroda, Rezolucijom 955 Vijeća sigurnosti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande · Vidi više »

Mehmed Alagić

Mehmed Alagić (8. srpnja 1947. – 7. ožujka 2003.) ratni general Armije RBiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mehmed Alagić · Vidi više »

Mehmet Güney

Mehmet Güney (Siirt, Turska, 3. svibnja 1936.) je turski međunarodni sudac i diplomat.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mehmet Güney · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Milan Martić

website.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milan Martić · Vidi više »

Milan Milutinović

Milan Milutinović (Beograd, 19. prosinca 1942. – Beograd, 2. srpnja 2023.), bio je srbijanski političar i bivši predsjednik Srbije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milan Milutinović · Vidi više »

Milan Zec

Milan Zec (Čajniče, 20. rujna 1943.), srpski vojni zapovjednik.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milan Zec · Vidi više »

Mile Mrkšić

Mile Mrkšić 2009., ICTY Mile Mrkšić (Gvozd, 20. srpnja 1947. – Lisabon, Portugal, 16. kolovoza 2015.), bivši srpski zapovjednik JNA, vojni vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj te general i čelnik Republike Srpske Krajine, osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mile Mrkšić · Vidi više »

Milivoj Petković

Milivoj Petković (Šibenik, 11. listopada 1949.), hrvatski vojni zapovjednik i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milivoj Petković · Vidi više »

Milomir Stakić

Milomir Stakić (Marićka, Prijedor, 19. siječnja 1962.), predsjednik samoproglašene Skupštine srpskog naroda općine Prijedor, predsjednik Savjeta za narodnu obranu iste općine i predsjednik ratnog predsjedništva tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milomir Stakić · Vidi više »

Milorad Trbić

Milorad Trbić (Ponijevo, Bosna i Hercegovina, 22. veljače 1958.) je bosanski Srbin koji je sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Milorad Trbić · Vidi više »

Minska polja u Bosni i Hercegovini

Znak upozorenja u Bosni i Hercegovini Teritorij Bosne i Hercegovine nalazi se pod minskim poljima od Rata u Bosni i Hercegovini koji je trajao od 1992.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Minska polja u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Minska polja u Hrvatskoj

website.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Minska polja u Hrvatskoj · Vidi više »

Miodrag Jokić

Miodrag Jokić (Donja Toplica u općini Valjevo, 25. veljače 1935.), vojni zapovjednik JNA i ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Miodrag Jokić · Vidi više »

Mirjan Damaška

Mirjan Damaška (Brežice, 8. listopada 1931.), američki i hrvatski akademik i pravnik, stručnjak za komparativno i međunarodno kazneno pravo.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mirjan Damaška · Vidi više »

Mirko Norac

Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mirko Norac · Vidi više »

Miroljub Petrović

Miroljub Petrović (Odžaci, 22. veljače 1965.) srpski je pseudoznanstvenik, publicist, youtuber i teoretičar urote.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Miroljub Petrović · Vidi više »

Mladen Markač

Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mladen Markač · Vidi više »

Mladen Naletilić

Mladen Naletilić Tuta (Široki Brijeg, 1. prosinca 1946. – Mostar, 17. prosinca 2021.) bio je hrvatski politički emigrant, osnivač Kažnjeničke bojne, specijalne postrojbe Hrvatskog vijeća obrane i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mladen Naletilić · Vidi više »

Momčilo Krajišnik

Momčilo Krajišnik (srp. Момчило Крајишник; Sarajevo, 20. siječnja 1945. – Banja Luka, 15. rujna 2020.), bio je bosanskohercegovački političar srpskog podrijetla, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Momčilo Krajišnik · Vidi više »

Momir Talić

Momir Talić (Piskavica, BiH 15. srpnja 1942. – Beograd, Srbija, 28. svibnja 2003.), general-pukovnik Vojske Republike Srpske, bivši načelnik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, haški optuženik za ratne zločine počinjene u BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Momir Talić · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Mostar · Vidi više »

Najbolji hrvatski tamburaši

Najbolji hrvatski tamburaši (prije: Zlatni dukati), hrvatski su tamburaški sastav.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Najbolji hrvatski tamburaši · Vidi više »

Napad na kolonu JNA u Sarajevu

Napad na kolonu JNA u Sarajevu, znan i kao Incident u Dobrovoljačkoj ulici, odnosi se na događaje 2.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Napad na kolonu JNA u Sarajevu · Vidi više »

Napad na Kravicu

Dana 7. i 8. siječnja 1993. Armija BiH je iz izolirane srebreničke enklave, koja je držana pod opsadom Vojske Republike Srpske još od proljeća 1992., napala obližnje srpsko selo Kravicu, tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Napad na Kravicu · Vidi više »

Naser Orić

Naser Orić (3. ožujka 1967.) brigadir Armije BiH i zapovjednik obrane Srebrenice tijekom rata u BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Naser Orić · Vidi više »

Nebojša Pavković

Nebojša Pavković je srpski general i ratni zločinac osuđen za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom tijekom rata na Kosovu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Nebojša Pavković · Vidi više »

Neprijatelj naroda

Neprijatelj naroda je hrvatski dokumentarni film iz 2015.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Neprijatelj naroda · Vidi više »

Nikola Šainović

Nikola Šainović (Bor, 7. prosinca 1948.), bivši predsjednik Vlade Srbije i potpredsjednik Vlade Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Nikola Šainović · Vidi više »

Nojko Marinović

Muzeju Domovinskog rata Nojko Marinović (Bruška u općini Benkovac, 26. rujna 1948. – Dubrovnik, 4. siječnja 2021.), zapovjednik obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Nojko Marinović · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Operacija Medački džep

Operacija Medački džep je naziv za napadnu operaciju koju su izvele hrvatske vojno-redarstvene snage u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Operacija Medački džep · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Operacija Oluja · Vidi više »

Operacije "Labrador" i "Opera"

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »

Opsada Bihaća

Okolica Bihaća bila je lokacija bitke tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Opsada Bihaća · Vidi više »

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Opsada Sarajeva · Vidi više »

Osiromašeni uranij

Metak od osiromašenog urana Osiromašeni uranij je uranij koji ima smanjen udio izotopa uranij-235.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Osiromašeni uranij · Vidi više »

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ovčara · Vidi više »

Paddy Ashdown

Sarajevu Jeremy John Durham Ashdown (New Delhi, 27. veljače 1941. – Norton-sub-Hamdon, 22. prosinca 2018.), poznat jednostavno kao Paddy Ashdown, bio je britanski političar koji je bio vođa liberalnih demokrata od 1988. do 1999. Ashdonova titula je barun Ashdown od Nortona pod Hamdonom (eng. Baron Ashdown of Norton-sub-Hamdon), član je Tajnog vijeća Velike Britanije i vitez Britanskog Carstva (eng. Knight of the British Empire).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Paddy Ashdown · Vidi više »

Patrick Lipton Robinson

Patrick Lipton Robinson (Jamajka, 29. siječnja 1944.) je bivši predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, a na toj je dužnosti bio u razdoblju od 2008. do 2011. godine, za koje vrijeme mu je pomoćnica bio australska suditeljica Gabrielle Louise McIntyre.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Patrick Lipton Robinson · Vidi više »

Pavle Strugar

Pavle Strugar (Peć, 13. srpnja 1933. - Beograd, 12. prosinca 2018.), bivši general JNA.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pavle Strugar · Vidi više »

Petar Stipetić

Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – Zagreb, 14. ožujka 2018.), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Petar Stipetić · Vidi više »

Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991.

Spomen ploča poginulima i nestalima u Domovinskom ratu u Baćinu Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana (Gornji Cerovljani, Donji Cerovljani).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Ahmićima

UN-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića Razrušena džamija u Ahmićima, travanj 1993. Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili pojedinci iz 4.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Ahmićima · Vidi više »

Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Bijeljini

Karta općine Bijeljine na karti Bosne i Hercegovine Pokolj u Bijeljini odnosi se na događaje 1. travnja 1992. kada su srpske paravojne postrojbe predvođene Arkanom upale u Bijeljinu i nasilno preuzele vlast u tom gradu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Bijeljini · Vidi više »

Pokolj u Dalju

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Dalju · Vidi više »

Pokolj u Doboju

Pokolj u Doboju odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina koje su počinili JNA i srpska paravojska, poglavito "Martićevci" i Beli orlovi, u okolici i u samom Doboju od travnja do jeseni 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Doboju · Vidi više »

Pokolj u Dusini

Pokolj u Dusini bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) nad Hrvatima u Dusini, u općini Zenica, tijekom Rata u Bosni i Hercegovini, odnosno Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Dusini · Vidi više »

Pokolj u Erdutu

Nakon što su Erdut nasilno preuzeli JNA i Srpska dobrovoljačka garda, poznatiji kao Arkanovci, te ga pripojili Republici Srpskoj Krajini tijekom Domovinskog rata, Hrvati, nesrpski stanovnici i Srbi vjerni Hrvatskoj su ili protjerani ili ubijeni, dok su pobunjeni Srbi naselili prazna sela u okolici.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Erdutu · Vidi više »

Pokolj u Gospiću

Pokolj u Gospiću bio je ratni zločin koji se dogodio između 16.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Gospiću · Vidi više »

Pokolj u Izbici

Dvije satelitske snimke otkrivaju tri reda grobova u Izbici nakon incidenta Satelitske snimke pokazuju kako su grobovi otkopani i tijela uklonjena prije dolaska KFOR-a u Izbicu Masakr u Izbici (albanski Masakra e Izbicës) je bio jedan od najvećih pokolja tijekom Rata na Kosovu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Izbici · Vidi više »

Pokolj u Križančevu Selu

Dio spomenika žrtvama Spomenik Spomenik Pokolj u Križančevu selu je naziv za događaje koji su započeli mjestu Križančevu Selu kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. prosinca 1993., i u kojima su pripadnici Armije BiH tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Središnjoj Bosni (listopad 1992. - ožujak 1994.) ubili znatan broj vojnika HVO i hrvatskih civila, a čitavo selo spalili do temelja.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Križančevu Selu · Vidi više »

Pokolj u Lovasu

Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Lovasu · Vidi više »

Pokolj u Meji

Pokolj u Meji (albanski Masakra e Mejës) je bilo masovno strijeljanje u kojem je ubijeno između 200 i 300 albanskih civila koje su srpske snage izvršile kao čin odmazde za petoricu srpskih policajaca koje je ubila Oslobodilačka vojska Kosova.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Meji · Vidi više »

Pokolj u Prijedoru

Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina, te etničko čišćenje od oko 5000 nesrpskih stanovnika koje su počinili JNA i srpska paravojska u okolici i u samom Prijedoru 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Prijedoru · Vidi više »

Pokolj u Račku

Pokolj u Račku (albanski Masakra e Reçakut) ili Incident u Račku je bio incident koji je naknadno doveo do NATOve intervencije tijekom Rata na Kosovu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Račku · Vidi više »

Pokolj u Stupnom Dolu

Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Stupnom Dolu · Vidi više »

Pokolj u Suvoj Reci

Pokolj u Suvoj Reci (albanski: Masakra e Suharekës) je masovno ubojstvo albanskih civila koje je počinila srpska policija 26. ožujka 1999. u Suvoj Reci, na Kosovu, tijekom NATO bombardiranja.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Suvoj Reci · Vidi više »

Pokolj u Velikoj Kruši

Masakr u Velikoj Kruši (albanski: Masakra e Krushës së Madhe) u blizini Orahovca na Kosovu, se dogodio tijekom rata na Kosovu 25. ožujka 1999. godine, dva dana nakon što je počelo NATO-ovo bombardiranje SRJ.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Velikoj Kruši · Vidi više »

Pokolj u Višegradu

Razrušena kuća u Višegradu nakon rata Preostale nagazne mine u okolici grada Višegradski most, s kojeg su bacani leševi Bošnjaka 1992. Lokacija općine Višegrad na karti Pokolj u Višegradu bio je ratni zločin kojeg su počinile srpske paravojne postrojbe na početku rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992. kada je započeo cijeli niz etničkog čišćenja i masovnih ubojstava bošnjačkih civila u Višegradu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Višegradu · Vidi više »

Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.

Pokolj u Voćinu 12.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolji u Foči

Područje Foče u BiHKampanja etničkog čišćenja u Foči niz je ratnih zločina kojeg su počinili vojni i civilni organi Republike Srpske za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolji u Foči · Vidi više »

Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama

Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama · Vidi više »

Pougarje

Zemljopisni položaj općine Dobretići. Pougarje je naziv za skup od 18 sela naseljenih Hrvatima koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Ugara.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pougarje · Vidi više »

Pravo u 2012.

Bez opisa.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pravo u 2012. · Vidi više »

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Proširenje Europske unije

Europsku uniju osnovalo je 1957. godine šest država kao Europsku ekonomsku zajednicu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Proširenje Europske unije · Vidi više »

Radislav Krstić

Radislav Krstić (Vlasenica, 15. veljače 1948.) je bivši general Vojske Republike Srpske.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Radislav Krstić · Vidi više »

Radovan Karadžić

Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Radovan Karadžić · Vidi više »

Rahim Ademi

Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje. Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rahim Ademi · Vidi više »

Raketiranje Zagreba 1995.

Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Raketiranje Zagreba 1995. · Vidi više »

Ramush Haradinaj

Ramush Haradinaj Ramush Haradinaj (Glođane kraj Dečana, 3. srpnja 1968.), kosovski je političar.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ramush Haradinaj · Vidi više »

Rasim Delić

desno Rasim Delić (Čelić, 4. veljače 1949. – Visoko, 16. travnja 2010.), general Armije Republike Bosne i Hercegovine i drugi načelnik Generalštaba ARBiH, bošnjački ratni zapovjednik za vrijeme rata u BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rasim Delić · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Raspad SFRJ · Vidi više »

Rat na Kosovu

Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat na Kosovu · Vidi više »

Rat protiv terorizma

Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat protiv terorizma · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Ratko Mladić

Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ratko Mladić · Vidi više »

Ratni zločini u Kosovskom ratu

Kanadski forenzičari iskopavaju masovnu grobnicu na Kosovu. Ratni zločini u Kosovskom ratu uključuju progone stanovništva, pokolje, etničko čišćenje, silovanja, pljačke, trovanje bunara i uništavanje čitavih naselja.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ratni zločini u Kosovskom ratu · Vidi više »

Ratnik

953-98429-0-5 PDF Ratnik je naziv bestsellera Nenada Ivankovića iz 2001. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ratnik · Vidi više »

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Referendum · Vidi više »

Republika Peščenica

Željko Malnar, samozvani predsjednik Republike Peščenice Republika Peščenica bila je satirično-parodijski projekt Željka Malnara.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Republika Peščenica · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Ruža Tomašić

Ruža Tomašić (rođ. Budimir, Mladoševica, općina Maglaj, BiH, 10. svibnja 1958.), hrvatska političarka, eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ruža Tomašić · Vidi više »

Sabirni logor Omarska

Koncentracijski logor "Omarska" ili preciznije "Rudnik Omarska" bio je logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, s područja općine Prijedor u razdoblju svibanj - kolovoz 1992. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Sabirni logor Omarska · Vidi više »

Sastanak u Karađorđevu

Sastanak u Karađorđevu, kod vojvođanskog grada Bačka Palanka u Srbiji, bio je sastanak između predsjednika RH Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića o situaciji u Jugoslaviji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Sastanak u Karađorđevu · Vidi više »

Savo Štrbac

Savo Štrbac Savo Štrbac (Raštević kod Benkovca, 6. listopada 1949.)Zadnja pošta Den Haag, str.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Savo Štrbac · Vidi više »

Sefer Halilović

Sefer Halilović (Prijepolje, 6. siječnja 1952.), bošnjački političar, general Armije Republike Bosne i Hercegovine i časnik Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Sefer Halilović · Vidi više »

Slavko Dokmanović

Slavko Dokmanović (Trpinja, 14. prosinca 1949. - Haag, 29. lipnja 1998.), hrvatski Srbin, predsjednik Skupštine Općine Vukovar, gradonačelnik za vrijeme okupacije grada jutarnji.hr (6. rujna 2012.) i optuženik za ratne zločine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Slavko Dokmanović · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slobodan Praljak

Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Slobodan Praljak · Vidi više »

Slučaj Holmec

Granični prijelaz Holmec uništen je tijekom sukoba. Slučaj Holmec je slučaj neprocesuiranog ratnog zločina tijekom Desetodnevnog rata u Sloveniji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Slučaj Holmec · Vidi više »

Smrt Jugoslavije

Smrt Jugoslavije (eng. The Death of Yugoslavia) je dokumentarni serijal koju je napravio BBC 1995., kao i ime knjige koju su napisali Allan Little i Laura Silber po kojoj je serijal snimljen.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Smrt Jugoslavije · Vidi više »

Snježana Kordić

Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska je jezikoslovka i kroatistica, široj javnosti poznata po knjizi Jezik i nacionalizam.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Snježana Kordić · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Sonja Biserko

Sonja Biserko Sonja Biserko (Beograd, 1948.) osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Sonja Biserko · Vidi više »

Spomenik Ruža hrvatska

Spomenik Ruža hrvatska nalazi se ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar i podignut je u spomen na trudnicu Ružicu Markobašić i njezinog nerođenog sina Antuna, koji su ubijeni na Ovčari u studenome 1991.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Spomenik Ruža hrvatska · Vidi više »

Srpska mafija

Srpska mafija (srp. Cpпска мафија) je naziv koji se koristi za različite kriminalne organizacije iz Srbije ili sastavljene od osoba srpske narodnosti u srpskoj dijaspori.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Srpska mafija · Vidi više »

Srpska radikalna stranka

Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Srpska radikalna stranka · Vidi više »

Srpska vojska Krajine

Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Srpska vojska Krajine · Vidi više »

Srpsko-albanski sukob

Srpsko-albanski sukob je neprijateljstvo između Srba i Albanaca koje je, otvoreno ili latentno, trajalo tokom čitavog 20. stoljeća više puta prerastajući u oružani sukob.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Srpsko-albanski sukob · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Stajićevo

Stajićevo (srp.: Стајићево, njemački: Alt-Etschka, mađarski: Óécska) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Zrenjanin.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stajićevo · Vidi više »

Stanislav Galić

Stanislav Galić (12. ožujka 1943., Goleši, Banja Luka) je bio vojni zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa u sklopu Vojske Republike Srpske (VRS).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stanislav Galić · Vidi više »

Stari most u Mostaru

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stari most u Mostaru · Vidi više »

Statut REKOM-a

Statut REKOM-a punog naziva Statut Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFR Jugoslavije od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. je dokument Koalicije za REKOM za osnivanje REKOM-a, komisije koju su trebale osnovati države sljednice SFR Jugoslavije.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Statut REKOM-a · Vidi više »

Stjepan Šešelj

Stjepan Šešelj (Podgradina, pored Opuzena, 16. lipnja 1947.) suvremeni je hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stjepan Šešelj · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Stjepan Mesić · Vidi više »

Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini

Zbog teških zločina tijekom rata u Bosni i Hercegovini, skovan je termin Bosanski genocid.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Svetlana Ražnatović

Svetlana Ražnatović (rođena Veličković; Prokuplje, Srbija, 14. lipnja 1973.), poznatija kao Ceca, srbijanska je pjevačica turbofolk glazbe.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Svetlana Ražnatović · Vidi više »

Theodor Meron

Theodor Meron Theodor Meron (Kalisz u Poljskoj, 28. travnja 1930.), predsjednik Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i predsjedatelj Žalbenog vijeća Suda za Ruandu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Theodor Meron · Vidi više »

Tomašica (Prijedor, BiH)

Tomašica je naseljeno mjesto u sastavu općine Prijedor, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Tomašica (Prijedor, BiH) · Vidi više »

Tomislav Merčep

Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. rujna 1952. – Zagreb, 16. studenoga 2020.), bio je hrvatski političar i ratni zapovjednik u Domovinskom ratu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Tomislav Merčep · Vidi više »

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Tomislav Nikolić · Vidi više »

Treći pohod

Treći pohod je hrvatski dokumentarni film iz 2008.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Treći pohod · Vidi više »

Tuzlanski konvoj spasa

Tuzlanski konvoj spasa (u dokumentima MKSJ-a na engleskom: Convoy of Joy; u prevodu: Konvoj radosti) naziv je za humanitarni konvoj koji je 4.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Tuzlanski konvoj spasa · Vidi više »

Ubojstva u Sijekovcu

Dana 26. i 27. ožujka 1992., Armija BiH, Hrvatske obrambene snage i vojska iz Hrvatske su ušle u Sijekovac, maleno selo kraj Bosanskog Broda, nakon čega je nastao sukob.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ubojstva u Sijekovcu · Vidi više »

Udruženi zločinački pothvat

Udruženi zločinački pothvat (eng. joint criminal enterprise (JCE)) legalna je doktrina koju koristi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prilikom suđenja političkim i vojnim rukovoditeljima za ratne zločine, uključujući i genocid, koji su bili počinjeni u sukobima na teritoriju bivše SFRJ između 1991. i 1999. Doktrina smatra svaku osobu koja je pripadala nekoj organizaciji ili skupini pojedinačno odgovorna za zločine koji su bili počinjeni od te skupine ili organizacije unutar plana ili svrhe.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Udruženi zločinački pothvat · Vidi više »

Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske

Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu Spomen ploča Zdeslavu Turiću, djelatniku SZUP-a MUP-a poginulom u Domovinskom ratu u sklopu Jedinice za posebne namjene MUP-a i MORH-a Obavještajna zajednica Republike Hrvatske ostvarila je vrlo značajan doprionos za očuvanje i neovisnost Republike Hrvatske, u Domovinskom ratu, kada je Hrvatska bila izložena jakim stranim obavještajnim djelovanjima.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske · Vidi više »

Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju

Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju predmet je rasprava u srpskoj i međunarodnoj javnosti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju · Vidi više »

Valentin Ćorić

Valentin Ćorić, 2017. Valentin Ćorić (Paoča kraj Čitluka, 23. lipnja 1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Valentin Ćorić · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Velika Srbija · Vidi više »

Velikosrpska agresija 1990-ih

Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Veljko Kadijević · Vidi više »

Veselin Šljivančanin

Veselin Šljivančanin (Palež, Žabljak, 13. lipnja 1953.), bivši srpski časnik JNA tijekom bitke za Vukovar.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Veselin Šljivančanin · Vidi više »

Vesna Bosanac

Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vesna Bosanac · Vidi više »

Višnja Starešina

Višnja Starešina (Zorkovac, općina Ozalj, 1960.), hrvatska novinarka, publicistkinja, autorica dokumentarnih filmova.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Višnja Starešina · Vidi više »

Vladimir Jovanović

Vladimir Jovanović, crnogorski novinar, rođen 1971. godine, diplomirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vladimir Jovanović · Vidi više »

Vladimir Kovačević

Vladimir Kovačević Rambo (Nikšić, 15. siječnja 1961.), kapetan I. klase, zapovjednik 472.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vladimir Kovačević · Vidi više »

Vlastimir Đorđević

Vlastimir Đorđević (1948., Koznica, Srbija) je umirovljeni srbijanski general-pukovnik, pomoćnik ministra MUP-a Srbije i načelnik Resora javne sigurnosti.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vlastimir Đorđević · Vidi više »

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vojislav Šešelj · Vidi više »

Vojska Republike Srpske

Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vojska Republike Srpske · Vidi više »

Vujadin Popović

Vujadin Popović Vujadin Popović (14. ožujka 1957., Popovići, Bosna i Hercegovina) je bosanski Srbin koji je sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Vujadin Popović · Vidi više »

Walter Huffman

Walter Burl Huffman (8. listopada 1944.) umirovljeni je američki general bojnik, dekan emeritus, i profesor prava na sveučilištu Texas Tech.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Walter Huffman · Vidi više »

YIHR-HR

Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (eng. Youth Initiative for Human Rights, YIHR), neprofitna, nestranačka, nevladina udruga mladih za ljudska prava, smještena u Zagrebu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i YIHR-HR · Vidi više »

Zaklada za istinu o Domovinskom ratu

mini Zaklada za istinu o Domovinskom ratu je zaklada čiji je glavni cilj financiranje obrane generala Ante Gotovine i ostalih hrvatskih optuženika na Haaškom sudu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zaklada za istinu o Domovinskom ratu · Vidi više »

Zaustavljeni glas

Zaustavljeni glas je hrvatski dokumentarni film iz 2010.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zaustavljeni glas · Vidi više »

Zdravko Krivokapić

Zdravko Krivokapić (crnogorska ćirilica: Здравко Кривокапић; Nikšić 2. rujna 1958.) crnogorski je političar, inženjer, akademik, profesor, čelnik prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore” i bivši premijer Crne Gore.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zdravko Krivokapić · Vidi više »

Zdravko Tolimir

Zdravko Tolimir (srp. (Здравко Толимир) Glamoč, 27. studenog 1948. – Den Haag, 9. veljače 2016.) bio je srpski bosanskohercegovački general i ratni zločinac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zdravko Tolimir · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zdravko Tomac · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zemun · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zenica · Vidi više »

Zoran Žižić

Zoran Žižić (Podgorica, 4. ožujka 1951. – Podgorica, 4. siječnja 2013.), crnogorski političar, predsjednik Vlade SR Jugoslavije od 4. studenog 2000. do 24. srpnja 2001. godine.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zoran Žižić · Vidi više »

Zoran Kupreškić

Zoran Kupreškić rođen je 23. rujna 1958. godine u Vitezu.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zoran Kupreškić · Vidi više »

Zvonimir Šeparović

Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zvonimir Šeparović · Vidi više »

Zvonimir Hodak

Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik i kolumnist.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Zvonimir Hodak · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 12. lipnja · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 1947. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 2017. · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 21. srpnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 28. lipnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Haaški Tribunal, Haaški sud, ICTY, MKSJ.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni