Brže od pregledniku!
35 odnosi: Atlantski ocean, Šibenik, Šolta, Žirje, Dnevnik HTV-a, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Dubrovnik, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Jadrolinija, Kolovoz, Lastovo, Osnovna škola, Pomorac, Pomorski fakultet u Splitu, Pomorstvo, Promet, Split, Strojarstvo, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Travanj, Zastava Cipra, 1952., 1983., 1990., 2002., 2005., 2014., 2015., 2017., 2021., 7. veljače.
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Ante Mrvica i Atlantski ocean · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ante Mrvica i Šibenik · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ante Mrvica i Šolta · Vidi više »
Žirje
Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.
Novi!!: Ante Mrvica i Žirje · Vidi više »
Dnevnik HTV-a
Dnevnik je informativna emisija Hrvatske radiotelevizije koja se emitira svakog dana u 12, 19 i večernjem terminu oko 23 sata na prvom programu Hrvatske televizije.
Novi!!: Ante Mrvica i Dnevnik HTV-a · Vidi više »
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Državna uprava za zaštitu i spašavanje je tijelo državne uprave u Hrvatskoj, a obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu sustava zaštite i spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u katastrofama, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja, pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama, epidemijama i drugim katastrofama, poslove civilne zaštite, poslove vatrogastva, sustav uzbunjivanja i obavješćivanja te međunarodnu suradnju u području zaštite i spašavanja.
Novi!!: Ante Mrvica i Državna uprava za zaštitu i spašavanje · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ante Mrvica i Dubrovnik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ante Mrvica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ante Mrvica i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Ante Mrvica i Hvar · Vidi više »
Jadrolinija
Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.
Novi!!: Ante Mrvica i Jadrolinija · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ante Mrvica i Kolovoz · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Ante Mrvica i Lastovo · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Ante Mrvica i Osnovna škola · Vidi više »
Pomorac
palube i kormilar. Pomorac je osoba koja je zaposlena u pomorstvu i plovidbom se bavi kao zapovjednik (kapetan) broda ili član brodske posade.
Novi!!: Ante Mrvica i Pomorac · Vidi više »
Pomorski fakultet u Splitu
Pomorski fakultet u Splitu, (skraćeno PFST), visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Ante Mrvica i Pomorski fakultet u Splitu · Vidi više »
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Novi!!: Ante Mrvica i Pomorstvo · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Ante Mrvica i Promet · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ante Mrvica i Split · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: Ante Mrvica i Strojarstvo · Vidi više »
Sveučilište u Rijeci
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Novi!!: Ante Mrvica i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Novi!!: Ante Mrvica i Sveučilište u Splitu · Vidi više »
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Novi!!: Ante Mrvica i Sveučilište u Zadru · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ante Mrvica i Travanj · Vidi više »
Zastava Cipra
20px Zastava Cipra. Omjer 3:5 Zastava Cipra prihvaćena je 16. kolovoza 1960. godine.
Novi!!: Ante Mrvica i Zastava Cipra · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Mrvica i 1952. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Mrvica i 1983. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ante Mrvica i 1990. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ante Mrvica i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ante Mrvica i 2005. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ante Mrvica i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ante Mrvica i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ante Mrvica i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Ante Mrvica i 2021. · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Ante Mrvica i 7. veljače · Vidi više »
