Brže od pregledniku!
56 odnosi: Atmosfera, Atmosferski elektricitet, Atmosferski tlak, Brzina, Dim, Duga, Električni izboj, Elementarna čestica, Fizika, Glorija (optika atmosfere), Grmljavina, Gustoća zraka, Halo (optička pojava), Inje, Insolacija, Irizacija, Jakost, Kiša, Kondenzacija, Korona (razdvojba), Krutine, Ledena kiša, Ledene iglice, Magla, Mećava, Mjesec, Mraz, Munja, Oblaci, Oborina, Oluja, Optika atmosfere, Polarna svjetlost, Poledica, Radijacija, Rosa, Rosulja, Smjer, Smrzavanje, Snijeg, Solika, Sugradica, Sumaglica, Sunce, Suspenzija (kemija), Tekućine, Temperatura, Tlo, Tuča, Vidljivost, ..., Vjetar, Vlažnost zraka, Vodena para, Vrijeme (meteorologija), Zemlja, Zrak. Proširite indeks (6 više) »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Hidrometeori i Atmosfera · Vidi više »
Atmosferski elektricitet
grmljavinske oluje. emisiju svjetlosti, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara. ionosfere. Atmosferski elektricitet su električni naboji, električne struje i električna polja nastali djelovanjem različitih ionizatora Zemljine atmosfere: radioaktivnim zračenjem tvari u Zemljinoj kori i atmosferi, kozmičkim zračenjem, zračenjem Sunca.
Novi!!: Hidrometeori i Atmosferski elektricitet · Vidi više »
Atmosferski tlak
Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.
Novi!!: Hidrometeori i Atmosferski tlak · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Hidrometeori i Brzina · Vidi više »
Dim
Dim iz vulkana Dim je mali broj malih čestica rasutih u zraku, koje su nastale nepotpunim izgararanjem tvari.
Novi!!: Hidrometeori i Dim · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Hidrometeori i Duga · Vidi više »
Električni izboj
Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su vodiči visokog napona svinuti pod oštrim kutom. Munja udara Space Shuttle Challenger prije lansiranja. Električni izboj je prolazak električnoga naboja kroz plinove u električnom polju pri kojem zbog sudara među česticama dolazi do određenih (svjetlosnih, akustičkih, toplinskih) popratnih pojava.
Novi!!: Hidrometeori i Električni izboj · Vidi više »
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Novi!!: Hidrometeori i Elementarna čestica · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Hidrometeori i Fizika · Vidi više »
Glorija (optika atmosfere)
Glorija na sjeni zrakoplova. Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni s pojavom glorije, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvana Brockenska sablast). Glorija (lat. gloria: slava) je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka.
Novi!!: Hidrometeori i Glorija (optika atmosfere) · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Hidrometeori i Grmljavina · Vidi više »
Gustoća zraka
Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.
Novi!!: Hidrometeori i Gustoća zraka · Vidi više »
Halo (optička pojava)
lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.
Novi!!: Hidrometeori i Halo (optička pojava) · Vidi više »
Inje
Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.
Novi!!: Hidrometeori i Inje · Vidi više »
Insolacija
Hrvatske. Europe. Zemlji. pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo). Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Insolacija (lat. insolatio: osunčanje, osunčavanje), u meteorologiji, je trajanje obasjavanja Suncem (Sunčevo zračenje), osunčanje ili osunčavanje, to jest vrijeme u kojem je neko mjesto na Zemlji izravno ozračeno Sunčevim zrakama.
Novi!!: Hidrometeori i Insolacija · Vidi više »
Irizacija
oblaka. Irske. Irizacija (prema grč. ἶρıς: duga), u meteorologiji, je pojava duginih boja na oblacima, najčešće na altokumulusima i cirokumulusima.
Novi!!: Hidrometeori i Irizacija · Vidi više »
Jakost
Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.
Novi!!: Hidrometeori i Jakost · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Hidrometeori i Kiša · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Hidrometeori i Kondenzacija · Vidi više »
Korona (razdvojba)
Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.
Novi!!: Hidrometeori i Korona (razdvojba) · Vidi više »
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Novi!!: Hidrometeori i Krutine · Vidi više »
Ledena kiša
kablovima. Ledena kiša, prehladna kiša ili smrzavajuća kiša je kiša kojoj su kapljice na temperaturi nižoj od 0 °C.
Novi!!: Hidrometeori i Ledena kiša · Vidi više »
Ledene iglice
Suncu (takozvani dijamantni prah). Ledene iglice je oborina koja se sastoji od sitnih nerazgranatih ledenih kristala u obliku iglica, pločica ili štapića.
Novi!!: Hidrometeori i Ledene iglice · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera. Magla na Papuku. Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu. Advektivna magla. Ledena magla. Fairbanksu, Aljaska). Dimna zavjesa. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Hidrometeori i Magla · Vidi više »
Mećava
Riva u Senju nakon mećave. Mećava je meteorološka pojava, vremenska nepogoda jakog intenziteta koju karakteriziraju padanje snijega nošenog jakim vjetrom, slaba vidljivost i niske temperature.
Novi!!: Hidrometeori i Mećava · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Hidrometeori i Mjesec · Vidi više »
Mraz
Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.
Novi!!: Hidrometeori i Mraz · Vidi više »
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Novi!!: Hidrometeori i Munja · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Hidrometeori i Oblaci · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Hidrometeori i Oborina · Vidi više »
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Novi!!: Hidrometeori i Oluja · Vidi više »
Optika atmosfere
Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.
Novi!!: Hidrometeori i Optika atmosfere · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Hidrometeori i Polarna svjetlost · Vidi više »
Poledica
pločniku. cesti. Poledica je glatka, zbijena i prozirna naslaga leda, nastala smrzavanjem pothlađenih kapljica kiše ili rosulje na tlu kada je temperatura blizu 0 °C, ili smrzavanjem kapljica na vrlo hladnim fizikalnim tijelima.
Novi!!: Hidrometeori i Poledica · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Hidrometeori i Radijacija · Vidi više »
Rosa
Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodene pare.
Novi!!: Hidrometeori i Rosa · Vidi više »
Rosulja
Pri padanju rosulje vidljivost je smanjena. Rosulja ili izmaglica je oborina koja se sastoji od mnogobrojnih, vrlo sitnih kapljica vode, promjera manjeg od 0,5 milimetara, koje vrlo lagano padaju iz niskog oblaka stratusa (na visini od 200 do 500 metara), najčešće kroz maglu, i dopiru do tla.
Novi!!: Hidrometeori i Rosulja · Vidi više »
Smjer
Smjer može biti.
Novi!!: Hidrometeori i Smjer · Vidi više »
Smrzavanje
hlađenja. Smrzavanje je hlađenje tvari na temperature niže od ledišta (zaleđivanje).
Novi!!: Hidrometeori i Smrzavanje · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Hidrometeori i Snijeg · Vidi više »
Solika
Solika. Solika je oborina slična snijegu u obliku okruglih, čunjastih ili nepravilnih bijelih neprozirnih ledenih zrnaca promjera od 2 do 5 milimetara.
Novi!!: Hidrometeori i Solika · Vidi više »
Sugradica
kovanicom. Sugradica ili sutuča. Sugradica ili sutuča je kruta oborina u obliku okruglih, katkad i čunjastih nakupina ledenih čestica, promjer kojih ne prelazi 5 milimetara.
Novi!!: Hidrometeori i Sugradica · Vidi više »
Sumaglica
Sumaglica smanjuje vidljivost uz tlo na udaljenosti većoj od 1 kilometar. Jaka sumaglica koja je pogodila Ampang, Kuala Lumpur, Malezija, u kolovozu 2005. Abuji. Kaliforniji u ljeto 2016.). Sumaglica je pojava mikroskopski sitnih vodenih kapljica ili higroskopnih čestica u atmosferi (dim, prašina i druge), promjera manjeg od 0,5 milimetara, koje lebde u zraku i smanjuju vodoravnu vidljivost uz tlo na udaljenosti većoj od 1 kilometar, a manju od 10 kilometara.
Novi!!: Hidrometeori i Sumaglica · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Hidrometeori i Sunce · Vidi više »
Suspenzija (kemija)
Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju. Obično moraju biti veće od 1 mikrometra.
Novi!!: Hidrometeori i Suspenzija (kemija) · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Hidrometeori i Tekućine · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Hidrometeori i Temperatura · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Hidrometeori i Tlo · Vidi više »
Tuča
Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.
Novi!!: Hidrometeori i Tuča · Vidi više »
Vidljivost
atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.
Novi!!: Hidrometeori i Vidljivost · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Hidrometeori i Vjetar · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Hidrometeori i Vlažnost zraka · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Hidrometeori i Vodena para · Vidi više »
Vrijeme (meteorologija)
Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
Novi!!: Hidrometeori i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Hidrometeori i Zemlja · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Hidrometeori i Zrak · Vidi više »
