Brže od pregledniku!
184 odnosi: ABBA, Ace of Base, Adolf Hitler, Angloamerika, Arktički krug, Austrija, Autocesta, Automatizacija, Avicii, Švedska, Švedska akademija, Švedska Crkva, Švedska kruna, Švedska narodna banka, Švedske pokrajine, Švedski jezik, Švedsko kolonijalno carstvo, Željeznica, Željezo, Čelik, Øresund, Öland, Örebro, Österland, Bakar, Baltičko more, Borås, Botnički zaljev, Brodogradnja, Bruto domaći proizvod, CIA, Dalekarlijski dijalekt, Danska, Denacionalizacija, Djelatnik, Država, Drugi svjetski rat, Du gamla, du fria, Električna energija, Embargo, Energetska učinkovitost, Energija, Energija vjetra, Estonija, Euro, Europa, Europe (sastav), Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Europska unija, Finska, ..., Finski jezik, Fosilna goriva, Gävle, Götaland, Göteborg, Godišnja doba, Golfska struja, Gospodarstvo, Gotland, Gustav I. Vasa, Gustoća stanovništva, Helsingborg, Hijerarhija, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Industrijalizacija, Inflacija, Italija, Izvoz, Jönköping, Jemtlandski dijalekt, Jezero, Južnolaponski jezik, Kalmarska unija, Kalo-finski romski jezik, Karlo XVI. Gustav, Katolička Crkva u Švedskoj, Kattegat, Kebnekaise, Klima, Kolektivizam, Konkurentnost, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kriza, Latvija, Liberalizacija, Linköping, Litva, Lulejskolaponski jezik, Lund, Malmö, Marshallov plan, Mälaren, Metar, More, Nacionalsocijalizam, Nadmorska visina, Nafta, Neutralnost, Nezaposlenost, Njemačka, Norrköping, Norrland, Norveška, Nuklearna elektrana, Nuklearna energija, Nyköping, Obnovljivi izvori energije, Oborina, Obrazovanje, Olof Palme, Operacija Barbarossa, Oresundski most, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Oslo, Otok, Parlamentarni sustav, Pitejskolaponski jezik, Pokrštavanje Skandinavije, Polarna klima, Poljoprivreda, Poljska, Porez, Promet, Prvi svjetski rat, Recesija, Referendum, Roxette, Rusija, Sindikat, Sjevernolaponski jezik, Skagerrak, Skandinavija, Skandinavsko gorje, Skonski dijalekt, Sovjetski Savez, Stablo, Statistički ured Europskih zajednica, Stockholm, Sundsvall, Svealand, Tavringerski romski jezik, Temperatura, The Cardigans, The World Factbook, Tornedalski finski (jezik), Tržište, Trgovina, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umeå, Umejskolaponski jezik, Umjerena klima, Unitarizam, Uppsala, Ustavna monarhija, Vanjski dug, Vatsat, Vänern, Västerås, Vättern, Vlaški romski, Zaštita okoliša, Zemljopisna širina, Zemljopisno područje, Zračna luka, Zračna luka Stockholm-Arlanda, 1. siječnja, 1397., 14. kolovoza, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1814., 19. stoljeće, 1905., 1973., 1986., 1994., 1995., 20. stoljeće, 2005., 2006., 2007., 2010.. Proširite indeks (134 više) »
ABBA
ABBA je švedski pop-sastav osnovan 1972. Kvartet su osnovali Benny Andersson, Björn Ulvaeus, Anni-Frid Lyngstad i Agnetha Fältskog.
Novi!!: Švedska i ABBA · Vidi više »
Ace of Base
Ace of Base je švedska pop grupa.
Novi!!: Švedska i Ace of Base · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Švedska i Adolf Hitler · Vidi više »
Angloamerika
Angloamerika Angloamerika je termin koji se koristi za označavanje onih dijelova Amerike u kojima je glavni jezik engleski ili koje imaju značajne povijesne, lingvističke i kulturne veze s Engleskom ili Britanskim otocima.
Novi!!: Švedska i Angloamerika · Vidi više »
Arktički krug
Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.
Novi!!: Švedska i Arktički krug · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Švedska i Austrija · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Švedska i Autocesta · Vidi više »
Automatizacija
Automatizacija označava tijek prijenosa rada čovjeka na strojeve, obično kroz tehnički napredak.
Novi!!: Švedska i Automatizacija · Vidi više »
Avicii
Tim Bergling (Stockholm, 8. rujna 1989. – Muscat, 20. travnja 2018.), poznatiji pod umjetničkim imenom Avicii, bio je švedski DJ i glazbeni producent.
Novi!!: Švedska i Avicii · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Švedska i Švedska · Vidi više »
Švedska akademija
Švedska akademija Švedsku akademiju (šved. Svenska Akademien) utemeljio je 1786.
Novi!!: Švedska i Švedska akademija · Vidi više »
Švedska Crkva
Katedrala u Uppsali Švedska Crkva (šved. Svenska kyrkan) evangelička je luteranska Crkva u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Švedska Crkva · Vidi više »
Švedska kruna
Švedska kruna (švedski krona) je službena valuta Švedske od 1873. Švedska kruna podijeljena je na 100 öre.
Novi!!: Švedska i Švedska kruna · Vidi više »
Švedska narodna banka
Logo Švedske narodne banke Švedska narodna banka (švedski: Sveriges riksbank) je švedska središnja banka.
Novi!!: Švedska i Švedska narodna banka · Vidi više »
Švedske pokrajine
Švedska se dijeli na 25 povijesnih pokrajina (švedski: landskap), koje se zasnivaju na starijim političkim podjelama čak iz Srednjeg vijeka te geografskim i kulturnim osobinama s kojima se stanovnici identificraju.
Novi!!: Švedska i Švedske pokrajine · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Švedska i Švedski jezik · Vidi više »
Švedsko kolonijalno carstvo
Švedsko kolonijalno carstvo postojalo je od 1638. do 1663. i od 1785. do 1878. godine.
Novi!!: Švedska i Švedsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Švedska i Željeznica · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Švedska i Željezo · Vidi više »
Čelik
nehrđajućeg čelika. Glavni materijal za gradnju brodova je čelik. Čelično uže Sardinija radio teleskop ima ugrađeno oko 3 000 tona čelika. Čelik (nȁdo ili ocal) je slitina željeza s ugljikom (od 0,008% do 2,14 %).
Novi!!: Švedska i Čelik · Vidi više »
Øresund
Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.
Novi!!: Švedska i Øresund · Vidi više »
Öland
Öland je drugi po veličini švedski otok i najmanja švedska pokrajina.
Novi!!: Švedska i Öland · Vidi više »
Örebro
Örebro je grad i središte istoimene županije u središnjoj Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Örebro · Vidi više »
Österland
Österland ili Österlanden (finski: Itämaa) je jedna od četiri tradicionalne švedske zemlje (ostale tri: Götaland, Norrland, Svealand).
Novi!!: Švedska i Österland · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Švedska i Bakar · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Švedska i Baltičko more · Vidi više »
Borås
Borås je grad u jugozapadnoj Švedskoj u županiji Västra Götaland.
Novi!!: Švedska i Borås · Vidi više »
Botnički zaljev
Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.
Novi!!: Švedska i Botnički zaljev · Vidi više »
Brodogradnja
Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.
Novi!!: Švedska i Brodogradnja · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Švedska i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
CIA
Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.
Novi!!: Švedska i CIA · Vidi više »
Dalekarlijski dijalekt
Dalekarlijski konj Dalekarlijski dijalekt (ISO 639-3: dlc, povučen bez obrazloženja; Dalmaalski jezik; dalska, dalmaal), jedan od tri bivša švedska jezika (danas dijalekta) šire istočnoskandinavske ili danskošvedske skupine jezika, kojim govori oko 1 500 ljudi u Dalarni, provinciji poznatoj po dalekarlijskim konjima i runama (dalrunes).
Novi!!: Švedska i Dalekarlijski dijalekt · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Švedska i Danska · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Švedska i Denacionalizacija · Vidi više »
Djelatnik
Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.
Novi!!: Švedska i Djelatnik · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Švedska i Država · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Švedska i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Du gamla, du fria
Du gamla, du fria (šved. Ti stari, ti slobodni) je državna himna Švedske.
Novi!!: Švedska i Du gamla, du fria · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Švedska i Električna energija · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Švedska i Embargo · Vidi više »
Energetska učinkovitost
Sjevernoj Americi od uvođenja 1990-ih.http://www.lamptech.co.uk/Spec%20Sheets/Philips%20CFL%20Tornado.htm "Philips Tornado Asian Compact Fluorescent", publisher.
Novi!!: Švedska i Energetska učinkovitost · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Švedska i Energija · Vidi više »
Energija vjetra
Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.
Novi!!: Švedska i Energija vjetra · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Švedska i Estonija · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Švedska i Euro · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Švedska i Europa · Vidi više »
Europe (sastav)
Europe je švedski rock sastav, najpoznatiji po međunarodnom hitu "The Final Countdown" iz 1986. godine, s istoimenog albuma.
Novi!!: Švedska i Europe (sastav) · Vidi više »
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.
Novi!!: Švedska i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Švedska i Europska unija · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Švedska i Finska · Vidi više »
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Novi!!: Švedska i Finski jezik · Vidi više »
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Novi!!: Švedska i Fosilna goriva · Vidi više »
Gävle
Gävle je grad u središnjoj Švedskoj na obali Botničkog zaljeva u županiji Gävleborg.
Novi!!: Švedska i Gävle · Vidi više »
Götaland
Zemljovid Götalanda u Švedskoj. Tamno zelena boja pokazuje proširenja od 1645. do 1719. Pokrajine koje ulaze u Götaland Götaland (latinski: Gothia) je najjužnija od tri švedske regije i sastoji se od pokrajina: Blekinge, Bohuslän, Dalsland, Halland, Skåne, Småland, Västergötland, Östergötland, Gotland i Öland.
Novi!!: Švedska i Götaland · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Göteborg · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Švedska i Godišnja doba · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Švedska i Golfska struja · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Švedska i Gospodarstvo · Vidi više »
Gotland
Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.
Novi!!: Švedska i Gotland · Vidi više »
Gustav I. Vasa
Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.
Novi!!: Švedska i Gustav I. Vasa · Vidi više »
Gustoća stanovništva
Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".
Novi!!: Švedska i Gustoća stanovništva · Vidi više »
Helsingborg
Helsingborg 90px Grb grada PokrajinaSkåne Broj stanovnika (2005.)91,457 Stara kula u centru Helsingborga Helsingborg Spomenik velikog generala Magnusa Stenbocka Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skåneu (Skaniji), južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Øresunda.
Novi!!: Švedska i Helsingborg · Vidi više »
Hijerarhija
Hijerarhija, u zajednicama, stupnjevanje vlasti, činova i dostojanstava na osnovi podređenosti-nadređenosti.
Novi!!: Švedska i Hijerarhija · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Švedska i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Švedska i Industrijalizacija · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Švedska i Inflacija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Švedska i Italija · Vidi više »
Izvoz
Izvoz (ili export) označava količinu robe, dobara, usluge, tehnologije, licenca i autorskih prava, koje je država u stanju proizvesti i izvoziti u inozemstvo.
Novi!!: Švedska i Izvoz · Vidi više »
Jönköping
Jönköping je grad i sjedište istoimene općine i istoimene županije u središnjem dijelu južne Švedske.
Novi!!: Švedska i Jönköping · Vidi više »
Jemtlandski dijalekt
Jämtland. Jemtlandski (šv. jämtska, ISO 639-3:, povučen), jedan od nekadašnjih 5 zapadnoskandinavskih jezika (danas izbrisan iz popisa) kojim još govori oko 30 000 ljudi (2000 J. Persson) u provinciji Jämtland i drugim dijelovima Švedske.
Novi!!: Švedska i Jemtlandski dijalekt · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Švedska i Jezero · Vidi više »
Južnolaponski jezik
Južnolaponski jezik (ISO 639-3: sma), laponski jezik kojim govori 600 ljudi, od toga 300 u švedskoj Laponiji (Krauss, 1995.): općina Vilhelmina; okruzi Dalarna (Idre), Jämtland (općina Härjedalen); 300 u Norveškoj, općina Hattfjelldal i Wefsen.
Novi!!: Švedska i Južnolaponski jezik · Vidi više »
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Novi!!: Švedska i Kalmarska unija · Vidi više »
Kalo-finski romski jezik
Kalo-finski romski jezik (Fíntika Rómma, u vlastitom jeziku kaalengo tšimb; ISO 639-3: rmf), jedan od romskih jezika, centralna indoarijska skupina, kojim govori preko 11 000 ljudi na zapadu i jugu Finske i u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Kalo-finski romski jezik · Vidi više »
Karlo XVI. Gustav
Karlo XVI.
Novi!!: Švedska i Karlo XVI. Gustav · Vidi više »
Katolička Crkva u Švedskoj
Stockholmska katedrala Katolička Crkva u Švedskoj je kršćanska vjerska zajednica u Švedskoj u punom zajedništvu s papom, trenutno Franjom.
Novi!!: Švedska i Katolička Crkva u Švedskoj · Vidi više »
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Novi!!: Švedska i Kattegat · Vidi više »
Kebnekaise
Kebnekaise (sami: Giebmegáisi ili Giebnegáisi) je najviši vrh Švedske.
Novi!!: Švedska i Kebnekaise · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Švedska i Klima · Vidi više »
Kolektivizam
Kolektivizam je termin kojim se opisuju etički, politički i društveni stavovi i ponašanja koja naglašavaju ljudsku međuovisnost i značaj zajednice (kolektiva), umjesto značaja pojedinaca i individualizma.
Novi!!: Švedska i Kolektivizam · Vidi više »
Konkurentnost
Globalni indeks konkurentnosti 2008. – 2009. Konkurentnost prema definiciji OECD-a označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva.
Novi!!: Švedska i Konkurentnost · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Švedska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Kriza
Kriza (grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.
Novi!!: Švedska i Kriza · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Švedska i Latvija · Vidi više »
Liberalizacija
Liberalizacija je izraz koji u najširem smislu označava uvođenje novih pravnih propisa koji za posljedicu imaju uklanjanje prethodnih ograničenja i restrikcija u raznim oblastima društvenog života.
Novi!!: Švedska i Liberalizacija · Vidi više »
Linköping
Linköping je grad u švedskoj županiji Östergötland čije je i središte.
Novi!!: Švedska i Linköping · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Švedska i Litva · Vidi više »
Lulejskolaponski jezik
Lulejskolaponski jezik (lulejskosaamski; ISO 639-3: smj), jedan od 11 laponskih jezika kojim govori oko 2 000 ljudi u Švedskoj i Norveškoj.
Novi!!: Švedska i Lulejskolaponski jezik · Vidi više »
Lund
Lund je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.
Novi!!: Švedska i Lund · Vidi više »
Malmö
Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Malmö · Vidi više »
Marshallov plan
Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Švedska i Marshallov plan · Vidi više »
Mälaren
Mälaren je jezero u Švedskoj, treće po veličini u zemlji poslije Vänerna i Vätterna.
Novi!!: Švedska i Mälaren · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Švedska i Metar · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Švedska i More · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Švedska i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Švedska i Nadmorska visina · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Švedska i Nafta · Vidi više »
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Novi!!: Švedska i Neutralnost · Vidi više »
Nezaposlenost
Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.
Novi!!: Švedska i Nezaposlenost · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Švedska i Njemačka · Vidi više »
Norrköping
Norrköping je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Östergötland.
Novi!!: Švedska i Norrköping · Vidi više »
Norrland
Zemljovid Norrland u Švedskoj Norrland prema staroj podjeli je obuhvatiao i dijelove Finske Norrland je najsjevernija od tri švedske oblasti i sastoji se od pokrajina: Gästrikland, Hälsingland, Härjedalen, Jämtland, Medelpad, Ångermanland, Västerbotten, Norrbotten i Lappland.
Novi!!: Švedska i Norrland · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Švedska i Norveška · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Švedska i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Novi!!: Švedska i Nuklearna energija · Vidi više »
Nyköping
Nyköping je grad i sjedište istoimene općine u švedskoj županiji Södermanland.
Novi!!: Švedska i Nyköping · Vidi više »
Obnovljivi izvori energije
Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.
Novi!!: Švedska i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Švedska i Oborina · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Švedska i Obrazovanje · Vidi više »
Olof Palme
Sven Olof Joachim Palme (Stockholm, 30. siječnja 1927. – Stockholm, 1. ožujka, 1986.), švedski političar.
Novi!!: Švedska i Olof Palme · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Švedska i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Oresundski most
Oresundski most Oresundski most (Švedski: Öresundsbron, Danski: Øresundsbroen, službeno Øresundsbron) je kombinirani most-tunel nad Oresundskim vratima koji povezuje gradove Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Oresundski most · Vidi više »
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Švedska i Oslo · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Švedska i Otok · Vidi više »
Parlamentarni sustav
Parlamentarni sustav je model predstavničkog sustava i parlamentarizma koju karakterizira uska veza između vlade (izvršna vlast) i parlamenta (zakonodavna vlast), premijer i ministri pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore.
Novi!!: Švedska i Parlamentarni sustav · Vidi više »
Pitejskolaponski jezik
Pitejskolaponski jezik (izvorno bidumsámegiella, ISO 639-3: sje), jedan od 11 laponskih jezika kojim govore 2 000 pitejskih Laponaca (Krauss, 1995.) na području Švedske u Arjeplogu u Arvidsjauru, duž rijeke Piteja, govori svega 20 ljudi (T. Salminen, 2000.). U Norveškoj žive između Saltenfjorda i Ranenfjorda, ali njime tamo više nitko ne govori (T. Salminen, 2000.). Svoj jezik nazivaju bihtánsápmi ili biđonsámegiella.
Novi!!: Švedska i Pitejskolaponski jezik · Vidi više »
Pokrštavanje Skandinavije
Kršćanski križ iz Švedske Pokrštavanje Skandinavije dogodilo se između 8.
Novi!!: Švedska i Pokrštavanje Skandinavije · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Švedska i Polarna klima · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Švedska i Poljoprivreda · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Švedska i Poljska · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Švedska i Porez · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Švedska i Promet · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Švedska i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Recesija
Recesija (iz latinskog recessio: uzmicanje) je faza pada unutar poslovnog ciklusa u kojemu dolazi do općeg smanjenja gospodarske aktivnosti.
Novi!!: Švedska i Recesija · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Švedska i Referendum · Vidi više »
Roxette
Roxette je bio švedski pop rock duo osnovan 1986.
Novi!!: Švedska i Roxette · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Švedska i Rusija · Vidi više »
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Novi!!: Švedska i Sindikat · Vidi više »
Sjevernolaponski jezik
Sjevernolaponski jezik (ISO 639-3: sme), najgovoreniji laponski jezik kojim govori oko 15 000 ljudi u Norveškoj (Krauss, 1995.) u okruzima Finnmarku, Tromsu, Nordlandu i Ofotenu; 1 700 u Finskoj (popis iz 2001.), općine Utsjoki, Enontekiö i Sodankylä; i 4 000 u Švedskoj (Krauss, 1995.): Karesuando i Jukkasjärvi.
Novi!!: Švedska i Sjevernolaponski jezik · Vidi više »
Skagerrak
Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.
Novi!!: Švedska i Skagerrak · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Švedska i Skandinavija · Vidi više »
Skandinavsko gorje
Skandinavsko gorje (švedski: Skanderna, Fjällen ili Kölen, finski Köli, norveški Kjølen) je planinski lanac koji prolazi kroz Skandinavski poluotok.
Novi!!: Švedska i Skandinavsko gorje · Vidi više »
Skonski dijalekt
Skonski dijalekt (ISO 639-3:; skånska, skånsk, južnošvedski, istočnodanski, skåne), povučen bez obrazloženja; skånska, skånsk), jedan od tri nekadašnja švedska jezika (danas dijalekt) što se uglavnom govori na krajnjem jugu Švedske: Skanija (Skåne), Blekinge i Halland, i na danskom otoku Bornholm. Šveđani ovaj jezik nazivaju južnošvedski, a Danci, istočnodanski. Ima četiri pod-dijalekta halländska, skånska, blekingska i bornholmsk. Skonski jezik razvio se od staroskonskog pa ima sa starošvedskim, starodanskim i starogotlandskim jezicima zajedničko staronorveško porijeklo. Skonski i dalekarlijski jezici se značajno razlikuju od švedskog i njihove manjine se protive da se ova dva jezika proglašavaju švedskim dijalektima, te traže da se priznaju kao samostalni ugroženi jezici. Oba jezika imala su vlastite kodn oznake, scy za skonski i dcl za dalekarlijski, i vođeni su pod švedskom skupinom jezika, Identifikator je povučen iz upotrebe, a skonski se vodi kao dijalekt Švedskog.
Novi!!: Švedska i Skonski dijalekt · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Švedska i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Švedska i Stablo · Vidi više »
Statistički ured Europskih zajednica
Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.
Novi!!: Švedska i Statistički ured Europskih zajednica · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Švedska i Stockholm · Vidi više »
Sundsvall
Sundsvall je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Västernorrland.
Novi!!: Švedska i Sundsvall · Vidi više »
Svealand
Zemljovid Svealand u Švedskoj Pokrajine koje ulaze u Svealand Svealand je središnja oblast od tri švedske oblasti i sastoji se od pokrajina: Dalarna, Närke, Södermanland, Uppland, Värmland i Västmanland.
Novi!!: Švedska i Svealand · Vidi više »
Tavringerski romski jezik
Tavringerski romski (švedski romski, putnički švedski; ISO 639-3: rmu), miješani romski jezik, temeljen na švedskom i s posuđenicama iz romskog, kojim govori 31 000 švedskih i norveških Putnika, koji su preko Danske u taj kraj stigli oko 1512. godine.
Novi!!: Švedska i Tavringerski romski jezik · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Švedska i Temperatura · Vidi više »
The Cardigans
The Cardigans su švedski rock sastav koji je karijeru započeo 1992. godine.
Novi!!: Švedska i The Cardigans · Vidi više »
The World Factbook
The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.
Novi!!: Švedska i The World Factbook · Vidi više »
Tornedalski finski (jezik)
Tornedalski finski jezik (ISO 639-3: fit), jedan od finskih jezika, kojim govori oko 109 600 ljudi u Skandinaviji, posebno na području Švedske (79 600; 2000) u opčinama Gällivare, Kiruna, Pajala, Övertorneä i Haparanda, okrug Norrbotten, i u Finskoj oko 30 000 (1997 Birger Winsa).
Novi!!: Švedska i Tornedalski finski (jezik) · Vidi više »
Tržište
Wet market u Singaporu Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja.
Novi!!: Švedska i Tržište · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Švedska i Trgovina · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Švedska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Umeå
Umeå (švedski izgovor: (link.
Novi!!: Švedska i Umeå · Vidi više »
Umejskolaponski jezik
Umejskolaponski jezik (izvorno ubmejesámiengiälla, ISO 639-3: sju), gotovo izumrli laponski jezik kojim govori još svega 20 ljudi duž rijeke Umea u Švedskoj u općini Malu, Lyckseleu, Sorseleu i Tärni.
Novi!!: Švedska i Umejskolaponski jezik · Vidi više »
Umjerena klima
Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.
Novi!!: Švedska i Umjerena klima · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Švedska i Unitarizam · Vidi više »
Uppsala
Uppsala je grad u Švedskoj.
Novi!!: Švedska i Uppsala · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Švedska i Ustavna monarhija · Vidi više »
Vanjski dug
Države svijeta prema ukupnom iznosu vanjskog duga 2005. Države svijeta prema iznosu vanjskog duga kao postotku BDP-a, 2011. Vanjski dug ili inozemni dug zbroj je svih dugova neke države i pravnih osoba te države prema inozemnim vjerovnicima.
Novi!!: Švedska i Vanjski dug · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Švedska i Vatsat · Vidi više »
Vänern
Vänern je najveće jezero u Švedskoj i treće jezero po veličini u Europi.
Novi!!: Švedska i Vänern · Vidi više »
Västerås
Västerås je grad u središnjoj Švedskoj u županiji Västmanland.
Novi!!: Švedska i Västerås · Vidi više »
Vättern
Vättern je jezero u Švedskoj drugo po veličini u zemlji poslije jezera Vänern, s kojim je i povezano putem vodenih kanala.
Novi!!: Švedska i Vättern · Vidi više »
Vlaški romski
minijatura Vlaški romski (ISO 639-3: rmy), jedan od sedam romskih jezika kojim govori preko 885 900 ljudi u svijetu.
Novi!!: Švedska i Vlaški romski · Vidi više »
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Novi!!: Švedska i Zaštita okoliša · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Švedska i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Švedska i Zemljopisno područje · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Švedska i Zračna luka · Vidi više »
Zračna luka Stockholm-Arlanda
Zračna luka Stockholm-Arlanda (IATA: ARN, ICAO: ESSA) je međunarodna švedska zračna luka, koja se nalazi na području grada Märsta, 37 km sjeverno od Stockholma te 40 km jugoistočno od Uppsale.
Novi!!: Švedska i Zračna luka Stockholm-Arlanda · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Švedska i 1. siječnja · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1397. · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Švedska i 14. kolovoza · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 18. stoljeće · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1814. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1905. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1973. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1986. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 1995. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švedska i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Švedska i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Švedska i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Švedska i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Švedska i 2010. · Vidi više »
