Brže od pregledniku!
139 odnosi: Aarau, Aargau, Alemani, Alpe, Altdorf (Uri), Appenzell, Appenzell Ausserrhoden, Appenzell Innerrhoden, Austrija, Švapski rat, Švicarska visoravan, Švicarski psalam, Žena, Ženeva, Ženevsko jezero, Basel, Basel-Landschaft, Basel-Stadt, Bellinzona, Bern, Bern (kanton), Bodensko jezero, Burgundi, Chur, Crno more, De facto, Delémont, Domaća svinja, Domaće govedo, Drugi svjetski rat, Europa, Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, Federacija, Fen, Francuska, Francuski jezik, Frauenfeld, Fribourg, Fribourg (kanton), Gaj Julije Cezar, Glarus, Glarus (kanton), Graubünden, Herisau, Industrija, Istok, Italija, Jadransko more, Jug, Jugoistok, ..., Jura (kanton), Jursko gorje, Kanton Ženeva, Karin Keller-Sutter, Kelti, Konfederacija, Koordinirano svjetsko vrijeme, Latinski jezik, Lausanne, Liestal, Liga naroda, Lihtenštajn, Luzern, Luzern (kanton), Maggiore (jezero), Nacionalno vijeće Švicarske, Neuchâtel, Neuchâtel (kanton), Neuchâtelsko jezero, Nidwalden, Njemačka, Njemački jezik, Obwalden, Pješčenjak, Poljoprivreda, Prvi svjetski rat, Rajna, Referendum, Retoromanski jezici, Rhône, Rimsko Carstvo, Rotterdam, Sarnen, Savezna skupština Švicarske, Savezno vijeće Švicarske, Schaffhausen, Schaffhausen (kanton), Schengenski sporazum, Schwyz, Schwyz (kanton), Sion, Sjever, Sjeverno more, Solothurn, Solothurn (kanton), Sovjetski Savez, Srednja Europa, Sredozemno more, St. Gallen, St. Gallen (kanton), Stans, Starije kameno doba, Stočarstvo, Talijanski jezik, Thurgau, Ticino, Turizam, Ujedinjeni narodi, Uri (kanton), Valais, Valutičnjak, Vaud, Vijeće država Švicarske, Viola Amherd, Vršna domena, Zapad, Zürich, Zürich (kanton), Zug (grad), Zug (kanton), .ch, 1. kolovoza, 10. rujna, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1291., 13. stoljeće, 1920., 1946., 1959., 1960., 1971., 2. stoljeće, 2002., 2008., 3. stoljeće, 4. stoljeće, 5. stoljeće, 6. stoljeće. Proširite indeks (89 više) »
Aarau
Aarau je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Aargau (Argovia).
Novi!!: Švicarska i Aarau · Vidi više »
Aargau
Kanton Aargau je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Aarau.
Novi!!: Švicarska i Aargau · Vidi više »
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Novi!!: Švicarska i Alemani · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Švicarska i Alpe · Vidi više »
Altdorf (Uri)
Altdorf (Njemački) je gradić u Švicarskoj i glavni grad kantona Urija.
Novi!!: Švicarska i Altdorf (Uri) · Vidi više »
Appenzell
Appenzell je glavni grad švicarskog kantona Appenzell Innerrhoden.
Novi!!: Švicarska i Appenzell · Vidi više »
Appenzell Ausserrhoden
Kanton Appenzell Ausserrhoden ili Kanton Vanjski Apenzel (kratica AR, njem. Kanton Appenzell Ausserrhoden) je kanton u sjeveroistočnom dijelu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Appenzell Ausserrhoden · Vidi više »
Appenzell Innerrhoden
Kanton Appenzell Innerrhoden (francuski: Appenzell Rhodes-Intérieures, talijanski: Appenzello Interno, retoromanski: Appenzell Dadens) je kanton na sjeveroistoku Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Appenzell Innerrhoden · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Švicarska i Austrija · Vidi više »
Švapski rat
Bitka kod Harda, prva veća bitka iz rata, na ilustraciji Luzerner Schillinga iz 1513. Švapski rat (njemački: Schwabenkrieg), poznat i kao Švicarski rat (njemački: Schweizerkrieg) u Njemačkoj te kao Engadinski rat (njemački:Engadiner Krieg) u Austriji bio je zadnji oružani sukob između Stare švicarske konfederacije i dinastije Habsburg.
Novi!!: Švicarska i Švapski rat · Vidi više »
Švicarska visoravan
Švicarska visoravan u okolici Berna Švicarska visoravan (njemački: Mittelland; francuski: Plateau suisse) predstavlja jednu od tri zemljopisne cjeline Švicarske Konfederacije zajedno s Jurskim gorjem i Alpama.
Novi!!: Švicarska i Švicarska visoravan · Vidi više »
Švicarski psalam
"Švicarski psalam" je švicarska nacionalna himna.
Novi!!: Švicarska i Švicarski psalam · Vidi više »
Žena
Žena Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola.
Novi!!: Švicarska i Žena · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Ženeva · Vidi više »
Ženevsko jezero
Ženevsko jezero (ili Lac de Genève; njem. Genfersee) je ledenjačko jezero u Švicarskoj (60%) i Francuskoj (40%).
Novi!!: Švicarska i Ženevsko jezero · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Švicarska i Basel · Vidi više »
Basel-Landschaft
Kanton Basel-Landschaft koji njegovi stanovnici kolokvijalno na njemačkom zovu Baselland ili Baselbiet je jedan od 26 švicarskih kantona na sjeverozapadu zemlje.
Novi!!: Švicarska i Basel-Landschaft · Vidi više »
Basel-Stadt
Kanton Basel-Stadt (hrvatski: Kanton Basel-Grad) jedan je od 26 kantona Švicarske konfederacije.
Novi!!: Švicarska i Basel-Stadt · Vidi više »
Bellinzona
Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.
Novi!!: Švicarska i Bellinzona · Vidi više »
Bern
Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.
Novi!!: Švicarska i Bern · Vidi više »
Bern (kanton)
Kanton Bern (njemački: Kanton Bern; francuski: Canton de Berne), dvojezični je kanton Švicarske konfederacije.
Novi!!: Švicarska i Bern (kanton) · Vidi više »
Bodensko jezero
Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.
Novi!!: Švicarska i Bodensko jezero · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Švicarska i Burgundi · Vidi više »
Chur
Chur (njemački: Chur, francuski: Coire, talijanski: Coira, retoromanski: Cuira ili latinski: Curia Raetorum) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Graubündena.
Novi!!: Švicarska i Chur · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Švicarska i Crno more · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Švicarska i De facto · Vidi više »
Delémont
Delémont (njemački: Delsberg) je glavni grad švicarskog kantona Jura.
Novi!!: Švicarska i Delémont · Vidi više »
Domaća svinja
Domaća svinja (Sus scrofa scrofa; sinonim: Sus scrofa domesticus) je nezaštićena domaća životinja na području Euroazije, grupirana u rod Sus, unutar porodice Suidae.
Novi!!: Švicarska i Domaća svinja · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Švicarska i Domaće govedo · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Švicarska i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Švicarska i Europa · Vidi više »
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (engl. European Free Trade Association) osnovano je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost od ekonomske diskriminacije.
Novi!!: Švicarska i Europsko udruženje za slobodnu trgovinu · Vidi više »
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Novi!!: Švicarska i Federacija · Vidi više »
Fen
Prikaz kako nastaje fen. Nastajanje oblaka uzrokovanih jakim fenom. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.
Novi!!: Švicarska i Fen · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Švicarska i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Švicarska i Francuski jezik · Vidi više »
Frauenfeld
Frauenfeld je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Thurgau.
Novi!!: Švicarska i Frauenfeld · Vidi više »
Fribourg
Fribourg (njem. Freiburg) je švicarski grad i općina.
Novi!!: Švicarska i Fribourg · Vidi više »
Fribourg (kanton)
Kanton Fribourg (francuski: Canton de Fribourg; njemački: Kanton Freiburg), službenog naziva Država Fribourg (francuski: État de Fribourg; njemački: Staat Freiburg), dvojezični je kanton na zapadu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Fribourg (kanton) · Vidi više »
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Novi!!: Švicarska i Gaj Julije Cezar · Vidi više »
Glarus
Glarus (Njemački: Glarus, Francuski: Glaris, ili Latinski: Claruna) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Glarusa.
Novi!!: Švicarska i Glarus · Vidi više »
Glarus (kanton)
Kanton Glarus je kanton na istoku Švicarske, glavni grad glaruškog kantona je Glarus.
Novi!!: Švicarska i Glarus (kanton) · Vidi više »
Graubünden
Kanton Graubünden (kratica GR, njem. Kanton, retoromanski:Chantun, ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom dijelu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Graubünden · Vidi više »
Herisau
Herisau je glavni grad švicarskog kantona Appenzell Ausserrhoden.
Novi!!: Švicarska i Herisau · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Švicarska i Industrija · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Švicarska i Istok · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Švicarska i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Švicarska i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Švicarska i Jug · Vidi više »
Jugoistok
Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Švicarska i Jugoistok · Vidi više »
Jura (kanton)
Kanton Jura, je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Delémont (njemački: Delsberg).
Novi!!: Švicarska i Jura (kanton) · Vidi više »
Jursko gorje
Zemljovid Jurskog gorja Jursko gorje ili Jura planinski je lanac smješten u srednjoj i zapadnoj Europi koji se uglavnom prostire na granici između Francuske i Švicarske Konfederacije, dužinom od 340km u obliku polumjeseca sjeverozapadno od Alpi.
Novi!!: Švicarska i Jursko gorje · Vidi više »
Kanton Ženeva
Kanton Ženeva (kratica GE, fr. République et Canton de Genève) je kanton na krajnjem jugozapadu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Kanton Ženeva · Vidi više »
Karin Keller-Sutter
Karin Keller-Sutter (Niederuzwil, 22. prosinca 1963.) je švicarska političarka, potpredsjednica Saveznog vijeća Švicarske za 2024.
Novi!!: Švicarska i Karin Keller-Sutter · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Švicarska i Kelti · Vidi više »
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Novi!!: Švicarska i Konfederacija · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Švicarska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Švicarska i Latinski jezik · Vidi više »
Lausanne
Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).
Novi!!: Švicarska i Lausanne · Vidi više »
Liestal
Liestal je švicarski grad i općina.
Novi!!: Švicarska i Liestal · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Švicarska i Liga naroda · Vidi više »
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Novi!!: Švicarska i Lihtenštajn · Vidi više »
Luzern
Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Luzern · Vidi više »
Luzern (kanton)
Kanton Luzern je kanton u središnjoj Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Luzern (kanton) · Vidi više »
Maggiore (jezero)
Jezero Maggiore (tal. Lago Maggiore) je pogranično predalpsko jezero u Italiji (između regija Pijemonta i Lombardije) i Švicarskoj (Kanton Ticino).
Novi!!: Švicarska i Maggiore (jezero) · Vidi više »
Nacionalno vijeće Švicarske
Nacionalno vijeće (njem. Nationalrat, fra. Conseil national, tal. Consiglio nazionale, roh. Cussegl naziunal) je donji dom švicarske Savezne skupštine.
Novi!!: Švicarska i Nacionalno vijeće Švicarske · Vidi više »
Neuchâtel
Neuchâtel je glavni grad švicarskog kantona Neuchâtel, te distrikta Neuchâtel.
Novi!!: Švicarska i Neuchâtel · Vidi više »
Neuchâtel (kanton)
Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Neuchâtel (kanton) · Vidi više »
Neuchâtelsko jezero
Neuchâtelsko jezero prirodno je jezero na sjeverozapadu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Neuchâtelsko jezero · Vidi više »
Nidwalden
Kanton Nidwalden (francuski: Nidwald, talijanski: Nidvaldo, retoromanski: Sutsilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Nidwalden · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Švicarska i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Švicarska i Njemački jezik · Vidi više »
Obwalden
Kanton Obwalden (francuski: Obwald, talijanski: Obvaldo, retoromanski: Sursilvania) je kanton u središnjoj Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Obwalden · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Švicarska i Pješčenjak · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Švicarska i Poljoprivreda · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Švicarska i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Švicarska i Rajna · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Švicarska i Referendum · Vidi više »
Retoromanski jezici
Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.
Novi!!: Švicarska i Retoromanski jezici · Vidi više »
Rhône
Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.
Novi!!: Švicarska i Rhône · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Švicarska i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Švicarska i Rotterdam · Vidi više »
Sarnen
Sarnen je glavni grad švicarskog kantona Obwalden.
Novi!!: Švicarska i Sarnen · Vidi više »
Savezna skupština Švicarske
Savezna skupština Švicarske (njemački: Bundesversammlung, francuski: Assemblée fédérale, talijanski: Assemblea federale, retroromanski: Assamblea federala) dvodomni je parlament Švicarske Konfederacije, zastupničko tijelo švicarskih kantona i građana.
Novi!!: Švicarska i Savezna skupština Švicarske · Vidi više »
Savezno vijeće Švicarske
Savezno vijeće Švicarske (njemački: Bundesrat, francuski: Conseil fédéral, talijanski: Consiglio federale, retroromanski: Cussegl federal) je vrhovno izvršno tijelo savezne vlasti u Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Savezno vijeće Švicarske · Vidi više »
Schaffhausen
Schaffhausen (njemački: Schaffhausen, francuski: Schaffhouse, talijanski: Sciaffusa, hrvatski: Šafhauzen, grčki: Probatopolis, latinski: Scaphusun) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Schaffhausen.
Novi!!: Švicarska i Schaffhausen · Vidi više »
Schaffhausen (kanton)
Kanton Schaffhausen je kanton na sjeveru Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Schaffhausen.
Novi!!: Švicarska i Schaffhausen (kanton) · Vidi više »
Schengenski sporazum
Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Novi!!: Švicarska i Schengenski sporazum · Vidi više »
Schwyz
Schwyz je glavni grad švicarskog kantona Schwyz.
Novi!!: Švicarska i Schwyz · Vidi više »
Schwyz (kanton)
Kanton Schwyz (francuski: Schwytz ili Schwyz, talijanski: Svitto, retoromanski: Sviz) je kanton u središnjoj Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Schwyz (kanton) · Vidi više »
Sion
Sion (njemački: Sitten) je glavni grad švicarskog kantona Valais.
Novi!!: Švicarska i Sion · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Švicarska i Sjever · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Švicarska i Sjeverno more · Vidi više »
Solothurn
Solothurn (fra. Soleure, tal. Soletta, roh. Soloturn) je švicarski grad i sjedište istoimenog kantona.
Novi!!: Švicarska i Solothurn · Vidi više »
Solothurn (kanton)
Solothurn je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad kantona je grad Solothurn.
Novi!!: Švicarska i Solothurn (kanton) · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Švicarska i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Švicarska i Srednja Europa · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Švicarska i Sredozemno more · Vidi više »
St. Gallen
St.
Novi!!: Švicarska i St. Gallen · Vidi više »
St. Gallen (kanton)
Kanton Solothurn je jedan od 26 švicarskih kantona na istoku zemlje.
Novi!!: Švicarska i St. Gallen (kanton) · Vidi više »
Stans
Stans je općina i glavni grad švicarskog kantona Nidwalden.
Novi!!: Švicarska i Stans · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Švicarska i Starije kameno doba · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Švicarska i Stočarstvo · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Švicarska i Talijanski jezik · Vidi više »
Thurgau
Kanton Thurgau (njemački: Thurgau, francuski: Thurgovie, talijanski: Turgovia ili latinski: Thurgovia) je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Frauenfeld.
Novi!!: Švicarska i Thurgau · Vidi više »
Ticino
Kanton Ticino (lokalni dijalekt: Tesìn; njemački, francuski i retoromanski: Tessin) ili službeno Republika i Kanton Ticino (Repubblica e Cantone Ticino) je najjužniji kanton u Švicarskoj.
Novi!!: Švicarska i Ticino · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Švicarska i Turizam · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Švicarska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Uri (kanton)
Kanton Uri je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je gradić Altdorf.
Novi!!: Švicarska i Uri (kanton) · Vidi više »
Valais
Valais / Wallis je kanton smješten na jugu Švicarske s 298.580 stanovnika (2007).
Novi!!: Švicarska i Valais · Vidi više »
Valutičnjak
Polimiktni konglomerat, presjek Valutičnjak ili konglomerat je vrsta je klastičnih sedimentnih stijena.
Novi!!: Švicarska i Valutičnjak · Vidi više »
Vaud
Kanton Vaud (kratica VD, fr. Le Canton du Vaud, njem. Kanton Waadt) je kanton na jugozapadu Švicarske.
Novi!!: Švicarska i Vaud · Vidi više »
Vijeće država Švicarske
Vijeće država (njem. Ständerat, fra. Conseil des États, tal. Consiglio degli Stati, roh. Cussegl dals Stadis) je gornji dom švicarske Savezne skupštine koji predstavlja pojedinačne švicarske savezne države tj.
Novi!!: Švicarska i Vijeće država Švicarske · Vidi više »
Viola Amherd
Viola Patricia Amherd (Brig-Glis, 7. lipnja 1962.) švicarska je političarka, vijećnica Saveznog vijeća Švicarske od 2019.
Novi!!: Švicarska i Viola Amherd · Vidi više »
Vršna domena
Svako računalo na Internetu ima svoju brojčanu adresu, koja se ovisno od standarda (IPv4 ili IPv6) sastoji od 4 ili 6 brojeva odvojenih točkama, no takav način označavanja nije primjeren ljudima, pa računala imaju i slovne adrese, u obliku: ime_servera.domena.nastavak Internetski nastavak može biti vršna domena neke zemlje, ili specifični nastavak koji nije vezan uz geografsku lokaciju.
Novi!!: Švicarska i Vršna domena · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Švicarska i Zapad · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Švicarska i Zürich · Vidi više »
Zürich (kanton)
Kanton Zürich je kanton na sjeveroistoku Švicarske, glavni grad ciriškog kantona je Zürich.
Novi!!: Švicarska i Zürich (kanton) · Vidi više »
Zug (grad)
Zug je glavni grad švicarskog kantona Zug.
Novi!!: Švicarska i Zug (grad) · Vidi više »
Zug (kanton)
Kanton Zug (Njemački: Zug, Francuski: Zoug, Talijanski: Zugo, ili Latinski: Tugium) je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je grad Zug.
Novi!!: Švicarska i Zug (kanton) · Vidi više »
.ch
.ch je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Švicarsku.
Novi!!: Švicarska i .ch · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Švicarska i 1. kolovoza · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Švicarska i 10. rujna · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 12. stoljeće · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 1291. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 13. stoljeće · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 1920. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Švicarska i 1946. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 1960. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 1971. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 2. stoljeće · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Švicarska i 2002. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Švicarska i 2008. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 3. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 4. stoljeće · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 5. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Švicarska i 6. stoljeće · Vidi više »
