Brže od pregledniku!
26 odnosi: Švicarska, Duga Resa, FC St. Gallen, FC Vaduz, GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Nogomet, Nogometne pozicije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, St. Gallen, TSV 1860 München, XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., 1936., 1958., 1959., 1964., 1965., 1970., 1973., 1974., 1975., 1977., 1979., 2017., 23. ožujka, 28. rujna.
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Željko Perušić i Švicarska · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Željko Perušić i Duga Resa · Vidi više »
FC St. Gallen
FC St.
Novi!!: Željko Perušić i FC St. Gallen · Vidi više »
FC Vaduz
FC Vaduz je lihtenštajnski nogometni klub iz Vaduza.
Novi!!: Željko Perušić i FC Vaduz · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Željko Perušić i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Željko Perušić i Hrvatska · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Željko Perušić i Nogomet · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Željko Perušić i Nogometne pozicije · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Željko Perušić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
St. Gallen
St.
Novi!!: Željko Perušić i St. Gallen · Vidi više »
TSV 1860 München
TSV 1860 München, kolokvijalno poznat pod nazivom 1860 München njemački je nogometni klub sa sjedištem u Münchenu u Bavarskoj.
Novi!!: Željko Perušić i TSV 1860 München · Vidi više »
XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.
XVII.
Novi!!: Željko Perušić i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1936. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Željko Perušić i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Željko Perušić i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Željko Perušić i 1979. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Željko Perušić i 2017. · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Željko Perušić i 23. ožujka · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Željko Perušić i 28. rujna · Vidi više »
