Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Štokavsko narječje

Indeks Štokavsko narječje

Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.

137 odnosi: Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Andrija Kačić Miošić, Andzabeg, Ante Starčević, Antun Šojat, Aproksimant, Ardelio Della Bella, Đuro Daničić, Šiško Menčetić, Široko Polje, Bačka, Bartol Kašić, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna palatalna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bilabijalni nazal, Blaž Tadijanović, Bošnjački jezik, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Bokeljsko perojski dijalekt, Bosma i Hercegovima, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Dativ, Džore Držić, Dominko Zlatarić, Donjonjemački jezici, Dragotin, Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Ekavski govor, Erčin, Filologija, Fonem, Franjo Marija Appendini, Frikativ, ..., Hrvati, Hrvatska, Hrvatska aljamiado književnost, Hrvatski jezik, Ijekavski govor, Ikavski govor, Iločki dijalekt, Instrumental, Italija, Ivan Belostenec, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Jakov Mikalja, Jat, Joakim Stulli, Josef Dobrovský, Josip Hamm, Josip Jurin, Josip Lisac, Junije Palmotić, Kajkavsko narječje, Kordun, Labiodentalni aproksimant, Lič, Lokativ, Lovro Šitović, Mađarska, Marijan Lanosović, Marin Držić, Mate Šimundić, Matija Antun Relković, Matija Divković, Mavro Orbini, Međunarodna fonetska abeceda, Milan Rešetar, Moliški Hrvati, Morfologija (jezikoslovlje), Mrkopalj, Osmansko Carstvo, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pečuh, Pero Budmani, Pitanje naziva bošnjačkog jezika, Ploziv, Povelja Kulina bana, Povijest srpskohrvatskog jezika, Punitovci, Rekaški dijalekt, Rumunjska, Slavistika, Slavonija, Sombor, Srbija, Srijem, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Staroslavenski jezik, Stjepan Ivšić, Stjepan Vukušić, Subotica, Upitne zamjenice, Vanja Radauš, Vatroslav Jagić, Vibrant, Vinko Pribojević, Vuk Karadžić, Zvučna palatalna afrikata, Zvučna postalveolarna afrikata, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1604., 18. stoljeće, 1836., 1880-ih, 1907., 1913., 1949., 1957., 1971., 1975.. Proširite indeks (87 više) »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni nazal · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Alveolarni vibrant · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Ivan Rendić: Spomenik Andriji Kačiću Miošiću u Zagrebu Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Štokavsko narječje i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Andzabeg

Andzabeg (mađ. Érd, njem. Hanselbeck) je grad sa okružnim pravima u Mađarskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Andzabeg · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ante Starčević · Vidi više »

Antun Šojat

*Antun Šojat (jezikoslovac).

Novi!!: Štokavsko narječje i Antun Šojat · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima: u artikulaciji, glasovni trakt se sužuje, ali zrak još uvijek može strujati bez čujne turbulencije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Aproksimant · Vidi više »

Ardelio Della Bella

Ardelio Della Bella (Foggia, 1655. - Split, 3. prosinca 1737.), talijanski isusovac propovjednik, misionar, znanstvenik, pisac, leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ardelio Della Bella · Vidi više »

Đuro Daničić

'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (Novi Sad, 4. travnja 1825. - Zagreb, 17. studenoga 1882.), bio je srpski jezikoslovac, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Đuro Daničić · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. - 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u XV. stoljeću.

Novi!!: Štokavsko narječje i Šiško Menčetić · Vidi više »

Široko Polje

Široko Polje je mjesto u Osječko-baranjskoj županiji, u sastavu grada Đakova.

Novi!!: Štokavsko narječje i Široko Polje · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bačka · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, isto Bartol Kašić, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, ponekad potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; (Pag, 15. kolovoza 1575. - Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bartol Kašić · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata je suglasnik koji postoji u rijetkim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji mnogim jezicima (375); u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »

Bilabijalni nazal

Bilabijalni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bilabijalni nazal · Vidi više »

Blaž Tadijanović

Blaž Tadijanović (Rastušje, 1728. – Cernik, 23. travnja 1797.), hrvatski jezikoslovac i pisac.

Novi!!: Štokavsko narječje i Blaž Tadijanović · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. - 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac Maturirao je u Splitu 1947.

Novi!!: Štokavsko narječje i Božidar Finka · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Которска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Štokavsko narječje i Boka kotorska · Vidi više »

Bokeljsko perojski dijalekt

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bokeljsko perojski dijalekt · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier:; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

Novi!!: Štokavsko narječje i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dalibor Brozović · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dalmacija · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dativ · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. - Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Štokavsko narječje i Džore Držić · Vidi više »

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. - Dubrovnik, 1613.) hrvatski je renesansni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dominko Zlatarić · Vidi više »

Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

Novi!!: Štokavsko narječje i Donjonjemački jezici · Vidi više »

Dragotin

Dragotin je naselje u općini Trnava u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dragotin · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika (Brozović ga naziva poddijalektom Dalibor Brozović: Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskog sustava u cavtatskome govoru).

Novi!!: Štokavsko narječje i Dubrovački dijalekt · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Štokavsko narječje i Dubrovnik · Vidi više »

Ekavski govor

Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ekavski govor · Vidi više »

Erčin

Erčin Božićna svečanost, 13.

Novi!!: Štokavsko narječje i Erčin · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Štokavsko narječje i Filologija · Vidi više »

Fonem

U ljudskom jeziku, fonem je najmanja jedinica govora koja je bitna za značenje.

Novi!!: Štokavsko narječje i Fonem · Vidi više »

Franjo Marija Appendini

Franjo Marija Appendini Uredništvo - predgovor (Poirino, u Pijemontu, 6. studenog 1768. - Zadar, 30. siječnja 1837.) (tal. oblik Francesco Maria Appendini) bio je svećenik iz reda pijarista.

Novi!!: Štokavsko narječje i Franjo Marija Appendini · Vidi više »

Frikativ

Frikativ je vrsta suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal, koji se tvori npr.

Novi!!: Štokavsko narječje i Frikativ · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska aljamiado književnost

Hrvatska aljamiado književnost je književnost na hrvatskom jeziku pisana i prilagođena arapskim pismom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvatska aljamiado književnost · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Štokavsko narječje i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor je jedan od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, srpskoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ijekavski govor · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika, uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ikavski govor · Vidi više »

Iločki dijalekt

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Iločki dijalekt · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Štokavsko narječje i Instrumental · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Štokavsko narječje i Italija · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog posthumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec (Varaždin?, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 10. veljače 1675.) bio je hrvatski redovnik pavlin, kajkavski pisac i propovjednik, leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. - Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »

Ivan Gundulić

Gjivo Gundulić (od XIX. stoljeća Ivan, talijanski: Giovanni Gondola; nadimak Mačica; Dubrovnik, 8. siječnja 1589. - Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) hrvatski je barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ivan Gundulić · Vidi više »

Jakov Mikalja

Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Micalia, Micaglia; Jacobus; Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu, Italija, 31. ožujka 1601. - Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski jezikoslovac, leksikograf, isusovac.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jakov Mikalja · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Jat · Vidi više »

Joakim Stulli

Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730 - Dubrovnik, 1817), hrvatski franjevac leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Joakim Stulli · Vidi više »

Josef Dobrovský

Josef Dobrovský Bista '''Josefa Dobrovskýog''' u Pragu Josef Dobrovský (Gyarmat, Mađarska, 17. kolovoza 1753. - Brno, 6. siječnja 1829.), češki filolog U Pragu je studirao na filozofskom i teološkom fakultetu te bio rektor sjemeništa u Hradištu kod Olomouca.

Novi!!: Štokavsko narječje i Josef Dobrovský · Vidi više »

Josip Hamm

Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Hamm · Vidi više »

Josip Jurin

Fra Josip Jurin († 1801.) je bio hrvatski rimokatolički redovnik iz reda franjevaca, rječničar i gramatičar (slovničar).

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Jurin · Vidi više »

Josip Lisac

Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Štokavsko narječje i Josip Lisac · Vidi više »

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607 - Dubrovnik, 1657), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Junije Palmotić · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Kordun · Vidi više »

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant je suglasnik koji postoji u rijetkim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Labiodentalni aproksimant · Vidi više »

Lič

Lič je selo u Gorskom kotaru smješteno u Ličkom polju, nedaleko od planine Viševice i umjetnog jezera Bajer.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lič · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lokativ · Vidi više »

Lovro Šitović

Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.

Novi!!: Štokavsko narječje i Lovro Šitović · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mađarska · Vidi više »

Marijan Lanosović

Marijan Lanosović (Orubica, 12. lipnja 1742. – Slavonski Brod, 25. studenog 1812.) je bio hrvatski književnik, gramatičar i veliki pobornik uvođenja slavonskog načina pisanja u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Marijan Lanosović · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. ― Mletci, 2. svibnja 1567.) hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Marin Držić · Vidi više »

Mate Šimundić

Mate Šimundić (župa Lovreć-Opanci, Imotski, 6. studenog 1928. - Radenske Toplice nedaleko Maribora, 27. srpnja 1998.), sveučilišni profesor i jezikoslovac, onomastičar, jedan od najvećih hrvatskih onomastičara.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mate Šimundić · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Matija Antun Relković · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. - Olovo, 21. kolovoza 1631.), bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Matija Divković · Vidi više »

Mavro Orbini

Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mavro Orbini · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: IPA, od engl. International Phonetic Alphabet) je sustav znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Milan Rešetar

''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. - Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2.

Novi!!: Štokavsko narječje i Milan Rešetar · Vidi više »

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).

Novi!!: Štokavsko narječje i Moliški Hrvati · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Štokavsko narječje i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Mrkopalj

Mrkopalj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Mrkopalj · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Štokavsko narječje i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant je suglasnik koji postoji u velikoj većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol; simbol ne treba brkati s grčkim slovom λ (lambda).

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Palatalni nazal · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pečuh · Vidi više »

Pero Budmani

Pero Budmani (Dubrovnik, 27. listopada 1835. - Castel Ferretti pokraj Ancone, 27. prosinca 1914.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pero Budmani · Vidi više »

Pitanje naziva bošnjačkog jezika

Bosanski jezik je u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom.

Novi!!: Štokavsko narječje i Pitanje naziva bošnjačkog jezika · Vidi više »

Ploziv

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Novi!!: Štokavsko narječje i Ploziv · Vidi više »

Povelja Kulina bana

Povelja Kulina bana Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.

Novi!!: Štokavsko narječje i Povelja Kulina bana · Vidi više »

Povijest srpskohrvatskog jezika

Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Povijest srpskohrvatskog jezika · Vidi više »

Punitovci

Punitovci su općina u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Punitovci · Vidi više »

Rekaški dijalekt

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rekaški dijalekt · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Rumunjska · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slavistika · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Štokavsko narječje i Slavonija · Vidi više »

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Štokavsko narječje i Sombor · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srbija · Vidi više »

Srijem

Zemljovid Srijema Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srijem · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Štokavsko narječje i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3:; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, staromakedonski i starobugarski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Štokavsko narječje i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. - Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Štokavsko narječje i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Stjepan Vukušić

*Stjepan Vukušić (pjesnik).

Novi!!: Štokavsko narječje i Stjepan Vukušić · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Štokavsko narječje i Subotica · Vidi više »

Upitne zamjenice

Upitne zamjenice jednake su kao i odnosne zamjenice, a razlikuju se samo po upotrebi.

Novi!!: Štokavsko narječje i Upitne zamjenice · Vidi više »

Vanja Radauš

Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. - Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vanja Radauš · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. - Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vatroslav Jagić · Vidi više »

Vibrant

U fonetici, vibrant je suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vibrant · Vidi više »

Vinko Pribojević

Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vinko Pribojević · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Štokavsko narječje i Vuk Karadžić · Vidi više »

Zvučna palatalna afrikata

Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata je suglasnik koji postoji u rijetkim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Štokavsko narječje i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Štokavsko narječje i 15. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Štokavsko narječje i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1604. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Štokavsko narječje i 18. stoljeće · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1836. · Vidi više »

1880-ih

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1880-ih · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1907. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1913. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1949. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1957. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1971. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Štokavsko narječje i 1975. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Štokavica, Štokavski, Štokavski govor, Štokavsko.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »