Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Željko Jovanović

Indeks Željko Jovanović

Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, docent, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011.

53 odnosi: Šesti saziv Hrvatskog sabora, Deveti saziv Hrvatskog sabora, Domovinski rat, Drenov Klanac, Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske, Engleski jezik, Europska unija, Film, Glazba, Globus (tjednik), Hrvatska, Hrvatski sabor, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Medicinski fakultet u Rijeci, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmi saziv Hrvatskog sabora, Otočac, Pavo Barišić, Političar, Popis hrvatskih pravopisa, Radoslav Katičić, Radovan Fuchs, Rijeka, Savez socijalističke omladine Hrvatske, Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Republika Hrvatska, Vedran Mornar, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, 1. lipnja, 11. lipnja, 18. lipnja, 1965., 1986., 1989., 1990., 1992., 1993., 1994., 1995., 1997., 2006., 2007., 2009., 2011., 2014., 2015., 2016., 23. prosinca, ..., 26. studenog, 30. svibnja, 31. svibnja. Proširite indeks (3 više) »

Šesti saziv Hrvatskog sabora

Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.

Novi!!: Željko Jovanović i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Deveti saziv Hrvatskog sabora

Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 14. listopada 2016. godine izborom Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora.

Novi!!: Željko Jovanović i Deveti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Željko Jovanović i Domovinski rat · Vidi više »

Drenov Klanac

Drenov Klanac Drenov Klanac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Otočca, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Željko Jovanović i Drenov Klanac · Vidi više »

Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske

Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. prosinca 2011., a okončan je 22. siječnja 2016. Predsjednik Vlade bio je Zoran Milanović.

Novi!!: Željko Jovanović i Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Željko Jovanović i Engleski jezik · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Željko Jovanović i Europska unija · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Željko Jovanović i Film · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Željko Jovanović i Glazba · Vidi više »

Globus (tjednik)

Globus je hrvatski politički tjednik koji izlazi u Zagrebu od 1990. Prodaje se diljem Hrvatske, i u inozemstvu.

Novi!!: Željko Jovanović i Globus (tjednik) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Željko Jovanović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Željko Jovanović i Hrvatski sabor · Vidi više »

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje središnja je hrvatska znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika.

Novi!!: Željko Jovanović i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje · Vidi više »

Medicinski fakultet u Rijeci

Ulaz u zgradu Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci (latinski Facultas medica Fluminensis), drugi je po starosti medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Novi!!: Željko Jovanović i Medicinski fakultet u Rijeci · Vidi više »

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.

Novi!!: Željko Jovanović i Ministarstvo znanosti i obrazovanja · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Željko Jovanović i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osmi saziv Hrvatskog sabora

Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine.

Novi!!: Željko Jovanović i Osmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Željko Jovanović i Otočac · Vidi više »

Pavo Barišić

Pavo Barišić (9. rujna 1959.), hrvatski filozof, bivši je ministar znanosti i obrazovanja u 14.

Novi!!: Željko Jovanović i Pavo Barišić · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: Željko Jovanović i Političar · Vidi više »

Popis hrvatskih pravopisa

Popis hrvatskih pravopisa sadržava hrvatske pravopise koji su objavljivani za uporabu i u hrvatskim zemljama, a od 1990.

Novi!!: Željko Jovanović i Popis hrvatskih pravopisa · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Željko Jovanović i Radoslav Katičić · Vidi više »

Radovan Fuchs

Radovan Fuchs (Zagreb, 5. rujna 1953.), hrvatski znanstvenik, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Novi!!: Željko Jovanović i Radovan Fuchs · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Željko Jovanović i Rijeka · Vidi više »

Savez socijalističke omladine Hrvatske

Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH) bio je krovna društvenopolitička organizacija za indoktrinaciju mladih, koja je po automatizmu uključivala mlade građane Hrvatske od 14 do 27 godina.

Novi!!: Željko Jovanović i Savez socijalističke omladine Hrvatske · Vidi više »

Sedmi saziv Hrvatskog sabora

Sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine.

Novi!!: Željko Jovanović i Sedmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja.

Novi!!: Željko Jovanović i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Željko Jovanović i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Vedran Mornar

Vedran Mornar (Zagreb, 29. svibnja 1959.) hrvatski je znanstvenik, bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva te ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Željko Jovanović i Vedran Mornar · Vidi više »

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskom standardnom jeziku, te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.

Novi!!: Željko Jovanović i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika · Vidi više »

1. lipnja

1.

Novi!!: Željko Jovanović i 1. lipnja · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: Željko Jovanović i 11. lipnja · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Željko Jovanović i 18. lipnja · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1965. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1986. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1990. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1995. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 1997. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Željko Jovanović i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Željko Jovanović i 2007. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Željko Jovanović i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 2011. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Željko Jovanović i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Željko Jovanović i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Željko Jovanović i 2016. · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Željko Jovanović i 23. prosinca · Vidi više »

26. studenog

26.

Novi!!: Željko Jovanović i 26. studenog · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Željko Jovanović i 30. svibnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: Željko Jovanović i 31. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »