Brže od pregledniku!
110 odnosi: Antun Lisec, Švicarska, Ödön von Horváth, Brest Pokupski, Dipendra, kralj Nepala, Domagoj Duvnjak, Emanuel Vidović, Finska, Giuseppe Ungaretti, Gotardski bazni tunel, Gregorijanski kalendar, Grgur XVI., Heidi Klum, Helen Keller, Hrvatska, Ivica Bednjanec, James Buchanan, Jevgenij Prigožin, Justine Henin, Krescentin, Kupa, Louis Alexandre Berthier, Marija (majka Isusova), Marilyn Monroe, Mary Dyer, Mihail Glinka, MOCK, Nepal, Nikaragva, Nives Ivanković, Novo Selište, Oton I., kralj Grčke, Pariz, Peter Machajdík, Petrinja, Prijestupna godina, Robovlasništvo, Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band, Sinan Sakić, Sjedinjene Američke Države, Split, Srbija, Sunja, The Beatles, Tokugava Iejasu, Tom Holland (glumac), Tunel, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, UNCIPOL, ..., UNCRO, UNESCO, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Vladimir Becić, Vladislav II. Jagelović, poljski kralj, Yves Saint-Laurent, Zagrebački sporazum, Zvonimir Golob, 114. brigada HV, 12. domobranska pukovnija HV, 1362., 1434., 1543., 1611., 1616., 1660., 1753., 1765., 1791., 1804., 1815., 1846., 1855., 1857., 1867., 1868., 1870., 1880., 1886., 1888., 1901., 1906., 1926., 1927., 1934., 1936., 1938., 1953., 1954., 1956., 1957., 1961., 1962., 1967., 1968., 1970., 1973., 1982., 1988., 1991., 1992., 1995., 1996., 1997., 2001., 2008., 2011., 2016., 2018., 2019.. Proširite indeks (60 više) »
Antun Lisec
Antun Lisec (Požega, 6. lipnja 1957. - Požega, 1. lipnja 2019.) - hrvatski liječnik, kirurg, pro-life aktivist Rodio se u Požegi 6.
Novi!!: 1. lipnja i Antun Lisec · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 1. lipnja i Švicarska · Vidi više »
Ödön von Horváth
Ödön von Horváth Ödön von Horváth (Sušak, 9. prosinca 1901. – Pariz, 1. lipnja 1938.), austrijski književnik.
Novi!!: 1. lipnja i Ödön von Horváth · Vidi više »
Brest Pokupski
Brest Pokupski je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, smješteno na lijevoj obali rijeke Kupe, odnosno na glavnoj prometnici iz Petrinje prema Zagrebu.
Novi!!: 1. lipnja i Brest Pokupski · Vidi više »
Dipendra, kralj Nepala
Crown Prince Dependra Bikram Shah Dev Dipendra (27. lipnja 1971. – 4. lipnja 2001.), bio je kralj Nepala od 1. lipnja 2001. do 4. lipnja 2001. godine.
Novi!!: 1. lipnja i Dipendra, kralj Nepala · Vidi više »
Domagoj Duvnjak
Domagoj Duvnjak (Đakovo, 1. lipnja 1988.) je hrvatski rukometni reprezentativac i igrač THW Kiela.
Novi!!: 1. lipnja i Domagoj Duvnjak · Vidi više »
Emanuel Vidović
Emanuel Vidović (Split, 24. prosinca 1870. – Split, 1. lipnja 1953.), hrvatski slikar.
Novi!!: 1. lipnja i Emanuel Vidović · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: 1. lipnja i Finska · Vidi više »
Giuseppe Ungaretti
Giuseppe Ungaretti (Aleksandrija, 8. veljače 1888. – Milano, 1. lipnja 1970. godine, bio je talijanski pjesnik i pisac.
Novi!!: 1. lipnja i Giuseppe Ungaretti · Vidi više »
Gotardski bazni tunel
Gotardski bazni tunel Zemljovid dionice Gotardski bazni tunel (njem. Gotthard-Basistunnel, fra. Tunnel de base du Saint-Gothard, tal. Galleria di base del San Gottardo; eng. Gotthard Base Tunnel), skraćeno GBT (GBT), željeznički tunel kroz švicarske Alpe koji je službeno otvoren 1. lipnja 2016. i ima zakazanu komercijalnu službu od 11.
Novi!!: 1. lipnja i Gotardski bazni tunel · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Grgur XVI.
Grgur XVI. lat.
Novi!!: 1. lipnja i Grgur XVI. · Vidi više »
Heidi Klum
Heidi Klum (1. lipnja 1973.), njemački supermodel, glumica, TV-voditeljica, modna dizajnerica i pjevačica.
Novi!!: 1. lipnja i Heidi Klum · Vidi više »
Helen Keller
Helen Adams Keller (Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880. – Easton, Connecticut, 1. lipnja 1968.), američka književnica i aktivistica.
Novi!!: 1. lipnja i Helen Keller · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. lipnja i Hrvatska · Vidi više »
Ivica Bednjanec
Ivica Bednjanec potpisuje svoj strip na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je kadar iz ''Kradljivca bicikla'' iz serijala ''Osmoškolci'') Ivica i Darko Bednjanec na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je naslovnica strip-albuma ''Jasna i osmoškolci'') Ivica Bednjanec (Zagreb, 1. lipnja 1934. - Zagreb, 15. veljače 2011.), bio je hrvatski crtač stripa, pjesnik, humorist i scenarist.
Novi!!: 1. lipnja i Ivica Bednjanec · Vidi više »
James Buchanan
James Buchanan (Cove Gap, Pennsylvania, 23. travnja 1791. – Lancaster, Pennsylvania, 1. lipnja 1868.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 15.
Novi!!: 1. lipnja i James Buchanan · Vidi više »
Jevgenij Prigožin
Jevgenij Viktorovič Prigožin (rus. Евгений Викторович Пригожин; Sankt-Peterburg, 1. lipnja 1961. – Tverska oblast, 23. kolovoza 2023.), bio je ruski oligarh, poduzetnik i vođa skupine »Wagner«.
Novi!!: 1. lipnja i Jevgenij Prigožin · Vidi više »
Justine Henin
Justine Henin (Liège, 1. lipnja 1982.) umirovljena je belgijska tenisačica, jedna od najuspješnijih u povijesti WTA Toura.
Novi!!: 1. lipnja i Justine Henin · Vidi više »
Krescentin
Krescentin (lat. Crescentinus; ? - 1. lipnja 303.), kršćanski mučenik koji je pogubljen za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Novi!!: 1. lipnja i Krescentin · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: 1. lipnja i Kupa · Vidi više »
Louis Alexandre Berthier
Louis Alexandre Berthier Louisa Alexandre Berthier (Versailles, 20. studenog 1753. – Bamberg, 1. lipnja 1815.), francuski maršal.
Novi!!: 1. lipnja i Louis Alexandre Berthier · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: 1. lipnja i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marilyn Monroe
Marilyn Monroe (rođena Norma Jeane Mortenson; Los Angeles, 1. lipnja 1926. – Hollywood, 4. kolovoza 1962.) bila je američka filmska glumica, pjevačica, model i pop-ikona, svojedobno i dobitnica Zlatnoga globusa za najbolju glavnu glumicu.
Novi!!: 1. lipnja i Marilyn Monroe · Vidi više »
Mary Dyer
Mary Dyer prije vješanja Mary Barrett Dyer (London, 1611. – Boston, 1. lipnja 1660.) bila je engleski kveker.
Novi!!: 1. lipnja i Mary Dyer · Vidi više »
Mihail Glinka
Mihail Ivanovič Glinka (Novospaskoje, 1. lipnja 1804. – Berlin, 15. veljače 1857.), ruski skladatelj.
Novi!!: 1. lipnja i Mihail Glinka · Vidi više »
MOCK
MOCK je akronim za Međunarodni odbor Crvenog križa koji je djelovao tijekom i nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj (originalnog naziva International Committee of the Red Cross, skraćeno "ICRC").
Novi!!: 1. lipnja i MOCK · Vidi više »
Nepal
Nepal (nep. नेपालb), službeno: Savezna Demokratska Republika Nepal (nep. सङ्घीय लोकतान्त्रिक गणतन्त्र नेपाल, Saṅghīya Lokatāntrika Gaṇatantra Nepāla), neobalna država u južnoj Aziji.
Novi!!: 1. lipnja i Nepal · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: 1. lipnja i Nikaragva · Vidi više »
Nives Ivanković
Nives Ivanković (Tomislavgrad, 62. Splitsko ljeto (pristupljeno 25. listopada 2017.) 1. lipnja 1967.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 1. lipnja i Nives Ivanković · Vidi više »
Novo Selište
Novo Selište je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, smješteno na desnoj obali rijeke Kupe, na prometnici Petrinja - Glina.
Novi!!: 1. lipnja i Novo Selište · Vidi više »
Oton I., kralj Grčke
Oton I. (grč. O Όθων, O Óthonʹ) (Salzburg, 1. lipnja 1815. – Bamberg, 26. srpnja 1867.), grčki kralj od 1832. do 1862. godine.
Novi!!: 1. lipnja i Oton I., kralj Grčke · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 1. lipnja i Pariz · Vidi više »
Peter Machajdík
Peter Machajdík (Bratislava, 1. lipnja 1961.) je slovački skladatelj orkestralne, elektro-akustičke glazbe, kao i glazbe za film i kazalište.
Novi!!: 1. lipnja i Peter Machajdík · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: 1. lipnja i Petrinja · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: 1. lipnja i Robovlasništvo · Vidi više »
Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band
Sgt.
Novi!!: 1. lipnja i Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band · Vidi više »
Sinan Sakić
Sinan "Siki" Sakić (Loznica, 13. listopada 1956. – Beograd, 1. lipnja 2018.), bio je srbijanski pjevač pop-folk glazbe.
Novi!!: 1. lipnja i Sinan Sakić · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 1. lipnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: 1. lipnja i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 1. lipnja i Srbija · Vidi više »
Sunja
Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: 1. lipnja i Sunja · Vidi više »
The Beatles
The Beatles je kultni rock i pop sastav iz Liverpoola, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Novi!!: 1. lipnja i The Beatles · Vidi više »
Tokugava Iejasu
200px Tokugava Iejasu (pokrajina Mikawa, 31. siječnja 1543. — dvorac Sumpu, 1. lipnja 1616.) bio je osnivač i prvi šogun dinastije Tokugawa, koja je vladala Japanom od bitke kod Sekigahare (1600.) do Restauracije Meiji (1868.). Iejasu je prigrabio vlast 1600., postao šogun 1603., povukao se s položaja 1605., ali je ostao na vlasti do smrti.
Novi!!: 1. lipnja i Tokugava Iejasu · Vidi više »
Tom Holland (glumac)
Thomas Stanley Holland (Kingston upon Thames, London, 1. lipnja 1996.Births, Marriages & Deaths Index of England & Wales, 1916–2005; ancestry.com; pristupljeno 19. ožujka 2016.), engleski je glumac i plesač.
Novi!!: 1. lipnja i Tom Holland (glumac) · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: 1. lipnja i Tunel · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 1. lipnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 1. lipnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
UNCIPOL
UNCIPOL je mješovita međunarodna organizacija punog naziva "United Nations Civil Police" ili u prijevodu UN-ova civilna policija koja je tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj na humanitarnoj osnovi sudjelovala s ostalim međunarodnim postrojbama (UNPROFOR, UNCRO, MOCK, UNHCR)u održavanju mira, traženju zarobljenih i nestalih osoba i posredovanju između zaraćenih strana.
Novi!!: 1. lipnja i UNCIPOL · Vidi više »
UNCRO
UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) ili Operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvatskoj naziv je za mirovnu operaciju Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj.
Novi!!: 1. lipnja i UNCRO · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: 1. lipnja i UNESCO · Vidi više »
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice
Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (engleski: The Office of the United Nations High Commissioner for Refugees"), poznatije pod kraticom UNHCR, agencija je Ujedinjenih naroda za pomoć izbjeglicama na čelu koje je Visoki povjernik.
Novi!!: 1. lipnja i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice · Vidi više »
Vladimir Becić
Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.
Novi!!: 1. lipnja i Vladimir Becić · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.
Novi!!: 1. lipnja i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj · Vidi više »
Yves Saint-Laurent
Yves Saint-Laurent(1976.) Yves Henri Donat Mathieu-Saint-Laurent (Oran, 1. kolovoza 1936. – Pariz, 1. lipnja 2008.) je bio francuski modni kreator i kostimograf.
Novi!!: 1. lipnja i Yves Saint-Laurent · Vidi više »
Zagrebački sporazum
Dana 29. ožujka 1994., točnije u rano jutro 30.
Novi!!: 1. lipnja i Zagrebački sporazum · Vidi više »
Zvonimir Golob
Zvonimir Golob (Koprivnica, 19. veljače 1927. – Zagreb, 1. lipnja 1997.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: 1. lipnja i Zvonimir Golob · Vidi više »
114. brigada HV
114.
Novi!!: 1. lipnja i 114. brigada HV · Vidi više »
12. domobranska pukovnija HV
12.
Novi!!: 1. lipnja i 12. domobranska pukovnija HV · Vidi više »
1362.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1362. · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1434. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1543. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1611. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1616. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1660. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1753. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1765. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1791. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1804. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1815. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1846. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1855. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1857. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1868. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1870. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1880. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1888. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. lipnja i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1906. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 1. lipnja i 1927. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 1. lipnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1938. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 1. lipnja i 1962. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1973. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1982. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 1. lipnja i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1. lipnja i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. lipnja i 2001. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 1. lipnja i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1. lipnja i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 1. lipnja i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 1. lipnja i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 1. lipnja i 2019. · Vidi više »
