Brže od pregledniku!
140 odnosi: Adolf Hitler, Alfons VI. Hrabri, Anne LaBastille, Aziz Hasanović, Ödön Földessy, BBC, Branko Zorko, Britansko Carstvo, Buckminster Fuller, Carl Lewis, Cassini-Huygens, Charles Goodyear, Deseta Vlada Republike Hrvatske, Diana, princeza od Walesa, Drago Gervais, Egipat, Ernst Röhm, Europska unija, George Sand, Gottfried Leibniz, Gregorijanski kalendar, Himna, Hipokamp (mjesec), Hong Kong, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Humphry Osmond, Isak Babelj, Ivan Fuček, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Juan Perón, Kanada, Kastilja, Kina, Komunistička stranka Kine, Kraljevina León, L'Osservatore Romano, Léa Seydoux, Louis Blériot, Mađarska, Mahmud II., Marija Terezija Austrijska, Marin Hraste, Marlon Brando, Moj pas, NASA, Neptun, New Century Global Centre, Nikolaj Genadijevič Basov, ..., Noć dugih noževa, Nobelova nagrada za fiziku, O Canada, Olimpijski pobjednik, Oscar, Pere Ljubić, Peter Machajdík, Prijestupna godina, Robert Mitchum, Roland Juhász, Rudolf von Laban, Saturn, Seyni Kountché, Stjepan Beretić, Tajči, Večernji list, Vespazijan, Vjekoslav Klaić, Vojna krajina, Walter Matthau, Wilhelm Friedemann Bach, William Lawrence Bragg, William Wyler, Zvonik (časopis), 1040., 1109., 1646., 1661., 1710., 1716., 1745., 1784., 1785., 1800., 1804., 1839., 1849., 1860., 1861., 1872., 1876., 1879., 1887., 1890., 1894., 1895., 1901., 1902., 1904., 1917., 1920., 1921., 1922., 1924., 1926., 1928., 1929., 1931., 1933., 1934., 1936., 1938., 1940., 1944., 1952., 1953., 1957., 1958., 1961., 1967., 1970., 1971., 1974., 1980., 1981., 1983., 1985., 1987., 1990-ih, 1997., 2000., 2001., 2004., 2009., 2011., 2012., 2013., 2020., 2023., 69.. Proširite indeks (90 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: 1. srpnja i Adolf Hitler · Vidi više »
Alfons VI. Hrabri
Alfons VI. Alfons VI.
Novi!!: 1. srpnja i Alfons VI. Hrabri · Vidi više »
Anne LaBastille
Anne LaBastille Anne LaBastille (Montclair, New Jersey, 20. studenog 1933. – Plattsburgh, New York, 1. srpnja 2011.) bila je američka spisateljica, ekologinja i fotografkinja.
Novi!!: 1. srpnja i Anne LaBastille · Vidi više »
Aziz Hasanović
Aziz ef.
Novi!!: 1. srpnja i Aziz Hasanović · Vidi više »
Ödön Földessy
Ödön Földessy (Békés, 1. srpnja 1929. – Budimpešta, 9. lipnja 2020.) bio je mađarski atletičar koji se uglavnom natjecao u skoku u dalj.
Novi!!: 1. srpnja i Ödön Földessy · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: 1. srpnja i BBC · Vidi više »
Branko Zorko
Branko Zorko (Hodošan 1. srpnja 1967.), hrvatski atletičar rodom iz Međimurja.
Novi!!: 1. srpnja i Branko Zorko · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: 1. srpnja i Britansko Carstvo · Vidi više »
Buckminster Fuller
Richard Buckminster "Bucky" Fuller (Milton, Massachusetts, SAD, 12. srpnja 1895. – Los Angeles, 1. srpnja 1983.) je bio američki arhitekt, dizajner, filozof, izumitelj i pisac.
Novi!!: 1. srpnja i Buckminster Fuller · Vidi više »
Carl Lewis
Carlton Frederick "Carl" Lewis (Birmingham Alabama, SAD, 1. srpnja 1961.) bio je američki atletičar.
Novi!!: 1. srpnja i Carl Lewis · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: 1. srpnja i Cassini-Huygens · Vidi više »
Charles Goodyear
Charles Goodyear Charles Nelson Goodyear (New Haven, Connecticut 29. prosinca 1800. - New York, 1. srpnja 1860.) bio je američki kemičar i izumitelj.
Novi!!: 1. srpnja i Charles Goodyear · Vidi više »
Deseta Vlada Republike Hrvatske
'''Ivo Sanader''', osmi predsjednik Vlade RHDeseta Vlada Republike Hrvatske saziv je Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 12. siječnja 2008., a završio 6. srpnja 2009. Predsjednik Vlade bio je Ivo Sanader.
Novi!!: 1. srpnja i Deseta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Diana, princeza od Walesa
Halifaxu, lipanj 1983.Diana i Charles u Italiji, 1985. Nancy, 9. studenoga 1985. Bristolu, 1987. Filmskom festivalu u Cannesu, 1987. Barbarom Bush, 1990. Na ceremoniji dodjela Leonardo nagrada, 1995. Sa Hillary Rodham Clinton, 1997. Ulaz u Pont de l'Alma tunel Cvjeće ispred Kensington palače Azebajdžanu, 1997.Diana, princeza od Walesa (rođena Diana Frances Spencer; Norfolk, 1. srpnja 1961. - Pariz, 31. kolovoza 1997.), bila je članica britanske kraljevske obitelji.
Novi!!: 1. srpnja i Diana, princeza od Walesa · Vidi više »
Drago Gervais
Spomenik Dragi Gervaisu u Žminju Drago Gervais (Opatija, 18. travnja 1904. – Sežana, 1. srpnja 1957.), bio je hrvatski književnik i pjesnik.
Novi!!: 1. srpnja i Drago Gervais · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: 1. srpnja i Egipat · Vidi više »
Ernst Röhm
Ernst Julius Günther Röhm (München, 28. studenog 1887. – München, 1. srpnja 1934.), njemački nacionalsocijalist.
Novi!!: 1. srpnja i Ernst Röhm · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 1. srpnja i Europska unija · Vidi više »
George Sand
George Sand '''George Sand''' George Sand (pravim imenom Amantine Lucile Aurore Dupin) (Pariz, 1. srpnja 1804. – Nohant, 8. lipnja 1876.), francuska književnica Sand je rođena u francuskoj aristokratskoj obitelji koja je bila bliska Napoleonovim velikašima, ali je potjecala iz starijeg vremena te je odrasla u dvorcu u departmanu Indre u središnjoj Francuskoj.
Novi!!: 1. srpnja i George Sand · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: 1. srpnja i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Novi!!: 1. srpnja i Himna · Vidi više »
Hipokamp (mjesec)
Hipokamp (još i Neptun XIV), prirodni satelit Neptuna otkriven 2013.
Novi!!: 1. srpnja i Hipokamp (mjesec) · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: 1. srpnja i Hong Kong · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1. srpnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: 1. srpnja i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Humphry Osmond
Humphry Fortescue Osmond (1. srpnja 1917. – 6. veljače 2004.) je bio britanski psihijatar.
Novi!!: 1. srpnja i Humphry Osmond · Vidi više »
Isak Babelj
'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.
Novi!!: 1. srpnja i Isak Babelj · Vidi više »
Ivan Fuček
Ivan Fuček (Đurđevac, 1. srpnja 1926. – Zagreb, 12. siječnja 2020.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog, duhovni pisac.
Novi!!: 1. srpnja i Ivan Fuček · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: 1. srpnja i Ivo Sanader · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: 1. srpnja i Jadranka Kosor · Vidi više »
Juan Perón
Perón 1946/47, u uniformi generala s predsjedničkom lentom Juan Domingo Perón (8. listopada 1895. – 1. srpnja 1974.) je bio argentinski general i predsjednik od 1946. do 1955. te od 1973. do 1974.
Novi!!: 1. srpnja i Juan Perón · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: 1. srpnja i Kanada · Vidi više »
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: 1. srpnja i Kastilja · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 1. srpnja i Kina · Vidi više »
Komunistička stranka Kine
Komunistička stranka Kine ili Komunistička partija Kine (pojednostavljeni kineski: 中国共产党, tradicionalni kineski: 中國共産黨, pinyin: Zhōngguó Gòngchǎndǎng) je komunistička stranka u Kini.
Novi!!: 1. srpnja i Komunistička stranka Kine · Vidi više »
Kraljevina León
Kraljevina Leon (port. Reino de Leão, špa. Reino de León, lat. Regnum Legionense) bila je jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirenejskom poluotoku, nasljednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkvisti i nastanku sukcesivnih kršćanskih kraljevina u zapadnom dijelu poluotoka.
Novi!!: 1. srpnja i Kraljevina León · Vidi više »
L'Osservatore Romano
L'Osservatore Romano (hrv. Rimski promatrač) je vatikanski tiskani dnevnik koji pokriva javne aktivnosti Vatikana, objavljuje izdanja važnih crkvenih osoba te tiska službene vatikanske dokumente, nakon što su isti bili službeno objavljeni.
Novi!!: 1. srpnja i L'Osservatore Romano · Vidi više »
Léa Seydoux
Léa Seydoux (čita se: Lea Sedu; Pariz, 1. srpnja 1985.) je francuska glumica.
Novi!!: 1. srpnja i Léa Seydoux · Vidi više »
Louis Blériot
Louis Blériot Louis Blériot (Cambrai, Francuska, 1. srpnja 1872. – Pariz, Francuska, 1. kolovoza 1936.), francuski inženjer i letač.
Novi!!: 1. srpnja i Louis Blériot · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 1. srpnja i Mađarska · Vidi više »
Mahmud II.
Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.
Novi!!: 1. srpnja i Mahmud II. · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: 1. srpnja i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Marin Hraste
Marin Hraste (Sisak, 24. rujna 1938. – Zagreb, 1. srpnja 2023.) bio je hrvatski inženjer kemijske tehnologije, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: 1. srpnja i Marin Hraste · Vidi više »
Marlon Brando
Marlon Brando (Omaha, 3. travnja 1924. – Los Angeles, 1. srpnja 2004.), američki glumac, dvostruki dobitnik Oscara i jedan od najutjecajnijih glumaca dvadesetog stoljeća.
Novi!!: 1. srpnja i Marlon Brando · Vidi više »
Moj pas
Moj pas je serijska publikacija i glasilo Hrvatskog kinološkog saveza koje izlazi svaka tri mjeseca (četvrtgodišnje), a ponekad i svaka dva mjeseca.
Novi!!: 1. srpnja i Moj pas · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 1. srpnja i NASA · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: 1. srpnja i Neptun · Vidi više »
New Century Global Centre
New Century Global Centre New Century Global Centre, zgrada u kineskom gradu Chengduu, najveća zgrada na svijetu.
Novi!!: 1. srpnja i New Century Global Centre · Vidi više »
Nikolaj Genadijevič Basov
Nikolaj Genadijevič Basov (ruski: Николай Геннадиевич Басов) (Usman, 14. prosinca 1922. – Moskva, 1. srpnja 2001.) – ruski (sovjetski) fizičar i pedagog.
Novi!!: 1. srpnja i Nikolaj Genadijevič Basov · Vidi više »
Noć dugih noževa
Noć dugih noževa je naziv za smrtonosnu čistku i krvoproliće koje je zapovjedio Adolf Hitler.
Novi!!: 1. srpnja i Noć dugih noževa · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 1. srpnja i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
O Canada
O Canada je himna Kanade.
Novi!!: 1. srpnja i O Canada · Vidi više »
Olimpijski pobjednik
Olimpijski pobjednik je u najvećem broju športova najveće dostignuće koje može postići neki športaš.
Novi!!: 1. srpnja i Olimpijski pobjednik · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: 1. srpnja i Oscar · Vidi više »
Pere Ljubić
Pere Ljubić (Vrbanj, 1. srpnja 1901. – Zagreb, 21. studenoga 1952.)August Kovačec, gl.
Novi!!: 1. srpnja i Pere Ljubić · Vidi više »
Peter Machajdík
Peter Machajdík (Bratislava, 1. lipnja 1961.) je slovački skladatelj orkestralne, elektro-akustičke glazbe, kao i glazbe za film i kazalište.
Novi!!: 1. srpnja i Peter Machajdík · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 1. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Robert Mitchum
Robert Charles Durman Mitchum (Bridgeport, Connecticut, Sjedinjene Države, 6. kolovoza 1917., - Santa Barbara, Kalifornija, Sjedinjene Države, 1. srpnja 1997.) bio je američki glumac, pisac, skladatelj i pjevač, najpoznatiji po više glavnih uloga u Film noiru, te se smatra jednim od prvih filmskih anti-junaka.
Novi!!: 1. srpnja i Robert Mitchum · Vidi više »
Roland Juhász
Roland Juhász (Cegléd, 1. srpnja 1983.) umiovljeni je mađarski nogometaš i bivši reprezentativac mađarske nogometne reprezentacije.
Novi!!: 1. srpnja i Roland Juhász · Vidi više »
Rudolf von Laban
Rudolf von Laban i znakovi njegove labanotacije. Rudolf von Laban, također poznat i kao Rudolf Laban (mađ. Rezső Lábán de Váraljas, Lábán Rezső, Lábán Rudolf; Bratislava, 15. prosinca 1879. – Weybridge, Engleska, 1. srpnja 1958.) bio je austrougarski plesni umjetnik i teoretičar.
Novi!!: 1. srpnja i Rudolf von Laban · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: 1. srpnja i Saturn · Vidi više »
Seyni Kountché
Seyni Kountché (Fandou, 1. srpnja 1931. – Pariz, 10. studenog 1987.) – nigerski predsjednik i general.
Novi!!: 1. srpnja i Seyni Kountché · Vidi više »
Stjepan Beretić
Stjepan Beretić (Sombor, 4. lipnja 1947.) je bački hrvatski rimokatolički svećenik i povijesni pisac.
Novi!!: 1. srpnja i Stjepan Beretić · Vidi više »
Tajči
Tatjana Matejaš Cameron, poznata kao Tajči (Zagreb, 1. srpnja 1970.) hrvatska je pjevačica i jedna od većih pop zvijezda ranih 1990-ih godina.
Novi!!: 1. srpnja i Tajči · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: 1. srpnja i Večernji list · Vidi više »
Vespazijan
Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.
Novi!!: 1. srpnja i Vespazijan · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: 1. srpnja i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: 1. srpnja i Vojna krajina · Vidi više »
Walter Matthau
Walter John Matthau (New York, 1. listopada 1920. – Santa Monica, Kalifornija, 1. srpnja 2000.), američki filmski, kazališni i televizijski glumac, dobitnik Oscara.
Novi!!: 1. srpnja i Walter Matthau · Vidi više »
Wilhelm Friedemann Bach
Wilhelm Friedemann Bach (Weimar, 22. siječnja 1710. – Berlin, 1. srpnja 1784.), njemački skladatelj.
Novi!!: 1. srpnja i Wilhelm Friedemann Bach · Vidi više »
William Lawrence Bragg
spektrometra. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. William Lawrence Bragg (Adelaide, Australija, 31. ožujka 1890. – Waldringford kod Ipswicha, Suffolk, UK, 1. srpnja 1971.), britanski fizičar.
Novi!!: 1. srpnja i William Lawrence Bragg · Vidi više »
William Wyler
William Wyler (1. srpnja 1902.g. –27. srpnja, 1981.g.) filmski redatelj, dobitnik Oscara.
Novi!!: 1. srpnja i William Wyler · Vidi više »
Zvonik (časopis)
Zvonik je katolički list, časopis kojeg su osnovali svećenici Hrvati Subotičke biskupije.
Novi!!: 1. srpnja i Zvonik (časopis) · Vidi više »
1040.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1040. · Vidi više »
1109.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1109. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1646. · Vidi više »
1661.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1661. · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1710. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1716. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1745. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1784. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1785. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1800. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1804. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1839. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1849. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1861. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1872. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1876. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1879. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1887. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1890. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1895. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. srpnja i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1904. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1. srpnja i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 1. srpnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 1. srpnja i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1944. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1953. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1958. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1961. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 1. srpnja i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1987. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 1990-ih · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1. srpnja i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 1. srpnja i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1. srpnja i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. srpnja i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1. srpnja i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. srpnja i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 2013. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1. srpnja i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1. srpnja i 2023. · Vidi više »
69.
Bez opisa.
Novi!!: 1. srpnja i 69. · Vidi više »
