Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

1. svibnja

Indeks 1. svibnja

1.

96 odnosi: Aleksander Terplan, Aljaksandr Hleb, Anđelka Martić, Antonio Janigro, Ayrton Senna, Češka, Beč, Belišće, Bernard Vukas, Chicago, Cipar, Darijo Srna, David Livingstone, Davor Domazet-Lošo, Dragutin Hirc, Estonija, Europska unija, Figarov pir, Fran Binički, Grégoire Kayibanda, Gregorijanski kalendar, Ivan Kuhar, Ivan Trnski, Ivica Osim, Jazz, Jerry Mandy, Koncentracijski logor Auschwitz, Latvija, Litva, Mađarska, Maja Perfiljeva, Malta, Međunarodni praznik rada, Milan Kangrga, Neven Ljubičić, Opera, Operacija Bljesak, Osama bin Laden, Paragvajski rat, Pjevanje, Poljska, Prijestupna godina, Rose Monteiro, Rudolf Höss, Santiago Ramon y Cajal, Savez komunista Jugoslavije, Slovačka, Slovenija, Sveti Josip, Takashi Nagai, ..., Urugvaj, Wolfgang Amadeus Mozart, 1786., 1813., 1816., 1819., 1840., 1852., 1853., 1858., 1865., 1873., 1875., 1880., 1886., 1892., 1898., 1908., 1910., 1918., 1921., 1923., 1924., 1927., 1934., 1940., 1941., 1945., 1948., 1951., 1955., 1960., 1963., 1976., 1981., 1982., 1983., 1989., 1994., 1995., 2004., 2008., 2011., 2019., 2020., 2022.. Proširite indeks (46 više) »

Aleksander Terplan

''Dvakrat pedeszet i dvé Bibliszke Historie,'' drugo izdanje 1878. godine. Aleksander Terplan (mađarski Terplán Sándor, prekomurski Šandor Terplan) (Ivanovci, 1. svibnja, 1816. – Puconci, 18. ožujka, 1858.) slovenski je pisac, prevodilac i luteranski svećenik u Ugarskoj.

Novi!!: 1. svibnja i Aleksander Terplan · Vidi više »

Aljaksandr Hleb

Aljaksandr Paǔlavič Hleb (bjeloruski: Аляксандр Паўлавіч Глеб) (Minsk, 1. svibnja 1981.) umirovljeni je bjeloruski nogometaš.

Novi!!: 1. svibnja i Aljaksandr Hleb · Vidi više »

Anđelka Martić

Anđelka Martić (Zagreb, 1. svibnja 1924. – Zagreb, 11. studenoga 2020.) hrvatska je književnica i prevoditeljica, poznata po svojim djelima za djecu.

Novi!!: 1. svibnja i Anđelka Martić · Vidi više »

Antonio Janigro

Antonio Janigro (Milano, 21. siječnja 1918. – Milano, 1. svibnja 1989.) bio je talijanski violončelist, koji je ostavio značajni trag kao glazbeni pedagog i dirigent u Hrvatskoj i Njemačkoj.

Novi!!: 1. svibnja i Antonio Janigro · Vidi više »

Ayrton Senna

Ayrton Senna da Silva (aˈiɾtõ ˈsenɐ dɐ ˈsiwvɐ) (São Paulo, 21. ožujka 1960. – Bologna, 1. svibnja 1994.) bio je brazilski vozač Formule 1 poznat pod nadimkom Kišni čovjek.

Novi!!: 1. svibnja i Ayrton Senna · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 1. svibnja i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: 1. svibnja i Beč · Vidi više »

Belišće

Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: 1. svibnja i Belišće · Vidi više »

Bernard Vukas

Bernard "Bajdo" Vukas (Zagreb, 1. svibnja 1927. – Zagreb, 4. travnja 1983.), bio je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 1. svibnja i Bernard Vukas · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: 1. svibnja i Chicago · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: 1. svibnja i Cipar · Vidi više »

Darijo Srna

Darijo Srna (Metković, 1. svibnja 1982.), bivši je kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Hajduka, Šahtara i Cagliarija.

Novi!!: 1. svibnja i Darijo Srna · Vidi više »

David Livingstone

'''David Livingstone''' David Livingstone (Blantyre, 19. ožujka 1813. – Zambija, 1. svibnja 1873.), škotski misionar i istraživač iz viktorijanske ere.

Novi!!: 1. svibnja i David Livingstone · Vidi više »

Davor Domazet-Lošo

Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.

Novi!!: 1. svibnja i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »

Dragutin Hirc

Dragutin (Adolf) Hirc (Hirtz; Zagreb, 6. travnja 1853. – Zagreb, 1. svibnja 1921.), hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar (florist) i putopisac.

Novi!!: 1. svibnja i Dragutin Hirc · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: 1. svibnja i Estonija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 1. svibnja i Europska unija · Vidi više »

Figarov pir

Figarov pir (Le nozze di Figaro ossia la folle giornata), K. 492, je komična opera koju je 1786. skladao Wolfgang Amadeus Mozart, s libretom Lorenza da Pontea, temeljen na scenskoj komediji Pierra Beaumarchaisa, Le mariage de Figaro (1784.). Doduše predstava Beaumarchaisa je prvobitno bila zabranjena u Beču zbog izrugivanja višoj klasi, ali opera je postala jedna od Mozartovih najuspješnijih djela.

Novi!!: 1. svibnja i Figarov pir · Vidi više »

Fran Binički

Fran Binički (Malo selo, Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac, filozof, novinar, esejist, povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: 1. svibnja i Fran Binički · Vidi više »

Grégoire Kayibanda

Grégoire Kayibanda (1. svibnja 1924. – 15. prosinca 1976.),ruandski političar i prvi predsjednik nezavisne države Ruanda.

Novi!!: 1. svibnja i Grégoire Kayibanda · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 1. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Ivan Kuhar

Ivan Kuhar (rođ. Janoš Kühar) (Murska Sobota, 29. lipnja 1880. – Prelog, 1. svibnja, 1941. hrvatski je rimokatolički svećenik i pisac u Međimurju, slovenskog podrijetla. Rođen je u Slovenskoj krajini (danas Prekomurje), osnovnu školu je pohađao u gradu, prvi razred građanske škole završio je 1893. godine u Donjoj Lendavi (danas Lendava). U Varaždinu završava četiri razred klasične gimnazije, dok peti i šesti razred u Zagrebu, u Klasičnoj gimnaziji. Sedmi i osmi razred pohađa u Nadbiskupskom sjemeništu, maturirao u Klasičnoj gimnaziji i ovdje završio i bogosloviju. 1905. je zaređen svećenik i 1905. – 1906. godine kapelan u Gorama. 1906. godine je bio kapelan u Hrvatskoj Kostajnici. Najprije je bio kapelan, a zatim župnik u Svetom Jurju u Trnju, u Međimurju. Nadbiskup Juraj Posilović ga je postavio za župnika u Prelogu. Ivan Kuhar, Juraj Lajtman i Ignac Lipnjak su sastavili molitvenik Jezuš, ljubav moja na međimurskoj kajkavštini 1912. godine. Kuhar je napisao katekizam Kršćanski nauk u molitveniku. U Kuharovom zavičaju imali su još regionalni jezik u tisku i nastavi. Prekomurski jezik je vrlo sličan međimurskomu dijalektu kajkavskog narječje i Međimurci su čitali prekomurske knjige.

Novi!!: 1. svibnja i Ivan Kuhar · Vidi više »

Ivan Trnski

Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1. svibnja 1819. – Zagreb, 30. lipnja 1910.), hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač.

Novi!!: 1. svibnja i Ivan Trnski · Vidi više »

Ivica Osim

Ivica Osim (Sarajevo, 6. svibnja 1941. – Graz, 1. svibnja 2022.) bio je bosanskohercegovački nogometaš i trener.

Novi!!: 1. svibnja i Ivica Osim · Vidi više »

Jazz

Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.

Novi!!: 1. svibnja i Jazz · Vidi više »

Jerry Mandy

Jerry Mandy (5. lipnja 1892. -, 1. svibnja 1945.), američki filmski glumac.

Novi!!: 1. svibnja i Jerry Mandy · Vidi više »

Koncentracijski logor Auschwitz

Koncentracijski logor Auschwitz (njem. Konzentrationslager Auschwitz), skraćeno KL Auschwitz (njem. KZ Auschwitz) naziv je za najveći sustav nacističkih koncentracijskih logora, logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Trećeg Reicha na području okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta.

Novi!!: 1. svibnja i Koncentracijski logor Auschwitz · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: 1. svibnja i Latvija · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 1. svibnja i Litva · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 1. svibnja i Mađarska · Vidi više »

Maja Perfiljeva

Maja Perfiljeva (Tivat, Crna Gora, 1. svibnja 1941. — Zagreb, 8. srpnja 2019.) bila je hrvatska pjesnikinja, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i slikarica.

Novi!!: 1. svibnja i Maja Perfiljeva · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: 1. svibnja i Malta · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: 1. svibnja i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Milan Kangrga

Milan Kangrga (Zagreb, 1. svibnja 1923. – Zagreb, 25. travnja 2008.) bio je hrvatski filozof, sveučilišni profesor etike i jedan od osnivača časopisa ''Praxis'' i Korčulanske ljetne škole.

Novi!!: 1. svibnja i Milan Kangrga · Vidi više »

Neven Ljubičić

Prof.

Novi!!: 1. svibnja i Neven Ljubičić · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: 1. svibnja i Opera · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: 1. svibnja i Operacija Bljesak · Vidi više »

Osama bin Laden

Osama bin Awad bin Mohammed bin Laden (arapski: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن, Rijad, 10. ožujka 1957. – Bilal Town, Abbottabad, 2. svibnja 2011.), bio je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.

Novi!!: 1. svibnja i Osama bin Laden · Vidi više »

Paragvajski rat

Rat Trojnog Saveza (špa. Guerra de la Triple Alianza), također poznat kao paragvajski rat, koji je trajao od 1864. do 1870. između Paragvaja i savezničkih zemalja Argentine, Brazila i Urugvaja, najkrvaviji je sukob u povijesti Latinske Amerike.

Novi!!: 1. svibnja i Paragvajski rat · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: 1. svibnja i Pjevanje · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 1. svibnja i Poljska · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 1. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Rose Monteiro

Rose Monteiro (rođena Bassett) (1. svibnja 1840. – 11. veljače 1898.) bila je sakupljačica biljaka s kraja 19.

Novi!!: 1. svibnja i Rose Monteiro · Vidi više »

Rudolf Höss

Rudolf Höss (Baden-Baden, 25. studenoga 1900. – Auschwitz, 16. travnja 1947.),Encyclopedia Britannica: nacistički časnik i zapovjednik logora Auschwitz.

Novi!!: 1. svibnja i Rudolf Höss · Vidi više »

Santiago Ramon y Cajal

Santiago Ramon y Cajal Santiago Ramón y Cajal (1. svibnja 1852. – 17. listopada 1934.), španjolski histolog, liječnik i dobitnik Nobelove nagrade.

Novi!!: 1. svibnja i Santiago Ramon y Cajal · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: 1. svibnja i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: 1. svibnja i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 1. svibnja i Slovenija · Vidi više »

Sveti Josip

Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.

Novi!!: 1. svibnja i Sveti Josip · Vidi više »

Takashi Nagai

Takashi Nagai 1946. godine. Takashi Nagai (jap.: 永井 隆, Matsue, Japan, 3. veljače 1908. – Nagasaki, Japan, 1. svibnja 1951.) - japanski liječnik radiolog, pisac.

Novi!!: 1. svibnja i Takashi Nagai · Vidi više »

Urugvaj

Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.

Novi!!: 1. svibnja i Urugvaj · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: 1. svibnja i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1786. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1813. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1816. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1819. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1840. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1852. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1853. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1858. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1865. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1873. · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1875. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1880. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1886. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1892. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1898. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1908. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1910. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1924. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 1. svibnja i 1927. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 1. svibnja i 1934. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 1. svibnja i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1941. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1945. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1948. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1951. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1955. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1963. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1976. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1983. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1989. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 1995. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 1. svibnja i 2004. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 1. svibnja i 2008. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 1. svibnja i 2011. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 1. svibnja i 2019. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 1. svibnja i 2020. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 1. svibnja i 2022. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »