Brže od pregledniku!
91 odnosi: Adolf Loos, Alfred Nobel, Ante Kovačić, Ante Kuzmanić, Anton Durković, Asteroidi, Asteroidni pojas, Augusto Pinochet, Čovjekoljublje, Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, Crveni Oblak, Dan ljudskih prava, Eduard VIII., Franjo Tuđman, Gregorijanski kalendar, Heliosfera, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatski jezik, Izolda, Johann Palisa, Jugoslavenska narodna armija, Karlo Metikoš, Katolička Crkva, Lašvanska dolina, Legenda, Lika, Ljudevit Pelzer, Luigi Pirandello, Marie Fredriksson, Marija Petković, Međuzvjezdani prostor, Nikolaj Nekrasov, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Novosadski dogovor, Oglala Indijanci, Olivier Messiaen, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Opća skupština Ujedinjenih naroda, Pavao Štoos, Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991., Prijestupna godina, Pula, Srećko Albini, Srpski jezik, ..., Tomislav Grahovac, Tristan i Izolda, Voyager 2, Zagreb, 1806., 1807., 1821., 1822., 1833., 1854., 1862., 1867., 1870., 1878., 1879., 1888., 1889., 1892., 1896., 1908., 1909., 1912., 1915., 1922., 1933., 1936., 1940., 1948., 1951., 1954., 1958., 1966., 1984., 1991., 1992., 1993., 1999., 2006., 2018., 2019., 211 Isolda. Proširite indeks (41 više) »
Adolf Loos
Adolf Franz Karl Viktor Maria Loos (Brno, Češka, 10. prosinca 1870. – Beč, 23. kolovoza 1933.) je austrijski arhitekt češkog porijekla.
Novi!!: 10. prosinca i Adolf Loos · Vidi više »
Alfred Nobel
Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. – Sanremo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, izumitelj, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Novi!!: 10. prosinca i Alfred Nobel · Vidi više »
Ante Kovačić
Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.
Novi!!: 10. prosinca i Ante Kovačić · Vidi više »
Ante Kuzmanić
Kip Ante Kuzmanića u Zadru Ante Kuzmanić (Split, 12. lipnja 1807. – Zadar, 10. prosinca 1879.), hrvatski novinar i liječnik.
Novi!!: 10. prosinca i Ante Kuzmanić · Vidi više »
Anton Durković
Anton Durković (rum. Anton Durcovici; Bad Deutsch-Altenburg, Austrija, 17. svibnja 1888. - Sighetu Marmației, Rumunjska, 10. prosinca 1951.) - rumunjski biskup i mučenik hrvatskog i austrijskog podrijetla, blaženik Katoličke Crkve Bio je rumunjski prelat Rimokatoličke crkve i biskup Iaşija od 1947.
Novi!!: 10. prosinca i Anton Durković · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: 10. prosinca i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: 10. prosinca i Asteroidni pojas · Vidi više »
Augusto Pinochet
Augusto José Ramón Pinochet Ugarte (Valparaiso, 25. studenog 1915. – Santiago, 10. prosinca 2006.), državnik, general i predsjednik Čilea.
Novi!!: 10. prosinca i Augusto Pinochet · Vidi više »
Čovjekoljublje
Čovjekoljublje ili grecizam filantropíja (iz starogrčkog ψιλος - prijatelj + ανθροπος - čovjek) označava dobroćudnosti i naklonjeno, ljubaznost, suosjećanje i ljubav prema drugim ljudima.
Novi!!: 10. prosinca i Čovjekoljublje · Vidi više »
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila Hrvatima cijele Lašvanske doline.
Novi!!: 10. prosinca i Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu · Vidi više »
Crveni Oblak
Makhpiya-Luta ili Crveni Oblak. Makhpiya-Luta ili Crveni Oblak (1822. – 10. prosinca 1909.), poglavica plemena Oglala Siouxa rođen oko 1822.
Novi!!: 10. prosinca i Crveni Oblak · Vidi više »
Dan ljudskih prava
Dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca svake godine, na dan kada je 1948. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.
Novi!!: 10. prosinca i Dan ljudskih prava · Vidi više »
Eduard VIII.
Eduard VIII., eng. Edward Albert Christian George Andrew Patrick David (London, 23. lipnja 1894. – Pariz, 28. svibnja 1972.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i britanskih prekomorskih dominiona, te car Indije od očeve smrti do svoje abdikacije, a zatim Princ Eduard, vojvoda od Windsora.
Novi!!: 10. prosinca i Eduard VIII. · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: 10. prosinca i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 10. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Heliosfera
date.
Novi!!: 10. prosinca i Heliosfera · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 10. prosinca i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 10. prosinca i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 10. prosinca i Hrvatski jezik · Vidi više »
Izolda
* Izolda Barudžija, pjevačica.
Novi!!: 10. prosinca i Izolda · Vidi više »
Johann Palisa
Johann Palisa (Opava, Češka, 6. prosinca 1848. – Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom šleskoga podrijetla.
Novi!!: 10. prosinca i Johann Palisa · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 10. prosinca i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlo Metikoš
Karlo Metikoš (Matt Collins - umjetničko ime na zapadnom tržištu) (Zagreb, 8. veljače 1940. – Zagreb, 10. prosinca 1991.), bio je hrvatski glazbenik.
Novi!!: 10. prosinca i Karlo Metikoš · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: 10. prosinca i Katolička Crkva · Vidi više »
Lašvanska dolina
Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.
Novi!!: 10. prosinca i Lašvanska dolina · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: 10. prosinca i Legenda · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: 10. prosinca i Lika · Vidi više »
Ljudevit Pelzer
Ljudevit Pelzer (Zagreb, 19. lipnja 1912. – Osijek, 10. prosinca 1984.), najznačajniji osječki arhitekt iz razdoblja osječke moderne arhitekture.
Novi!!: 10. prosinca i Ljudevit Pelzer · Vidi više »
Luigi Pirandello
Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. lipnja 1867. – Rim, 10. prosinca 1936.), talijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac.
Novi!!: 10. prosinca i Luigi Pirandello · Vidi više »
Marie Fredriksson
Marie Fredriksson, u stvari Gun-Marie Bolyos, Fredriksson (Össjö, Skåne 30. svibnja 1958. – 9. prosinca 2019.), bila je švedska pjevačica i tekstopisac.
Novi!!: 10. prosinca i Marie Fredriksson · Vidi više »
Marija Petković
Marija Petković (Blato, Korčula, 10. prosinca 1892. – Rim, 9. srpnja 1966.), redovničkoga imena Marija od Propetog Isusa, poznata i kao Majka Marija Petković, bila je hrvatska časna sestra, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv. Franje, jedine redovničke zajednice osnovane u Hrvatskoj.
Novi!!: 10. prosinca i Marija Petković · Vidi više »
Međuzvjezdani prostor
Shematski prikaz sustava Kumove slame. Međuzvjedani prostor ("interstelarni prostor", latinski: inter stellas, "među zvijezdama") je zvjezdano dalek svemirski prostor unutar galaktike.
Novi!!: 10. prosinca i Međuzvjezdani prostor · Vidi više »
Nikolaj Nekrasov
Nikolaj Nekrasov Nikolaj Aleksejevič Nekrasov (ruski: Никола́й Алексе́евич Некра́сов; Nemiriv, Ukrajina, 10. prosinca 1821. – Sankt Peterburg, 8. siječnja 1878.) - ruski pjesnik.
Novi!!: 10. prosinca i Nikolaj Nekrasov · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 10. prosinca i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: 10. prosinca i Novosadski dogovor · Vidi više »
Oglala Indijanci
Poglavica Oglala, Paha Ska (1923 - 2005 Oglala (Ogallallah, Ogallalla, Oglalla) je glavno pleme Teton Siouxa.
Novi!!: 10. prosinca i Oglala Indijanci · Vidi više »
Olivier Messiaen
Olivier Messiaen (Avignon, 10. prosinca 1908. – Clichy-la-Garenne, 27. travnja 1992.), francuski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar, pijanist i pedagog.
Novi!!: 10. prosinca i Olivier Messiaen · Vidi više »
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Eleanor Roosevelt s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949.) Opća deklaracija o ljudskim pravima prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi.
Novi!!: 10. prosinca i Opća deklaracija o ljudskim pravima · Vidi više »
Opća skupština Ujedinjenih naroda
Dvorana Opće skupštine Ujedinjenih naroda Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 10. prosinca i Opća skupština Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Pavao Štoos
Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.
Novi!!: 10. prosinca i Pavao Štoos · Vidi više »
Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991.
Pokolj u Čanku je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata 10. prosinca 1991. u selu Čanku u Lici, u općini Korenica.
Novi!!: 10. prosinca i Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 10. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 10. prosinca i Pula · Vidi više »
Srećko Albini
Srećko Albini (Županja, 10. prosinca 1869. – Zagreb, 18. travnja 1933.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 10. prosinca i Srećko Albini · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: 10. prosinca i Srpski jezik · Vidi više »
Tomislav Grahovac
Tomislav Grahovac (Zagreb, 10. prosinca 1966.) - hrvatski odvjetnik i sportski djelatnik, predsjednik Hrvatskoga rukometnoga saveza, nekadašnji rukometaš i rukometni trener Rođen je u Zagrebu, 10.
Novi!!: 10. prosinca i Tomislav Grahovac · Vidi više »
Tristan i Izolda
Tristan i Izolda je srednjovjekovna ljubavna tragična priča.
Novi!!: 10. prosinca i Tristan i Izolda · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: 10. prosinca i Voyager 2 · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 10. prosinca i Zagreb · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1806. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1807. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1821. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1822. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1833. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1854. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1862. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1870. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1879. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1892. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1896. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1909. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1912. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1915. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1922. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1936. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 10. prosinca i 1940. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1954. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1958. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1966. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1984. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 10. prosinca i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 10. prosinca i 1993. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 10. prosinca i 1999. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 10. prosinca i 2006. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 10. prosinca i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 10. prosinca i 2019. · Vidi više »
211 Isolda
211 Isolda je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: 10. prosinca i 211 Isolda · Vidi više »
