Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

12. listopada

Indeks 12. listopada

12.

91 odnosi: Agnes Bernauer, Anatole France, Ante Gotovina, August Horch, Šenzou 6, Babilon, Bitka za Vukovar, Darko Pernjak, De jure, Demosten, Dennis Ritchie, Dimitrije I., veliki knez Moskve, Domovinski rat, Drago Krpina, Edith Stein, Ekvatorska Gvineja, Emil Cossetto, Fahri Korutürk, Franjo Gregurić, Fridrik IV., kralj Danske i Norveške, Gregorijanski kalendar, Honorije I., Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Inejiro Asanuma, Ivan IV., papa, Jakov Altaras, Kir Veliki, Kristofor Kolumbo, Luciano Pavarotti, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Mihael IX. Paleolog, Nezavisna Država Hrvatska, Oktoberfest, Otto Heinrich Warburg, Papa, Pedro I. Brazilski, Piero della Francesca, Prijestupna godina, Robert Edward Lee, Socijalistička Republika Crna Gora, Tomislav II., Velimir Đerek – Sokol, Zadar, 1277., 1320., 1350., 1412., 1435., 1492., ..., 1527., 1576., 1671., 1730., 1798., 1807., 1810., 1834., 1844., 1868., 1870., 1883., 1891., 1898., 1903., 1918., 1924., 1935., 1939., 1941., 1943., 1951., 1955., 1960., 1967., 1968., 1970., 1987., 1991., 1992., 2001., 2004., 2005., 2006., 2007., 2011., 322. pr. Kr., 384. pr. Kr., 539. pr. Kr., 638., 642.. Proširite indeks (41 više) »

Agnes Bernauer

Agnes Bernauer (o. 1410. – 12. listopada 1435.) (Agneza) bila je ljubavnica bavarskog plemića Alberta, sina vojvode Ernesta.

Novi!!: 12. listopada i Agnes Bernauer · Vidi više »

Anatole France

Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. travnja 1844. – Saint-Cyr-sour-Loire, 12. listopada 1924.) francuski je književnik i Nobelovac.

Novi!!: 12. listopada i Anatole France · Vidi više »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: 12. listopada i Ante Gotovina · Vidi više »

August Horch

August Horch August Horch (Winningen, Njemačka, 12. listopada 1868. – Münchberg, 3. veljače 1951.), njemački inženjer i osnivač Horcha i Audija.

Novi!!: 12. listopada i August Horch · Vidi više »

Šenzou 6

Šenzou 6 (kineski 神舟六号, engleska translacija Shenzhou 6) je naziv za kinesku svemirsku letjelicu čiji je let predstavljao drugi po redu let kineskog svemirskog broda s ljudskom posadom.

Novi!!: 12. listopada i Šenzou 6 · Vidi više »

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Novi!!: 12. listopada i Babilon · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: 12. listopada i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Darko Pernjak

Darko Pernjak (Koprivnica, 12. listopada 1967.) hrvatski je književnik i vinski trgovac.

Novi!!: 12. listopada i Darko Pernjak · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: 12. listopada i De jure · Vidi više »

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Novi!!: 12. listopada i Demosten · Vidi više »

Dennis Ritchie

Dennis MacAlistair Ritchie (Bronxville, 9. rujna 1941. – Murray Hill, New Jersey, 12. listopada 2011.) je bio američki računalni znanstvenik poznat po svojem utjecaju na ALTRAN, B, BCPL, C, Multics i Unix.

Novi!!: 12. listopada i Dennis Ritchie · Vidi više »

Dimitrije I., veliki knez Moskve

Dimitrije I., veliki knez Moskve Dimitrije I. Donski (12. listopada 1350. – 19. svibnja 1389.) je bio veliki knez Moskve od 1359. i Vladimira od 1363. godine.

Novi!!: 12. listopada i Dimitrije I., veliki knez Moskve · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 12. listopada i Domovinski rat · Vidi više »

Drago Krpina

Drago Krpina Drago Krpina (Radošinovci, 12. listopada 1960.), hrvatski je političar i pjesnik.

Novi!!: 12. listopada i Drago Krpina · Vidi više »

Edith Stein

Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Katoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.

Novi!!: 12. listopada i Edith Stein · Vidi više »

Ekvatorska Gvineja

Ekvatorska Gvineja ili Ekvatorijalna Gvineja (španjolski: Guinea Ecuatorial) je država u središnjoj Africi.

Novi!!: 12. listopada i Ekvatorska Gvineja · Vidi više »

Emil Cossetto

Emil Cossetto (Trst, 12. listopada 1918. – Zagreb, 28. lipnja 2006.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog.

Novi!!: 12. listopada i Emil Cossetto · Vidi više »

Fahri Korutürk

Fahri Korotürk (Istanbul, 3. kolovoza 1903. – Istanbul, 12. listopada 1987.), turski mornarički časnik, diplomat i 6.

Novi!!: 12. listopada i Fahri Korutürk · Vidi više »

Franjo Gregurić

Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Novi!!: 12. listopada i Franjo Gregurić · Vidi više »

Fridrik IV., kralj Danske i Norveške

'''Frederik IV.''' Fridrik IV. (Kopenhagen, 11. listopada 1671. – Odense, 12. listopada 1730.), kralj Danske i Norveške (1699. – 1730.).

Novi!!: 12. listopada i Fridrik IV., kralj Danske i Norveške · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 12. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Honorije I.

Honorije I., papa od 27. listopada 625. do 12. listopada 638. Kategorija:Pape.

Novi!!: 12. listopada i Honorije I. · Vidi više »

Hrvatska biskupska konferencija

Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 12. listopada i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »

Hrvatsko katoličko sveučilište

Hrvatsko katoličko sveučilište privatno je sveučilište u Zagrebu.

Novi!!: 12. listopada i Hrvatsko katoličko sveučilište · Vidi više »

Inejiro Asanuma

Inejiro Asanuma (浅沼 稲次郎, Asanuma Inejirō) (Mikaye-jima, Japansko Carstvo, 27. prosinca 1898. – Tokyo, Japan,12. listopada 1960.), bio je japanski političar i ugledan govornik, te predsjednik Japanske socijalističke partije.

Novi!!: 12. listopada i Inejiro Asanuma · Vidi više »

Ivan IV., papa

Ivan IV. († 12. listopada 642. g.), izabrani papa od 640. g. do 642. g., podrijetlom iz Dalmacije.

Novi!!: 12. listopada i Ivan IV., papa · Vidi više »

Jakov Altaras

Mr.sc.dr.

Novi!!: 12. listopada i Jakov Altaras · Vidi više »

Kir Veliki

Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.

Novi!!: 12. listopada i Kir Veliki · Vidi više »

Kristofor Kolumbo

'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Novi!!: 12. listopada i Kristofor Kolumbo · Vidi više »

Luciano Pavarotti

Luciano Pavarotti (Modena, 12. listopada 1935. – Modena, 6. rujna 2007.) bio je talijanski operni pjevač, jedan od najznačajnijih tenora svoga vremena.

Novi!!: 12. listopada i Luciano Pavarotti · Vidi više »

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: 12. listopada i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Mihael IX. Paleolog

Mihael IX.

Novi!!: 12. listopada i Mihael IX. Paleolog · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: 12. listopada i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Oktoberfest

Oktoberfest 2007 Theresienwiese dan prije otvorenja Oktoberfesta 2006 Oktoberfest u Münchenu na livadi Theresienwiese najveća je pučka fešta na svijetu.

Novi!!: 12. listopada i Oktoberfest · Vidi više »

Otto Heinrich Warburg

'''Otto Heinrich Warburg''' Otto Heinrich Warburg (Freiburg, 12. listopada 1883. – Berlin, 1. kolovoza 1970.), njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1931. godine.

Novi!!: 12. listopada i Otto Heinrich Warburg · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 12. listopada i Papa · Vidi više »

Pedro I. Brazilski

Pedro I. Brazilski ili Pedro IV., kralj Portugala i Algarve (rođen u palači Queluz kraj Lisabona, 12. listopada 1798. – palača Queluz, 7. travnja 1834.) bio je prvi car Brazila.

Novi!!: 12. listopada i Pedro I. Brazilski · Vidi više »

Piero della Francesca

Piero della Francesca (Borgo Santo Sepolcro oko 1412. – Borgo Santo Sepolcro, 12. listopada, 1492.) je bio talijanski slikar, matematičar i pisac rane renesanse.

Novi!!: 12. listopada i Piero della Francesca · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 12. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »

Robert Edward Lee

Robert Edward Lee (Stratford, Virginia, 19. siječnja 1807. – Lexington, Virginia, 12. listopada 1870.), američki vojskovođa.

Novi!!: 12. listopada i Robert Edward Lee · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: 12. listopada i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Tomislav II.

Tomislav II.

Novi!!: 12. listopada i Tomislav II. · Vidi više »

Velimir Đerek – Sokol

Velimir Đerek – Sokol (Vinjani Gornji, Imotski, 14. kolovoza 1965. – Vukovar, 12. listopada 1991.), dragovoljac Domovinskog rata.

Novi!!: 12. listopada i Velimir Đerek – Sokol · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: 12. listopada i Zadar · Vidi više »

1277.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1277. · Vidi više »

1320.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1320. · Vidi više »

1350.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1350. · Vidi više »

1412.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1412. · Vidi više »

1435.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1435. · Vidi više »

1492.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1492. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1527. · Vidi više »

1576.

Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.

Novi!!: 12. listopada i 1576. · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1671. · Vidi više »

1730.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1730. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1798. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1807. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1810. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1834. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1844. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1868. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1870. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1883. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1891. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1898. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1903. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1918. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1924. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1935. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1943. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1951. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1955. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1960. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1968. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1970. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1987. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 12. listopada i 1992. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 12. listopada i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 12. listopada i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: 12. listopada i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 12. listopada i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 12. listopada i 2007. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 2011. · Vidi više »

322. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 322. pr. Kr. · Vidi više »

384. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 384. pr. Kr. · Vidi više »

539. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 539. pr. Kr. · Vidi više »

638.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 638. · Vidi više »

642.

Bez opisa.

Novi!!: 12. listopada i 642. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »