Brže od pregledniku!
147 odnosi: Agatha Christie, Akademizam, Alfred Rosenberg, Bazilisk, bizantski car, Bee Gees, Bizant, Blues, Bosna i Hercegovina, Car, Charles Perrault, Crna Gora, Cyrus Vance, Dragutin Kušlan, Državna uprava, Drugi svjetski rat, Edmund Burke, Eiffelov toranj, Engleska, Ferenc Molnár, Finska, Friedrich Schlegel, Glavni grad, Grad, Gradišće, Gregorijanski kalendar, Haruki Murakami, Hermann Göring, Hrvatska, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Impresionizam, Imra Agotić, Istočna Europa, Ivan Fuček, Ivan Mažuranić, Ivan Pavao II., Jack London, Jeff Bezos, Johan Arfwedson, Johann Heinrich Pestalozzi, Kirstie Alley, Lazzaro Spallanzani, Led Zeppelin, Lovrenc Bogović, Luise Rainer, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Marie-Antoine Carême, Marin Kovačić, Marko Bijač, Maurice Gibb, ..., Mehmet Ali Ağca, Meho Kodro, Modernizam, Nacionalsocijalizam, Narodna stranka (Dalmacija), Naya Rivera, Nigerija, Nikolaj Noskov, Obrazovanje, Papa, Pierre de Fermat, Pixie Lott, Podgorica, Prijestupna godina, Radek Drulák, Radio, Robert Frangeš Mihanović, Robert Prosinečki, Rock, Rockne S. O'Bannon, Roger Scruton, Rusija, Simbolizam, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Spiridon Louis, Sudbena vlast, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vanda Skuratovič, Veleposlanstvo, Zagreb, 1459., 1519., 1601., 1628., 1665., 1703., 1723., 1729., 1746., 1772., 1784., 1789., 1792., 1797., 1799., 1817., 1827., 1829., 1833., 1841., 1863., 1867., 1872., 1873., 1876., 1878., 1890., 1893., 1903., 1908., 1910., 1916., 1917., 1925., 1926., 1940., 1943., 1944., 1945., 1946., 1949., 1951., 1952., 1954., 1955., 1956., 1964., 1967., 1969., 1970., 1976., 1983., 1987., 1991., 1993., 2002., 2003., 2006., 2007., 2010., 2012., 2014., 2016., 2020., 27. veljače. Proširite indeks (97 više) »
Agatha Christie
Dame Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15. rujna 1890. – Winterbrook House, 12. siječnja 1976.) je britanska spisateljica kriminalističkih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha - Nagrada za kriminalistički roman.
Novi!!: 12. siječnja i Agatha Christie · Vidi više »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: 12. siječnja i Akademizam · Vidi više »
Alfred Rosenberg
Alfred Ernst Rosenberg (Tallinn, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 16. listopada 1946.) bio je njemački nacistički političar te ideolog nacizma.
Novi!!: 12. siječnja i Alfred Rosenberg · Vidi više »
Bazilisk, bizantski car
Bazilisk kao bizantski car Flavije Bazilisk (lat. Flavius Basiliscus Augustus, starogrč. Βασιλίσκος) († 476./77.), uzurpator na bizantskom carskom prijestolju (475. – 476.) i brat Verine, supruge cara Leona I., a najvjerojatnije je potjecao s Balkana.
Novi!!: 12. siječnja i Bazilisk, bizantski car · Vidi više »
Bee Gees
Bee Gees osnovani su 1958. godine u Brisbaneu, Australija.
Novi!!: 12. siječnja i Bee Gees · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: 12. siječnja i Bizant · Vidi više »
Blues
Blues je vokalno-instrumentalni glazbeni stil koji se temelji na uporabi "plavih nota" i strukturi od najčešće 12 taktova koji se ponavljaju.
Novi!!: 12. siječnja i Blues · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 12. siječnja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 12. siječnja i Car · Vidi više »
Charles Perrault
Charles Perrault na portretu Philippa Lallemanda, 1671. – 1672. Charles Perrault (Pariz, 12. siječnja 1628. - Pariz, 16. svibnja 1703.) francuski pisac dječje književnosti, bajki, bio je akademik Francuske akademije u koju je izabran 1671.
Novi!!: 12. siječnja i Charles Perrault · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 12. siječnja i Crna Gora · Vidi više »
Cyrus Vance
Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.
Novi!!: 12. siječnja i Cyrus Vance · Vidi više »
Dragutin Kušlan
Dragutin (Dragojlo) Kušlan (Krapina, 12. siječnja 1817. – Zagreb, 11. ožujka 1867.), hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: 12. siječnja i Dragutin Kušlan · Vidi više »
Državna uprava
Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.
Novi!!: 12. siječnja i Državna uprava · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 12. siječnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edmund Burke
'''Edmund Burke''' Edmund Burke (Dublin, 12. siječnja 1729. – Beaconsfield, 9. srpnja 1797.), irski britanski državnik, teoretičar politike i filozof.
Novi!!: 12. siječnja i Edmund Burke · Vidi više »
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Novi!!: 12. siječnja i Eiffelov toranj · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 12. siječnja i Engleska · Vidi više »
Ferenc Molnár
Ferenc Molnár (veljača 1941.) Ferenc Molnár (Budimpešta, 12. siječnja 1878. – New York, 1. travnja 1952.) je bio jedan od najvećih mađarskih dramatičara i pisaca XX. stoljeća.
Novi!!: 12. siječnja i Ferenc Molnár · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: 12. siječnja i Finska · Vidi više »
Friedrich Schlegel
Friedrich Schlegel Karl Wilhelm Friedrich von Schlegel (Hannover, 10. ožujka 1772. – Dresden, 12. siječnja 1829.) bio je njemački filozof, kritičar i prevoditelj, kao i njegov brat August Wilhelm Schlegel.
Novi!!: 12. siječnja i Friedrich Schlegel · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: 12. siječnja i Glavni grad · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: 12. siječnja i Grad · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: 12. siječnja i Gradišće · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 12. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Haruki Murakami
Haruki Murakami (2005.) Haruki Murakami (村上春樹, Murakami Haruki), (Kyoto, 12. siječnja 1949.) popularni je suvremeni japanski pisac i prevoditelj.
Novi!!: 12. siječnja i Haruki Murakami · Vidi više »
Hermann Göring
Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) bio je njemački političar, pilot, vojni zapovjednik, visoki dužnosnik NSDAP-a. Göring je bio zapovjednik njemačkog Luftwaffea, otac zloglasnog Gestapa i Hitlerov dogovoreni nasljednik.
Novi!!: 12. siječnja i Hermann Göring · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 12. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: 12. siječnja i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.
Novi!!: 12. siječnja i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: 12. siječnja i Impresionizam · Vidi više »
Imra Agotić
Imra Agotić (Gorjani, 12. siječnja 1943. – Zagreb, 18. ožujka 2012.), hrvatski general i prvi zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.
Novi!!: 12. siječnja i Imra Agotić · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: 12. siječnja i Istočna Europa · Vidi više »
Ivan Fuček
Ivan Fuček (Đurđevac, 1. srpnja 1926. – Zagreb, 12. siječnja 2020.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog, duhovni pisac.
Novi!!: 12. siječnja i Ivan Fuček · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: 12. siječnja i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: 12. siječnja i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Jack London
'''Jack London''' Jack London (San Francisco, 12. siječnja 1876. – Glen Ellen, 22. studenog 1916.), američki književnik Pravo ime mu je John Griffith London.
Novi!!: 12. siječnja i Jack London · Vidi više »
Jeff Bezos
Jeff Bezos Jeffrey Preston Bezos (Albuquerque, Novi Meksiko, SAD, 12. siječnja 1964.) je ameički investitor i inženjer.
Novi!!: 12. siječnja i Jeff Bezos · Vidi više »
Johan Arfwedson
Johan August Arfwedson (12. siječnja 1792. – 28. listopada 1841.) bio je švedski kemičar koji je otkrio kemijski element litij, izolirajući ga kao sol.
Novi!!: 12. siječnja i Johan Arfwedson · Vidi više »
Johann Heinrich Pestalozzi
'''Johann Heinrich Pestalozzi''' Johann Heinrich Pestalozzi (Zürich, 12. siječnja 1746. – Brugg, 17. veljače 1827.), švicarski pedagog i reformator obrazovanja.
Novi!!: 12. siječnja i Johann Heinrich Pestalozzi · Vidi više »
Kirstie Alley
Kirstie Louise Alley (Wichita, Kansas, 12. siječnja 1951. – ?, 5. prosinca 2022.) bila je američka glumica i model.
Novi!!: 12. siječnja i Kirstie Alley · Vidi više »
Lazzaro Spallanzani
Lazzaro Spallanzani (Scandiano, 12. siječnja 1729. – Pavia, 11. veljače 1799.) bio je talijanski biolog i isusovac, poznat po svojim radovima iz ljudske i animalne fiziologije i reprodukcije.
Novi!!: 12. siječnja i Lazzaro Spallanzani · Vidi više »
Led Zeppelin
Led Zeppelin bio je engleski rock sastav osnovan 1968.
Novi!!: 12. siječnja i Led Zeppelin · Vidi više »
Lovrenc Bogović
Lovrenc (Lovre) Jure Bogović (Bogovich) (Veliki Borištof, 22. ožujka, 1723. – Monošter, 12. siječnja, 1789.) hrvatski je franjevac, pisac, svećenik te važni autor književnosti Hrvata iz Gradišća u 18. stoljeću.
Novi!!: 12. siječnja i Lovrenc Bogović · Vidi više »
Luise Rainer
Luise Rainer (Düsseldorf, 12. siječnja 1910. – London, 30. prosinca 2014.) - njemačka filmska glumica.
Novi!!: 12. siječnja i Luise Rainer · Vidi više »
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Novi!!: 12. siječnja i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Marie-Antoine Carême
Marie Antoine (Antonin) Carême (francuski:; Pariz, 8. lipnja 1784. – Pariz, 12. siječnja 1833.) bio je francuski kuhar, rani praktičar i eksponent složenoga stila kuhanja poznatog kao visoka kuhinja, omiljenoga među kraljevskim obiteljima i bogatim Parižanima.
Novi!!: 12. siječnja i Marie-Antoine Carême · Vidi više »
Marin Kovačić
Marin Kovačić (Split, 14. listopada 1943. – Split, 12. siječnja 2016.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: 12. siječnja i Marin Kovačić · Vidi više »
Marko Bijač
Marko Bijač (Dubrovnik, 12. siječnja 1991.), hrvatski vaterpolski vratar.
Novi!!: 12. siječnja i Marko Bijač · Vidi više »
Maurice Gibb
Maurice Ernest Gibb (Douglas, otok Man, 22. prosinca 1949. – Miami Beach, Florida, 12. siječnja 2003.), britanski je glazbenik i producent snimanja.
Novi!!: 12. siječnja i Maurice Gibb · Vidi više »
Mehmet Ali Ağca
Mehmet Ali Ağca Mehmet Ali Ağca (Hekimhan, 9. siječnja, 1958.) turski je ekstremist.
Novi!!: 12. siječnja i Mehmet Ali Ağca · Vidi više »
Meho Kodro
Meho Kodro Meho Kodro (Mostar, 12. siječnja 1967.) je bivši jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometni reprezentativac i bivši izbornik reprezentacije BiH.
Novi!!: 12. siječnja i Meho Kodro · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: 12. siječnja i Modernizam · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: 12. siječnja i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: 12. siječnja i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Naya Rivera
Naya Rivera (12. siječnja 1987. – 8. srpnja 2020.) bila je američka glumica i pjevačica.
Novi!!: 12. siječnja i Naya Rivera · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: 12. siječnja i Nigerija · Vidi više »
Nikolaj Noskov
Nikolaj Ivanovič Noskov (ruski: Николай Иванович Носков) (Gagarin, Rusija, 12. siječnja 1956.), ruski je pjevač i bivši pjevač hard rock sastava Gorky Park.
Novi!!: 12. siječnja i Nikolaj Noskov · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: 12. siječnja i Obrazovanje · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 12. siječnja i Papa · Vidi više »
Pierre de Fermat
Pierre de Fermat Pierre de Fermat (17. kolovoza 1601. – 12. siječnja 1665.) bio je francuski matematičar i pravnik.
Novi!!: 12. siječnja i Pierre de Fermat · Vidi više »
Pixie Lott
Victoria Louise Lott (Bromley, London, 12. siječnja 1991.) poznatija kao Pixie Lott, engleska je glumica, pjevačica, tekstopisac i plesačica.
Novi!!: 12. siječnja i Pixie Lott · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: 12. siječnja i Podgorica · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 12. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Radek Drulák
Radek Drulák (Olomouc, 12. siječnja 1962.) umirovljeni je češki nogometaš.
Novi!!: 12. siječnja i Radek Drulák · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: 12. siječnja i Radio · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: 12. siječnja i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Robert Prosinečki
Robert Prosinečki (Villingen-Schwenningen, Njemačka, 12. siječnja 1969.), hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 12. siječnja i Robert Prosinečki · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: 12. siječnja i Rock · Vidi više »
Rockne S. O'Bannon
Rockne S. O'Bannon (12. siječnja 1955.) je televizijski producent i pisac.
Novi!!: 12. siječnja i Rockne S. O'Bannon · Vidi više »
Roger Scruton
Roger Vernon Scruton (Lincolnshire, 27. veljače 1944. – 12. siječnja 2020.), engleski je filozof i pisac, specijaliziran u filozofiji politike i estetici, poznat kao jedan od najistaknutijih predstavnika tradicijskoga konzervativizma.
Novi!!: 12. siječnja i Roger Scruton · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 12. siječnja i Rusija · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: 12. siječnja i Simbolizam · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 12. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 12. siječnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Spiridon Louis
Spiridon 'Spiros' Louis (12. siječnja 1873. – 26. ožujka 1940.), grčki radnik.
Novi!!: 12. siječnja i Spiridon Louis · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: 12. siječnja i Sudbena vlast · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 12. siječnja i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 12. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vanda Skuratovič
Vanda Skuratovič (bjeloruski: Ванда Скуратовіч), (Raubichy, 1925. – Minsk, 12. siječnja 2010.) je bila bjeloruska aktivistica.
Novi!!: 12. siječnja i Vanda Skuratovič · Vidi više »
Veleposlanstvo
Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.
Novi!!: 12. siječnja i Veleposlanstvo · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 12. siječnja i Zagreb · Vidi više »
1459.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1459. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1519. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1601. · Vidi više »
1628.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1628. · Vidi više »
1665.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1665. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1703. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1723. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1729. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1746. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1772. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1784. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1789. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1792. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1797. · Vidi više »
1799.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1799. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1817. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1827. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1829. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1833. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1841. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1863. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1873. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1878. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1890. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1893. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1903. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1910. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1917. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1926. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 12. siječnja i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 12. siječnja i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1956. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1976. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 12. siječnja i 1993. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 12. siječnja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 12. siječnja i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 12. siječnja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 12. siječnja i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 12. siječnja i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 12. siječnja i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 12. siječnja i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 12. siječnja i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 12. siječnja i 2020. · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: 12. siječnja i 27. veljače · Vidi više »
