Brže od pregledniku!
98 odnosi: Aleksandar II., ruski car, Aleksandar III., papa, Alexej von Jawlensky, Andrija Jambrešić, Atentat, Đuro Basariček, Beč, Bitka, Cambridge, Massachusetts, Car, Dana Delany, Danijela Pintarić, Ernest Radetić, Eteri, Franjo, Fridrik I. Barbarossa, Georges de La Tour, Gregorijanski kalendar, Harvardovo sveučilište, Hrvatska, Hrvatski jezik, Inocent XII., Irmã Dulce, Istra, Ivo Andrić, Joseph Goebbels, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Konstantinopol, Kost, Krakov, Krzysztof Kieślowski, Ljubomir Kapor, London, Luigi Cherubini, Marija Ujević-Galetović, Mario Kopić, Massachusetts, Mikaela Shiffrin, Nihilizam, Nikola Filipović (arhitekt), Opsada Điện Biên Phủa, Papa, Pariz, Petar Hektorović, Prijestupna godina, Prvi indokineski rat, Ružica Ćavar, Rusko Carstvo, Susan B. Anthony, Topništvo, ..., Võ Nguyên Giáp, Venecija, Viet Minh, Zadar, 1177., 1487., 1572., 1593., 1615., 1639., 1652., 1700., 1706., 1741., 1758., 1760., 1790., 1818., 1820., 1842., 1847., 1867., 1881., 1884., 1892., 1899., 1906., 1914., 1928., 1932., 1933., 1934., 1937., 1941., 1943., 1954., 1956., 1965., 1975., 1979., 1980., 1992., 1995., 1996., 2010., 2013., 2022., 2023.. Proširite indeks (48 više) »
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Novi!!: 13. ožujka i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Novi!!: 13. ožujka i Aleksandar III., papa · Vidi više »
Alexej von Jawlensky
Alexej von Jawlensky (Suslovo, 13. ožujka 1867. – Wiesbaden, 15. ožujka 1941.), njemačko - ruski ekspresionistički slikar koji je radio u Rusiji, Njemačkoj i Švicarskoj.
Novi!!: 13. ožujka i Alexej von Jawlensky · Vidi više »
Andrija Jambrešić
Andrija Jambrešić (Cesargrad, 20. rujna 1706. – Varaždin, 13. ožujka 1758.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: 13. ožujka i Andrija Jambrešić · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: 13. ožujka i Atentat · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: 13. ožujka i Đuro Basariček · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: 13. ožujka i Beč · Vidi više »
Bitka
William Sadler, Bitka kod Waterlooa Bitka je oružani sukob jakih vojnih snaga ili oružanih snaga u cjelini čiji ishod presudno utječe na ishod rata ili jedne njegove etape.
Novi!!: 13. ožujka i Bitka · Vidi više »
Cambridge, Massachusetts
Cambridge je peti po veličini grad u američkoj saveznoj državi Massachusetts, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država od 106 039 stanovnika.
Novi!!: 13. ožujka i Cambridge, Massachusetts · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 13. ožujka i Car · Vidi više »
Dana Delany
Dana Delany (13. ožujka 1956.) je američka glumica.
Novi!!: 13. ožujka i Dana Delany · Vidi više »
Danijela Pintarić
Danijela Pintarić (Zagreb, 13. ožujka 1979.) je hrvatska sopranistica, violinistica i kazališna umjetnica.
Novi!!: 13. ožujka i Danijela Pintarić · Vidi više »
Ernest Radetić
Ernest Radetić (Baderna, 13. ožujka 1899. – Zagreb, 6. listopada 1980.), hrvatski književnik, publicist i javni djelatnik, klerikalni, desno orijentiran hrvatski rodoljub Vladimir Lončarević: KNJIŽEVNIK I PUBLICIST ERNEST RADETIĆ Zaboravljeni katolik antifašist, 25/2019, 26.
Novi!!: 13. ožujka i Ernest Radetić · Vidi više »
Eteri
Eteri (grč.: 'čisti gornji zrak', 'nebo') organski su kemijski spojevi u kojima je kisikov atom povezan s dvama ugljikovim atomima iz dvije alkilne skupine.
Novi!!: 13. ožujka i Eteri · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: 13. ožujka i Franjo · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: 13. ožujka i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Georges de La Tour
Georges de La Tour (13. ožujka, 1593. – 30. siječnja, 1652.) bio je slikar rodom iz kneževine Lorraine, danas u Francuskoj.
Novi!!: 13. ožujka i Georges de La Tour · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 13. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Novi!!: 13. ožujka i Harvardovo sveučilište · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 13. ožujka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 13. ožujka i Hrvatski jezik · Vidi više »
Inocent XII.
Inocent XII., lat. Innocentius PP.
Novi!!: 13. ožujka i Inocent XII. · Vidi više »
Irmã Dulce
Sveta Irmã Dulce Pontes, poznata i kao sveta Dulce od siromaha (Salvador, 26. svibnja 1914. - Salvador, 13. ožujka 1992.) - prva brazilska žena svetica, katolička časna sestra franjevka koja je bila osnivačica „Zaklade dobrotvornih djela sestre Dulce”, jedne od najvećih i najuglednijih humanitarnih organizacija u Brazilu.
Novi!!: 13. ožujka i Irmã Dulce · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: 13. ožujka i Istra · Vidi više »
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Novi!!: 13. ožujka i Ivo Andrić · Vidi više »
Joseph Goebbels
Paul Joseph Goebbels (Rheydt, kod Düsseldorfa, 29. listopada 1897. – Berlin, 1. svibnja 1945.), njemački političar i kancelar, gaulajter Berlina te Reichov ministar narodnog prosvjećenja i propagande od 13. ožujka 1933. do 30. travnja 1945. Bio je jedan od najbližih suradnika i najvećih obožavatelja Adolfa Hitlera.
Novi!!: 13. ožujka i Joseph Goebbels · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: 13. ožujka i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: 13. ožujka i Konstantinopol · Vidi više »
Kost
Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.
Novi!!: 13. ožujka i Kost · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: 13. ožujka i Krakov · Vidi više »
Krzysztof Kieślowski
Krzysztof Kieślowski (Varšava, 27. lipnja 1941. – Varšava, 13. ožujka 1996.) - bio je jedan od najutjecajnih suvremenih poljskih filmskih redatelja i scenarista, poznat po ciklusu kratkih televizijskih filmova Dekalog i filmskoj trilogiji Tri boje, dobitnik brojnih nagrada na filmskim festivalima, te jednom nominacijom za Oskara za najbolju režiju 1995. godine.
Novi!!: 13. ožujka i Krzysztof Kieślowski · Vidi više »
Ljubomir Kapor
Ljubomir Kapor (Korčula, 21. rujna 1932. – Zagreb, 13. ožujka 2010.) bio je hrvatski glumac.
Novi!!: 13. ožujka i Ljubomir Kapor · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 13. ožujka i London · Vidi više »
Luigi Cherubini
Luigi Cherubini (Firenca, 14. rujna 1760. – Pariz, 13. ožujka 1842.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 13. ožujka i Luigi Cherubini · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 13. ožujka i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Mario Kopić
Mario Kopić (Dubrovnik, 13. ožujka 1965.) je hrvatski filozof, publicist i prevoditelj.
Novi!!: 13. ožujka i Mario Kopić · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Novi!!: 13. ožujka i Massachusetts · Vidi više »
Mikaela Shiffrin
Mikaela Shiffrin, (Vail, Colorado 13. ožujka 1995.) je američka alpska skijašica, dvostruka olimpijska pobjednica.
Novi!!: 13. ožujka i Mikaela Shiffrin · Vidi više »
Nihilizam
Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.
Novi!!: 13. ožujka i Nihilizam · Vidi više »
Nikola Filipović (arhitekt)
Nikola Filipović (Zagreb, 13. ožujka 1934. - Zagreb, 18. svibnja 2020.) je hrvatski arhitekt.
Novi!!: 13. ožujka i Nikola Filipović (arhitekt) · Vidi više »
Opsada Điện Biên Phủa
Vijetnamska opsada francuske vojne baze u Điện Biên Phủu bila je odlučujuća bitka Indokineskog rata, kojom je zapečaćena francuska kolonijalna vlast u Indokini.
Novi!!: 13. ožujka i Opsada Điện Biên Phủa · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 13. ožujka i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 13. ožujka i Pariz · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: 13. ožujka i Petar Hektorović · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 13. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi indokineski rat
Vijetnamski rat ili Prvi indokineski rat, 1946.
Novi!!: 13. ožujka i Prvi indokineski rat · Vidi više »
Ružica Ćavar
Ružica Ćavar (Proboj, Ljubuški 13. ožujka 1937. - Mostar, 31. siječnja 2022.), bila je hrvatska liječnica i katolička aktivistica.
Novi!!: 13. ožujka i Ružica Ćavar · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: 13. ožujka i Rusko Carstvo · Vidi više »
Susan B. Anthony
Susan Brownell Anthony (Adams, Massachusetts, 15. veljače 1820. — Rochester, New York, 13. ožujka 1906.) - istaknuta američka liderica za građanska i feministička prava.
Novi!!: 13. ožujka i Susan B. Anthony · Vidi više »
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Novi!!: 13. ožujka i Topništvo · Vidi više »
Võ Nguyên Giáp
Võ Nguyên Giáp (An Xa, 25. kolovoza 1911. – Hà Nội, 4. listopada 2013.), vijetnamski političar, general i državnik.
Novi!!: 13. ožujka i Võ Nguyên Giáp · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: 13. ožujka i Venecija · Vidi više »
Viet Minh
Viet Minh (skraćeno od Việt Nam Ðộc Lập Ðồng Minh Hội, 越南独立同盟會, "Liga za neovisnost Vijetnama") bila je organizacija koja se borila za neovisnost Vijetnama od Francuske, a tijekom Drugog svjetskog rata i od Japana.
Novi!!: 13. ožujka i Viet Minh · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 13. ožujka i Zadar · Vidi više »
1177.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1177. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1487. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1572. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1593. · Vidi više »
1615.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1615. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1639. · Vidi više »
1652.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1652. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1700. · Vidi više »
1706.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1706. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1741. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1758. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1760. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1790. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1818. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1820. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1842. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1847. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1867. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1881. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1884. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1892. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1899. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1906. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 13. ožujka i 1914. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 13. ožujka i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 13. ožujka i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1943. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1956. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 13. ožujka i 1965. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1980. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 13. ožujka i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 1996. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 13. ožujka i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 13. ožujka i 2013. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 13. ožujka i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 13. ožujka i 2023. · Vidi više »
