Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

13. siječnja

Indeks 13. siječnja

13.

104 odnosi: Aachenski mir, Antonio Bajamonti, Antun Karlo Bakotić, Austrija, Židovi, Émile Zola, Belinda, David Schwarz, Demokracija, Dezdemona, Dražen Šivak, Država, Drugi svjetski rat, Elizabeta I., Engleska, Franci, Gaj Marije, Galileo Galilei, Gregorijanski kalendar, Guido Del Mestri, Hilarije iz Poitiersa, Hrvatska, Hrvatska politička emigracija, Italija, Ivo Ćipiko, Izumitelj, James Joyce, Japan, Josip Broz Tito, Jupiter, Kalista (mjesec), Karl Bleibtreu, Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Koreja, Kralj, Ljudevit Vukotinović, Luka Sorkočević, Matej Mamić, Mihael I. Rangabe, Neda Andrić, Nikola Miličević (žrtva Udbe), Odo, kralj Francuske, Orlando Bloom, Potres, Prijestupna godina, Prosper Jolyot Crébillon, Remigije iz Reimsa, Rozalinda, Rudolf Fizir, ..., Salvador, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srđana Šimunović, Suverenitet, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uran, Uranovi prirodni sateliti, Vatikan, Vitalj Ščerba, Voyager 2, 1559., 157. pr. Kr., 1610., 1674., 1734., 1762., 1789., 1813., 1822., 1831., 1850., 1859., 1867., 1882., 1887., 1891., 1893., 1897., 1898., 1911., 1915., 1917., 1923., 1927., 1928., 1941., 1953., 1960., 1972., 1974., 1975., 1976., 1977., 1980., 1982., 1986., 1992., 1993., 2001., 2010., 812., 839., 85. pr. Kr., 888.. Proširite indeks (54 više) »

Aachenski mir

Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen 13. siječnja 812. godine, koji je bizantski car Mihajlo (811.—813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i naše krajeve.

Novi!!: 13. siječnja i Aachenski mir · Vidi više »

Antonio Bajamonti

Antonio Bajamonti (* Split, 19. veljače 1822. - † Split, 13. siječnja 1891.) bio je jedan od zaslužnijih gradonačelnika u razvoju grada Splita, po struci liječnik.

Novi!!: 13. siječnja i Antonio Bajamonti · Vidi više »

Antun Karlo Bakotić

Antun Karlo Bakotić (Kaštel Gomilica, 4. studenog 1831. - Zadar, 13. siječnja 1887.), hrvatski fizičar i književnik Studirao je matematiku i fiziku u Beču i Veneciji.

Novi!!: 13. siječnja i Antun Karlo Bakotić · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 13. siječnja i Austrija · Vidi više »

Židovi

Židovi iz Samarkanda. Židovi su semitski (vidi Sem) narod koji živi u Izraelu, te raspršeno u Europi, Americi i po svijetu.

Novi!!: 13. siječnja i Židovi · Vidi više »

Émile Zola

Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. - Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.

Novi!!: 13. siječnja i Émile Zola · Vidi više »

Belinda

Belinda (također Uran XIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 81 kilometar u promjeru i orbitalnim periodom od 14 sati i 58,6 minuta.

Novi!!: 13. siječnja i Belinda · Vidi više »

David Schwarz

Zračni brod ''Tempelhof'' iz 1897. koji je konstruirao izumitelj David Schwarz. David Schwarz (Kesthely, Mađarska, 2. listopada 1850. - Beč, 13. siječnja 1897.), trgovac i izumitelj židovsko-mađarskog podrijetla.

Novi!!: 13. siječnja i David Schwarz · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: 13. siječnja i Demokracija · Vidi više »

Dezdemona

Desdemona (također Uran X) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 64 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.473649597 ± 0.000000014 dana.

Novi!!: 13. siječnja i Dezdemona · Vidi više »

Dražen Šivak

Dražen Šivak (Rijeka, 13. siječnja 1974.) je hrvatski glumac.

Novi!!: 13. siječnja i Dražen Šivak · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: 13. siječnja i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: 13. siječnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Elizabeta I.

'''Elizabeta I.''' Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.

Novi!!: 13. siječnja i Elizabeta I. · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: 13. siječnja i Engleska · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: 13. siječnja i Franci · Vidi više »

Gaj Marije

Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.

Novi!!: 13. siječnja i Gaj Marije · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof.

Novi!!: 13. siječnja i Galileo Galilei · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 13. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Guido Del Mestri

Guido Del Mestri (Banja Luka, 13. siječnja 1911. - Nürnberg, 2. kolovoza 1993.) je bio talijanski kardinal, trostruki doktor znanosti i apostolski nuncij Svete Stolice.

Novi!!: 13. siječnja i Guido Del Mestri · Vidi više »

Hilarije iz Poitiersa

Sveti Hilarije iz Poitiersa (Poitiers, oko 310. - Poitiers, oko 367.), kršćanski svetac, biskup i crkveni naučitelj.

Novi!!: 13. siječnja i Hilarije iz Poitiersa · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 13. siječnja i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska politička emigracija

Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.

Novi!!: 13. siječnja i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: 13. siječnja i Italija · Vidi više »

Ivo Ćipiko

Ivo Ćipiko (Kaštel Novi, 13. siječnja 1867. - Kaštel Novi, 24. rujna 1923.), srpski književnik, koji je Srbinom postao vlastitom odlukom.

Novi!!: 13. siječnja i Ivo Ćipiko · Vidi više »

Izumitelj

Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.

Novi!!: 13. siječnja i Izumitelj · Vidi više »

James Joyce

James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik Jedan od utemeljitelja modernog romana.

Novi!!: 13. siječnja i James Joyce · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: 13. siječnja i Japan · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je hrvatski i jugoslavenski političar, revolucionar, državnik i komunistički vođa, i diktator.

Novi!!: 13. siječnja i Josip Broz Tito · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: 13. siječnja i Jupiter · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Jupiterov mjesec Kalista Kalista je satelit Jupitera.

Novi!!: 13. siječnja i Kalista (mjesec) · Vidi više »

Karl Bleibtreu

'''Karl Bleibtreu''' Karl Bleibtreu (Berlin, 13. siječnja 1859. - Locarno, 30. siječnja 1928.), njemački književnik Bio je kritičar, kazališni pisac i pripovjedač.

Novi!!: 13. siječnja i Karl Bleibtreu · Vidi više »

Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva

Novčić s likom kralja Karla Debelog Karlo III.

Novi!!: 13. siječnja i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: 13. siječnja i Karlo Veliki · Vidi više »

Koreja

Položaj Koreje Koreja (korejski:Chosŏn초선(McCune-Reischauer),Choseon 초선(Revidirana romanizacija korejskog).

Novi!!: 13. siječnja i Koreja · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: 13. siječnja i Kralj · Vidi više »

Ljudevit Vukotinović

Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. - Zagreb, 17. ožujka 1893.), hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.

Novi!!: 13. siječnja i Ljudevit Vukotinović · Vidi više »

Luka Sorkočević

Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj.

Novi!!: 13. siječnja i Luka Sorkočević · Vidi više »

Matej Mamić

Matej Mamić (Tomislavgrad, 13. siječnja 1975.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.

Novi!!: 13. siječnja i Matej Mamić · Vidi više »

Mihael I. Rangabe

'''Mihajlo I.''' na kovanici iz njegovog vremena Mihael I. Rangabe (grčki: Μιχαήλ Α΄ Ραγγαβέ, Mihail o Protos Rangabé), (umro 11. siječnja 844.) bio je bizantski car (811. - 813.) koji je Aachenskim mirom priznao franačko Rimsko Carstvo.

Novi!!: 13. siječnja i Mihael I. Rangabe · Vidi više »

Neda Andrić

Neda Andrić, rođena Kauzlarić (Ogulin, 25. kolovoza 1927. - 13. siječnja 2010.) bila je jedina riječka gradonačelnica.

Novi!!: 13. siječnja i Neda Andrić · Vidi više »

Nikola Miličević (žrtva Udbe)

Nikola Miličević Nikola Miličević (Međugorje, 1938. - Frankfurt, 13. siječnja 1980.), zagovornik za demokratsku, suverenu i slobodnu Hrvatsku.

Novi!!: 13. siječnja i Nikola Miličević (žrtva Udbe) · Vidi više »

Odo, kralj Francuske

Odo (Eudes; 860. – 1. siječnja 898.) bio je francuski kralj 887. – 898.

Novi!!: 13. siječnja i Odo, kralj Francuske · Vidi više »

Orlando Bloom

Orlando Bloom (Canterbury, 13. siječnja 1977.), britanski filmski glumac.

Novi!!: 13. siječnja i Orlando Bloom · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963.-1998. San Franciscu 1906. Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: 13. siječnja i Potres · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 13. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Prosper Jolyot Crébillon

'''Prosper Jolyot Crébillon''' Prosper Jolyot Crébillon (Dijon, 13. siječnja 1674. - Pariz, 17. lipnja 1762.), francuski pisac tragedija.

Novi!!: 13. siječnja i Prosper Jolyot Crébillon · Vidi više »

Remigije iz Reimsa

Remigije iz Reimsa (lat. Remigius, tal. Remigio; oko 437. - 13. siječnja 533.), biskup Reimsa, poznat po tome što je 24. prosinca 496. krstio franačkog kralja Klodviga I., a čiji su primjer slijedili svi njegovi dotada poganski podanici.

Novi!!: 13. siječnja i Remigije iz Reimsa · Vidi više »

Rozalinda

Rozalinda (također Uran XIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 0.558459529 ± 0.000000019 dana.

Novi!!: 13. siječnja i Rozalinda · Vidi više »

Rudolf Fizir

Rudolf Fizir (Ludbreg, 13. siječnja 1891. - Zagreb, 11. studenog 1960.), hrvatski najpoznatiji i najdjelotvorniji konstruktor zrakoplova.

Novi!!: 13. siječnja i Rudolf Fizir · Vidi više »

Salvador

Salvador (španj. El Salvador.

Novi!!: 13. siječnja i Salvador · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: 13. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srđana Šimunović

Srđana Šimunović (Dubrovnik, 13. siječnja 1976.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 13. siječnja i Srđana Šimunović · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: 13. siječnja i Suverenitet · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 13. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: 13. siječnja i Uran · Vidi više »

Uranovi prirodni sateliti

planetarni prsten. (foto: HST, izvor:NASA) Oko Urana je dosada otkriveno 27 prirodnih satelita, koji su prikazani sa svojim osnovim podacima u sljedećoj tabeli: ** Negativi orbitalni periodi označavaju prirodne satelite koje imaju retrogradne orbite ili orbite koje su suprotne od smjera vrtnje planete.

Novi!!: 13. siječnja i Uranovi prirodni sateliti · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Citta del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 800 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: 13. siječnja i Vatikan · Vidi više »

Vitalj Ščerba

Vitalj Venjadziktavič Ščėrba (bje. Віталь Венядзіктавіч Шчэрба, u medijima često iskrivljeni ruski oblik Vitalij Šerbo, rus. Вита́лий Венеди́ктович Ще́рбо) (Minsk, 13. siječnja 1972.) - bjeloruski gimnastičar, višestruki osvajač olimpijskih medalja, najbolji olimpijac na OI 1992. u Barceloni.

Novi!!: 13. siječnja i Vitalj Ščerba · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Novi!!: 13. siječnja i Voyager 2 · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1559. · Vidi više »

157. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 157. pr. Kr. · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1610. · Vidi više »

1674.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1674. · Vidi više »

1734.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1734. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1762. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1789. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1813. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1822. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1831. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1850. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1859. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1867. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1882. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1887. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1891. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1893. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1897. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1898. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1911. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1915. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1917. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1923. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1927. · Vidi više »

1928.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1928. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1941. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1953. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1960. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1972. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1976. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1977. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1980. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1982. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1986. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 1993. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 13. siječnja i 2001. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: 13. siječnja i 2010. · Vidi više »

812.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 812. · Vidi više »

839.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 839. · Vidi više »

85. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 85. pr. Kr. · Vidi više »

888.

Bez opisa.

Novi!!: 13. siječnja i 888. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »