Brže od pregledniku!
86 odnosi: Abasidi, Alexander von Humboldt, Amy Winehouse, Danica Rusjan, Edel Quinn, Franjo Kluz, Giovanni Domenico Cassini, Grace Kelly, Gregorijanski kalendar, Harun er-Rašid, Hicham El Guerrouj, Hrvatska, Isadora Duncan, Ivan Petrovič Pavlov, Ivan Zlatousti, Ivica Olić, Jerzy Popiełuszko, Judita Franković, Jugoslavenska ratna mornarica, Kalif, Luigi Cherubini, Marco Pašalić, Martin Fourcade, Mirko Bašić, Nikola Jurčević, Norm Macdonald, Obrana Topuskog 1991., Ogulin, Patrick Swayze, Ploče, Prašuma, Prijestupna godina, Sjedinjene Američke Države, Terorizam, Theodor Storm, Tisuću i jedna noć, Tomáš Garrigue Masaryk, Uzvišenje svetoga Križa, William McKinley, Zagreb, Zagrebačka Biblija, Zvonimir Šeparović, Zvonimir Torjanac, 1625., 1712., 1760., 1769., 1817., 1842., 1849., ..., 1850., 1859., 1878., 1888., 1901., 1907., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1936., 1937., 1944., 1947., 1952., 1959., 1960., 1966., 1968., 1974., 1979., 1981., 1982., 1983., 1984., 1988., 1991., 1995., 2000., 2009., 2011., 2021., 2022., 407., 786.. Proširite indeks (36 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Novi!!: 14. rujna i Abasidi · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: 14. rujna i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Amy Winehouse
Amy Jade Winehouse (14. rujna 1983. − 23. srpnja 2011.) bila je britanska pjevačica i tekstopisac poznata po svojim jakim vokalima Preuzeto 23.
Novi!!: 14. rujna i Amy Winehouse · Vidi više »
Danica Rusjan
Danica Rusjan (Gorica, 14. rujna 1926. – Zagreb, 23. prosinca 2022.). Pristupljeno i arhivirano 9.
Novi!!: 14. rujna i Danica Rusjan · Vidi više »
Edel Quinn
Edel Quinn Časna službenica Edel Quinn (Greenane, Irska, 14. rujna 1907. – Nairobi, Kenija, 14. svibnja 1944.) je irska katolička aktivistica, članica katoličke marijanske organizacije Marijine legije i utemeljiteljica brojnih podružnica te organizacije u Africi.
Novi!!: 14. rujna i Edel Quinn · Vidi više »
Franjo Kluz
Franjo Kluz (Jošik, 18. rujna 1913. – 14. rujna 1944.), partizanski pilot, časnik Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i jedan od osnivača zrakoplovstva NOVJ.
Novi!!: 14. rujna i Franjo Kluz · Vidi više »
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Novi!!: 14. rujna i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »
Grace Kelly
Grace Patricia Kelly (Philadelphia, 12. studenog 1929. – Monako, 14. rujna 1982.), američka filmska i kazališna glumica i monegaška princeza (od 1956. godine).
Novi!!: 14. rujna i Grace Kelly · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 14. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harun er-Rašid
desno Harun al-Rašid (17. ožujka 763. – 24. ožujka 809.) (Hārūn al-Rashīd (arapski: هارون الرشيد; Harun ar-Rashid) bio je peti i jedan od najvećih i najpoznatijih abasidski kalifa. Vladao je od 786. do 809., a njegovu je vladavinu obilježio znanstveni, kulturni i vjerski procvat. Harun al-Rašid rođen je u gradu Raj u Iranu, u blizini Teherana. Bio je sin trećega kalifa Al-Mahdija, koji je vladao od 775. do 785.g. i jemenske robinje Al-Khayzuran. Harun el-Rašid imao je tijekom svoje vladavine uspostavljene diplomatske odnose s Karlom Velikim, te s kineskim carem. Njegov se raskošni dvor dovodi u vezu s glasovitim pričama iz Tisuću i jedne noći. Privremena mu je prijestolnica u 8. stoljeću bila Ar-Raqqa. Kategorija:Vladari Kategorija:Arapi Kategorija:Životopisi, Iran.
Novi!!: 14. rujna i Harun er-Rašid · Vidi više »
Hicham El Guerrouj
Hicham El Guerrouj (arapski: هشامالكروج) (Berkane, Maroko 14. rujna 1974.) je marokanski atletičar srednjoprugaš.
Novi!!: 14. rujna i Hicham El Guerrouj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 14. rujna i Hrvatska · Vidi više »
Isadora Duncan
Isadora Duncan (San Francisco, 26. svibnja 1877. – Nica, 14. rujna 1927.), američka plesačica.
Novi!!: 14. rujna i Isadora Duncan · Vidi više »
Ivan Petrovič Pavlov
Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 14. rujna 1849. – Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu.
Novi!!: 14. rujna i Ivan Petrovič Pavlov · Vidi više »
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Novi!!: 14. rujna i Ivan Zlatousti · Vidi više »
Ivica Olić
Ivica Olić (Davor, kod Nove Gradiške, 14. rujna 1979.), bivši hrvatski nogometaš, sada nogometni trener.
Novi!!: 14. rujna i Ivica Olić · Vidi više »
Jerzy Popiełuszko
Blaženi Jerzy Popiełuszko (Okopy, 14. rujna 1947. – Włocławek, 19. listopada 1984.) bio je poljski katolički svećenik, mučenik.
Novi!!: 14. rujna i Jerzy Popiełuszko · Vidi više »
Judita Franković
Judita Franković Brdar (Zagreb, 14. rujna 1981.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 14. rujna i Judita Franković · Vidi više »
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Novi!!: 14. rujna i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Novi!!: 14. rujna i Kalif · Vidi više »
Luigi Cherubini
Luigi Cherubini (Firenca, 14. rujna 1760. – Pariz, 13. ožujka 1842.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 14. rujna i Luigi Cherubini · Vidi više »
Marco Pašalić
Marco Pašalić (Karlsruhe, Njemačka, 14. rujna 2000.), hrvatski je nogometaš i reprezentativac.
Novi!!: 14. rujna i Marco Pašalić · Vidi više »
Martin Fourcade
Martin Fourcade (Perpignan, 14. rujna 1988.) je francuski biatlonac i dočasnik, peterostruki olimpijski pobjednik.
Novi!!: 14. rujna i Martin Fourcade · Vidi više »
Mirko Bašić
Mirko Bašić (Bjelovar, 14. rujna 1960.) je bivši hrvatski rukometni vratar.
Novi!!: 14. rujna i Mirko Bašić · Vidi više »
Nikola Jurčević
Nikola Jurčević (Zagreb, 14. rujna 1966.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: 14. rujna i Nikola Jurčević · Vidi više »
Norm Macdonald
Norman Gene "Norm" Macdonald (Québec, 17. listopada 1959.) bio je kanadski komičar, pisac i glumac.
Novi!!: 14. rujna i Norm Macdonald · Vidi više »
Obrana Topuskog 1991.
Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane grada Topuskoga.
Novi!!: 14. rujna i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: 14. rujna i Ogulin · Vidi više »
Patrick Swayze
Patrick Wayne Swayze (18. kolovoza 1952. -, 14. rujna 2009.) bio je američki glumac, plesač i kantautor.
Novi!!: 14. rujna i Patrick Swayze · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: 14. rujna i Ploče · Vidi više »
Prašuma
Perućica Prašuma, što doslovno znači 'stara šuma', tip je vegetacije kojim se nazivaju one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Novi!!: 14. rujna i Prašuma · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 14. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 14. rujna i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: 14. rujna i Terorizam · Vidi više »
Theodor Storm
'''Theodor Storm''' Theodor Storm (Husum, 14. rujna 1817. – Hademarschen, 4. srpnja 1888.), njemački književnik Za vrijeme studija prava u Kielu sprijateljio se s braćom Tychom i Theodorom Mommsen s kojima objavljuje svoje prve pjesme: "Pjesmarica trojice prijatelja".
Novi!!: 14. rujna i Theodor Storm · Vidi više »
Tisuću i jedna noć
14. stoljeća (Sirija, Galland, Nacionalna knjižnica u Parizu) Ferdinand Keller: ''Šeherezada i sultan Šahrijar'' (ulje na platnu, 1880.) Knjiga Tisuću i jedne noći (perzijski: هزار و یک شب Hazār-o Yak Šab, arapski: كتاب ألف ليلة وليلة Kitāb 'Alf Layla wa-Layla, turski: Binbir Gece), također poznata kao Tisuću i jedna noć, 1001 Arapske noći (Arapske noći), uokvirena je brojnih autora.
Novi!!: 14. rujna i Tisuću i jedna noć · Vidi više »
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Novi!!: 14. rujna i Tomáš Garrigue Masaryk · Vidi više »
Uzvišenje svetoga Križa
Raspelo Uzvišenje Sv.
Novi!!: 14. rujna i Uzvišenje svetoga Križa · Vidi više »
William McKinley
William McKinley (29. siječnja 1843. – 14. rujna 1901.), američki političar, 25. predsjednik SAD od 1897. – 1901. Na mjesto predsjednika je izabran kao kandidat Republikanske stranke. Jedno od glavnih oblježja njegovog mandata bila je politika imperijalizma. Započeo je Američko-španjolski rat, anektirao Havaje i stavio Kubu i Portoriko pod američku kontrolu. Godine 1898. imenovao je tzv. Industrijsko povjerenstvo koje je imalo zadaću istražiti utjecaj velikih konglomerata, trustova, na gospodarstvo. Izvješće tog povjerenstva njegovom nasljedniku Theodoreu Rooseveltu označit će početak politike razbijanja trustova. Ubio ga je 1901. za vrijeme posjete gradu Buffalou u saveznoj državi New York anarhist Leon Czolgosz. Po njemu je nazvan najviši vrh Sjeverne Amerike, Mount McKinley na Aljaski. Kategorija:Američki političari 1865. – 1914. Kategorija: Američki predsjednici Kategorija:Američki masoni.
Novi!!: 14. rujna i William McKinley · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 14. rujna i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka Biblija
Zagrebačka Biblija iz 1968. godine pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a prvi tiskan u Hrvatskoj i to u Zagrebu.
Novi!!: 14. rujna i Zagrebačka Biblija · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: 14. rujna i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
Zvonimir Torjanac
Zvonimir Torjanac (Donji Miholjac, 14. rujna 1930. – Zagreb, 9. rujna 2014.), hrvatski glumac.
Novi!!: 14. rujna i Zvonimir Torjanac · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1625. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1712. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1760. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1769. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1817. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1842. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1859. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1878. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1888. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 14. rujna i 1901. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1907. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 14. rujna i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 14. rujna i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1930. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1937. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1952. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1960. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1968. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 14. rujna i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1984. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 1995. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 14. rujna i 2000. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 14. rujna i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 2011. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 14. rujna i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 14. rujna i 2022. · Vidi više »
407.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 407. · Vidi više »
786.
Bez opisa.
Novi!!: 14. rujna i 786. · Vidi više »
