Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

15. listopada

Indeks 15. listopada

15.

51 odnosi: Afera Dreyfus, Aleksej Kolcov, Alen Pamić, Alfred Dreyfus, Aziz Hasanović, Belizar, Boško Balaban, Danilo Kiš, Framcuska, Friedrich Nietzsche, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Ivan IV., ruski car, Juraj Neidhardt, Kartaga, Kazanj, Mata Hari, Mihail Ljermontov, Mildred Fay Jefferson, Niko Kovač, Operacija pod lažnom zastavom, Operacije "Labrador" i "Opera", Pernilla Wiberg, Prijestupna godina, Tadeusz Kościuszko, Vandali, Zagrebačka sinagoga, 1552., 1746., 1809., 1814., 1817., 1841., 1842., 1844., 1894., 1900., 1901., 1917., 1927., 1935., 1965., 1970., 1971., 1978., 1979., 1989., 1991., 2010., 2013., ..., 533.. Proširite indeks (1 više) »

Afera Dreyfus

Alfred Dreyfus Afera Dreyfus, politički skandal koji je podijelio Francusku krajem 19. stoljeća Tajne službe, 1894.

Novi!!: 15. listopada i Afera Dreyfus · Vidi više »

Aleksej Kolcov

Aleksej Kolcov Aleksej Vasiljevič Kolcov (ruski: Алексей Васильевич Кольцов) (Voronjež, 15. listopada 1809. – Voronjež, 19. listopada 1842.) – ruski pjesnik koji je prozvan „ruski Burns“.

Novi!!: 15. listopada i Aleksej Kolcov · Vidi više »

Alen Pamić

Alen Pamić (Žminj, 15. listopada 1989. - Maružini, 21. lipnja 2013.) bio je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 15. listopada i Alen Pamić · Vidi više »

Alfred Dreyfus

'''Alfred Dreyfus''' Alfred Dreyfus, (9. listopada 1859. - 12. srpnja 1935.), francuski časnik židovskog porijekla.

Novi!!: 15. listopada i Alfred Dreyfus · Vidi više »

Aziz Hasanović

Aziz ef.

Novi!!: 15. listopada i Aziz Hasanović · Vidi više »

Belizar

ravenskom mozaiku koji veliča ponovno zauzimanje Italije koje je izvršila bizantska vojska pod Belizarovim vodstvom. Mozaik se nalazi u bazilici San Vitale. Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500.–565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.

Novi!!: 15. listopada i Belizar · Vidi više »

Boško Balaban

Boško Balaban (Rijeka, 15. listopada 1978.), hrvatski umirovljeni nogometaš.

Novi!!: 15. listopada i Boško Balaban · Vidi više »

Danilo Kiš

Subotici. Danilo Kiš (Subotica, 22. veljače 1935. - Pariz, 15. listopada 1989.) srpski književnik.

Novi!!: 15. listopada i Danilo Kiš · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 15. listopada i Framcuska · Vidi više »

Friedrich Nietzsche

Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. - Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.

Novi!!: 15. listopada i Friedrich Nietzsche · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 15. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 15. listopada i Hrvatska · Vidi više »

Ivan IV., ruski car

'''Ivan IV.''' Ivan IV.

Novi!!: 15. listopada i Ivan IV., ruski car · Vidi više »

Juraj Neidhardt

Juraj Neidhardt (Zagreb, 15. listopada 1901. - Sarajevo, 13. srpnja 1979.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: 15. listopada i Juraj Neidhardt · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: 15. listopada i Kartaga · Vidi više »

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Novi!!: 15. listopada i Kazanj · Vidi više »

Mata Hari

1. svjetskom ratu Mata Hari pravim imenom Margaretha Geertruida Zelle (7. kolovoza 1876. - 15. listopada 1917.) je bila plesačica i kurtizana koja je strijeljana zbog špijunaže u 1. svjetskom ratu.

Novi!!: 15. listopada i Mata Hari · Vidi više »

Mihail Ljermontov

Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. - Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.

Novi!!: 15. listopada i Mihail Ljermontov · Vidi više »

Mildred Fay Jefferson

Mildred Fay Jefferson. Susret s predsjednikom Reaganom u Bijeloj kući 1981. godine. Mildred "Millie" Fay Jefferson (Pittsburg, 6. travnja 1927. - Cambridge, 15. listopada 2010.), američka kirurginja, biologinja i istaknuta pro-life aktivistica, prva crnkinja koja je diplomirala na Harvardskoj Medicinskoj školi.

Novi!!: 15. listopada i Mildred Fay Jefferson · Vidi više »

Niko Kovač

Niko Kovač (Berlin, 15. listopada 1971.), bivši je hrvatski nogometaš, a sadašnji nogometni trener Eintracht Frankfurta.

Novi!!: 15. listopada i Niko Kovač · Vidi više »

Operacija pod lažnom zastavom

Operacija pod lažnom zastavom (engl. false flag operation) označava tajnu operaciju koju provodi vlast, tvrtka ili druge organizacije a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi.

Novi!!: 15. listopada i Operacija pod lažnom zastavom · Vidi više »

Operacije "Labrador" i "Opera"

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Novi!!: 15. listopada i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »

Pernilla Wiberg

Pernilla Wiberg (Norrköping, 15. listopada 1970.) je bivša švedska alpska skijašica.

Novi!!: 15. listopada i Pernilla Wiberg · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 15. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »

Tadeusz Kościuszko

Tadeuš Košćuško Tadeuš Košćuško (poljski. Tadeusz Kościuszko) (Mereszowszczyzna, Bjelorusija 4. veljače 1746. – Soluthurn, Švicarska 15. listopada 1817.) – poljsko-litavski vojskovođa i borac za slobodu.

Novi!!: 15. listopada i Tadeusz Kościuszko · Vidi više »

Vandali

''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.

Novi!!: 15. listopada i Vandali · Vidi više »

Zagrebačka sinagoga

Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.

Novi!!: 15. listopada i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »

1552.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1552. · Vidi više »

1746.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1746. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1809. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1814. · Vidi više »

1817.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1817. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1841. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1842. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1844. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1894. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 15. listopada i 1900. · Vidi više »

1901.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1901. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1917. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1927. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1935. · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1965. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1971. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1979. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 1991. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: 15. listopada i 2010. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 2013. · Vidi više »

533.

Bez opisa.

Novi!!: 15. listopada i 533. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »