Brže od pregledniku!
101 odnosi: Anton Dolenc (inženjer), Aristoteles Onassis, Biograd na Moru, Božidar Kalmeta, Boris Tadić, Budimpeštanska konvencija 1877., Dan hangeula, Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Darija Klišina, Diskografija, Etta James, Europska unija, Friedrich von Amerling, Galba, Gamal Abdel Naser, Gospel, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Irak, James Naismith, Josip Pankretić, Josip Pavić, Karl Liebknecht, Karlo Štajner, Kuvajt, Labuđe jezero, Martin Luther King, Jr., Max Adler, Mihai Eminescu, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Mladen Delić, Molière, Murat III., Nazim Hikmet, Njemačka, Nupedija, Ohio, Pavao iz Tebe, Petar Iljič Čajkovski, Pitbull, Pjevanje, Poljska, Prijestupna godina, René Adler, Ritam i blues, Roger Lloyd-Pack, Rosa Luxemburg, Sankt-Peterburg, Senebkay, Sjedinjene Američke Države, ..., Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Susannah York, Ujedinjeni narodi, Vesna Girardi-Jurkić, Wikipedija, Zuzana Rehák-Štefečeková, 1546., 1595., 1622., 1673., 1803., 1850., 1871., 1873., 1877., 1887., 1889., 1892., 1895., 1902., 1905., 1906., 1918., 1919., 1929., 1933., 1936., 1937., 1939., 1944., 1958., 1960., 1963., 1968., 1970., 1971., 1975., 1981., 1982., 1984., 1985., 1991., 1992., 1998., 2001., 2005., 2011., 2012., 2014., 69.. Proširite indeks (51 više) »
Anton Dolenc (inženjer)
Dr.h.c. Anton Dolenc (Celovec, 15. siječnja 1905. – Zagreb, 3. srpnja 1984.), hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla.
Novi!!: 15. siječnja i Anton Dolenc (inženjer) · Vidi više »
Aristoteles Onassis
Fotoportret. Aristoteles Socrates Onassis (Smirna, 15. siječnja 1906. – Pariz, 15. ožujka 1975.), grčki brodovlasnik.
Novi!!: 15. siječnja i Aristoteles Onassis · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: 15. siječnja i Biograd na Moru · Vidi više »
Božidar Kalmeta
Božidar Kalmeta (Zadar, 15. siječnja 1958.), hrvatski političar, bivši ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: 15. siječnja i Božidar Kalmeta · Vidi više »
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
Novi!!: 15. siječnja i Boris Tadić · Vidi više »
Budimpeštanska konvencija 1877.
Budimpeštanska konvencija je bila tajni međudržavni ugovor.
Novi!!: 15. siječnja i Budimpeštanska konvencija 1877. · Vidi više »
Dan hangeula
Ulica u Južnoj Koreji s natpisima na korejskom pismu. Dan hangeula, Veleposlanstvo Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, pristupljeno 21.
Novi!!: 15. siječnja i Dan hangeula · Vidi više »
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Priznanje Hrvatske, 15. siječnja 1992. Plavom bojom su prikazane zemlje, koje su priznale Hrvatsku do 00:00, 16. siječnja 1992. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je spomendan u Hrvatskoj.
Novi!!: 15. siječnja i Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Darija Klišina
Darija Igorevna Klišina (rus. Дарья Игоревна Клишина) (Tver, 15. siječnja 1991.) - ruska atletičarka u skoku u dalj.
Novi!!: 15. siječnja i Darija Klišina · Vidi više »
Diskografija
Diskografija (grčki diskos kolut disk, grčki grafo pišem, popis diskova) je cjelovit i sustavan popis svih glazbenih izdanja nekog izvođača.
Novi!!: 15. siječnja i Diskografija · Vidi više »
Etta James
Etta James (Los Angeles, Kalifornija, 25. siječnja 1938. – Riverside, Kalifornija, 20. siječnja 2012.), bila je cjenjena američka blues pjevačica, koja će ostati upamćana po interpretacijama pjesama At Last, All I Could Do Was Cry i Tell Mama.
Novi!!: 15. siječnja i Etta James · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 15. siječnja i Europska unija · Vidi više »
Friedrich von Amerling
Friedrich von Amerling (Beč, 14. travnja 1803. – Beč, 15. siječnja 1887.), austrijski slikar.
Novi!!: 15. siječnja i Friedrich von Amerling · Vidi više »
Galba
Portret Galbe na novčiću Lucius Livius Ocella Servius Sulpicius Galba (24. prosinca 3. pr. Kr. – 15. siječnja 69. po. Kr.) rimski car.
Novi!!: 15. siječnja i Galba · Vidi više »
Gamal Abdel Naser
Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.
Novi!!: 15. siječnja i Gamal Abdel Naser · Vidi više »
Gospel
Gospel je glazba koja je nastala krajem 18. stoljeća i izražava stil duhovne glazbe koja je nastala u crnačkim crkvama.
Novi!!: 15. siječnja i Gospel · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 15. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 15. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 15. siječnja i Irak · Vidi više »
James Naismith
James Naismith (Almonte, Kanada, 6. studenog 1861. – Lawrence, 28. studenog 1939.), kanadsko-američki izumitelj košarke.
Novi!!: 15. siječnja i James Naismith · Vidi više »
Josip Pankretić
Josip Pankretić (Gaj, Vrbovec, 15. siječnja 1933. - Zagreb, 10. siječnja 1998.),Josip Pankretić, Glejte jednu stvar: govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996., urednici: Josip Pandurić i Nino Škrabe, Disput, 2000., ISBN 953-6770-03-2, str.
Novi!!: 15. siječnja i Josip Pankretić · Vidi više »
Josip Pavić
Josip Pavić (Split, 15. siječnja 1982.), hrvatski vaterpolist.
Novi!!: 15. siječnja i Josip Pavić · Vidi više »
Karl Liebknecht
'''Karl Liebknecht''' Karl Liebknecht (Leipzig, 13. kolovoza 1871. – Berlin, 15. siječnja 1919.), njemački socijalist i suosnivač Spartakističke lige i Komunističke partije Njemačke.
Novi!!: 15. siječnja i Karl Liebknecht · Vidi više »
Karlo Štajner
Karlo Štajner (Beč, 15. siječnja 1902. – Zagreb, 1. travnja 1992.) bio je hrvatski komunistički aktivist i publicist austrijskog podrijetla.
Novi!!: 15. siječnja i Karlo Štajner · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 15. siječnja i Kuvajt · Vidi više »
Labuđe jezero
Gruziji. Labuđe jezero (ruski: Лебединое озеро) je balet u 4 čina, za koji je glazbu napisao Petar Iljič Čajkovski između 1875. – 1876. Praizvedba je bila 4. ožujka 1877. (20 veljače po julijanskom kalendaru) u moskovskom Boljšoj teatru.
Novi!!: 15. siječnja i Labuđe jezero · Vidi više »
Martin Luther King, Jr.
Martin Luther King Junior (Atlanta, 15. siječnja 1929. – Memphis 4. travnja 1968.), američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
Novi!!: 15. siječnja i Martin Luther King, Jr. · Vidi više »
Max Adler
* Max Adler (sociolog), brat glazbenika Oskara Adlera.
Novi!!: 15. siječnja i Max Adler · Vidi više »
Mihai Eminescu
Mihai Eminescu Mihai Eminescu (rođen kao Mihail Eminovici, Botoșani, 15. siječnja 1850. - Bukurešt, 15. lipnja 1889.) - romantični pjesnik, književnik i novinar, često se smatra najpoznatijim i najutjecajnijim rumunjskim pjesnikom.
Novi!!: 15. siječnja i Mihai Eminescu · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: 15. siječnja i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Mladen Delić
Mladen Delić (Sinj, 15. siječnja 1919. – Zagreb, 22. veljače 2005.), bio je hrvatski športski novinar, publicist te radijski i televizijski komentator.
Novi!!: 15. siječnja i Mladen Delić · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: 15. siječnja i Molière · Vidi više »
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Novi!!: 15. siječnja i Murat III. · Vidi više »
Nazim Hikmet
Nazim Hikmet Ran (Solun, 15. siječnja 1902. – Moskva, 3. lipnja 1963.), poznatiji kao Nazim Hikmet, bio je turski pjesnik, dramski pisac, romanopisac, scenarist i redatelj.
Novi!!: 15. siječnja i Nazim Hikmet · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 15. siječnja i Njemačka · Vidi više »
Nupedija
Logo Nupedije. Nupedija je bila pretežno engleska enciklopedija na internetu, koju su osnovali Jimmy Wales i Larry Sanger.
Novi!!: 15. siječnja i Nupedija · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: 15. siječnja i Ohio · Vidi više »
Pavao iz Tebe
Pavao iz Tebe ili Pavao pustinjak (oko 227. – oko 342.), svetac i prvi kršćanski pustinjak.
Novi!!: 15. siječnja i Pavao iz Tebe · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: 15. siječnja i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Pitbull
Armando Christian Pérez (Miami, Florida, 15. siječnja 1981.), poznatiji kao Pitbull, američki je reper i tekstopisac.
Novi!!: 15. siječnja i Pitbull · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: 15. siječnja i Pjevanje · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 15. siječnja i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 15. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
René Adler
René Adler (Leipzig, 15. siječnja 1985.) njemački je umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 15. siječnja i René Adler · Vidi više »
Ritam i blues
Ritam i blues (eng. Rhythm and blues, a još poznat kao R&B, R'n'B i RnB), vrlo je popularan glazbeni žanr, koji kombinira stilove jazz, gospel i blues.
Novi!!: 15. siječnja i Ritam i blues · Vidi više »
Roger Lloyd-Pack
Roger Lloyd-Pack (London, 8. veljače 1944. - 15. siječnja 2014.), engleski glumac.
Novi!!: 15. siječnja i Roger Lloyd-Pack · Vidi više »
Rosa Luxemburg
Rosa Luxemburg (polj. Rozalia Luxenburg; Zamošć, 5. ožujka 1870. – 15. siječnja 1919.), bila је teoretičarka marksizma i demokratskog socijalizma.
Novi!!: 15. siječnja i Rosa Luxemburg · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: 15. siječnja i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Senebkay
Weseribre Senebkay, egipatski faraon koji je vladao u drugom prijelaznom razdoblju, oko 1650.
Novi!!: 15. siječnja i Senebkay · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 15. siječnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 15. siječnja i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 15. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Susannah York
Susannah York (9. siječnja 1939. – 15. siječnja 2011.) je bila britanska filmska, televizijska i kazališna glumica.
Novi!!: 15. siječnja i Susannah York · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 15. siječnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Vesna Girardi-Jurkić
Dr.
Novi!!: 15. siječnja i Vesna Girardi-Jurkić · Vidi više »
Wikipedija
Wikipedija (wiki na havajskom 'brzo' ili 'požuriti' i -pedija) višejezična je na ''Webu'' zasnovana enciklopedija slobodna sadržaja.
Novi!!: 15. siječnja i Wikipedija · Vidi više »
Zuzana Rehák-Štefečeková
Zuzana Rehák-Štefečeková Zuzana Rehák-Štefečeková (Nitra, 15. siječnja 1984.) je slovačka streljačica.
Novi!!: 15. siječnja i Zuzana Rehák-Štefečeková · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1546. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1595. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1622. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1673. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1803. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1850. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1871. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1873. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1877. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1892. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1895. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1902. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1906. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1929. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1944. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1975. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1985. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 15. siječnja i 1992. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 15. siječnja i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 15. siječnja i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. siječnja i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 15. siječnja i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 15. siječnja i 2014. · Vidi više »
69.
Bez opisa.
Novi!!: 15. siječnja i 69. · Vidi više »
