Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

15. veljače

Indeks 15. veljače

15.

62 odnosi: Štefan Selmar, Brigada, Dan neovisnosti, Ernest Dubac, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Galileo Galilei, Gordana Turić, Graham Hill, Gregorijanski kalendar, Grigor Vitez, Hrvatska, Hrvatski auto i karting savez, Hrvatski motociklistički savez, Irena Sendler, Ivica Bednjanec, Jaromír Jágr, Jens Immanuel Baggesen, Joško Čagalj Jole, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Marijan Oblak, Matija Gubec, Miep Gies, Oružane snage Republike Hrvatske, Prijestupna godina, Ružica Meglaj Rimac, Sergej Sklevicky, Singapur, Slovenci, Srbija, Starigrad, 1093., 1152., 1564., 1573., 1578., 1637., 1642., 1764., 1820., 1826., 1877., 1909., 1910., 1911., 1914., 1916., 1919., 1929., 1934., 1941., ..., 1942., 1946., 1966., 1972., 1975., 1985., 1991., 1996., 1997., 2008., 2010., 2011.. Proširite indeks (12 više) »

Štefan Selmar

Štefan Selmar mađarski: Szelmár István, izvorno Slamar/Szlámár (Grad ili Felsőlendva oko 23. listopada 1820. – Ivanovci ili Ivanócz/Alsószentbenedek 15. veljače 1877.) je bio slovenski rimokatolički svećenik, pisac i prevoditelj u Prekmurju, u Mađarskoj.

Novi!!: 15. veljače i Štefan Selmar · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada je viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: 15. veljače i Brigada · Vidi više »

Dan neovisnosti

Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se građani prisjećaju na dan kad je dotična država postala neovisna, bilo nakon formalnog odcjepljenja ili nakon vojne akcije.

Novi!!: 15. veljače i Dan neovisnosti · Vidi više »

Ernest Dubac

Ernest Dubac (Osijek, 15. veljače 1914. – Popovača, 27. veljače 1985.), hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac.

Novi!!: 15. veljače i Ernest Dubac · Vidi više »

Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva

'''Ferdinand II.''' Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. - Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. - 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. - 1637.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: 15. veljače i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof.

Novi!!: 15. veljače i Galileo Galilei · Vidi više »

Gordana Turić

Gordana Turić (r. Sulić) (Zagreb, 15. veljače 1946.) Tomislav Šovagović: Neopisive drame roditeljskih srca, 9.

Novi!!: 15. veljače i Gordana Turić · Vidi više »

Graham Hill

Norman Graham Hill (Hampstead-London, 15. veljače 1929. - kraj Arkleya, 29. prosinca 1975.), britanski sportski automobilist i vlasnik trkaće momčadi.

Novi!!: 15. veljače i Graham Hill · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 15. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Grigor Vitez

Grigor Vitez (Kosovac kraj Okučana, 15. veljače 1911. – Zagreb, 23. studenoga 1966.), bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.

Novi!!: 15. veljače i Grigor Vitez · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 15. veljače i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski auto i karting savez

Hrvatski auto i karting savez (HAKS) je krovna hrvatska organizacija za automobilistički i karting šport.

Novi!!: 15. veljače i Hrvatski auto i karting savez · Vidi više »

Hrvatski motociklistički savez

Hrvatski Motociklistički Savez (HMS) je krovna hrvatska organizacija za motociklistički sport.

Novi!!: 15. veljače i Hrvatski motociklistički savez · Vidi više »

Irena Sendler

Irena Sendler 1942. Irena Sendler (polj. Irena Sendlerowa, rođena kao Krzyżanowska) (Varšava, 15. veljače 1910. - 12. svibnja 2008.) bila je poljska socijalna radnica, organizatorica organizacije za spašavanje Židova (Žegoti) od nacističkog progona i uništenja.

Novi!!: 15. veljače i Irena Sendler · Vidi više »

Ivica Bednjanec

Ivica Bednjanec potpisuje svoj strip na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je kadar iz ''Kradljivca bicikla'' iz serijala ''Osmoškolci'') Ivica i Darko Bednjanec na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je naslovnica strip-albuma ''Jasna i osmoškolci'') Ivica Bednjanec (Zagreb, 1. lipnja 1934. g. - Zagreb, 15. veljače 2011. g.) bio je hrvatski crtač stripa, pjesnik, humorist i scenarist.

Novi!!: 15. veljače i Ivica Bednjanec · Vidi više »

Jaromír Jágr

Jaromír Jágr (Kladno, 15. veljače 1972.), češki hokejaš na ledu.

Novi!!: 15. veljače i Jaromír Jágr · Vidi više »

Jens Immanuel Baggesen

'''Jens Immanuel Baggesen''' Jens Immanuel Baggesen (Korsir, 15. veljače 1764. - Hamburg, 3. listopada 1826.), danski književnik.

Novi!!: 15. veljače i Jens Immanuel Baggesen · Vidi više »

Joško Čagalj Jole

Joško Čagalj (Heilbronn, 15. veljače 1972.), poznatiji pod nadimkom Jole ili Popularni Jole, hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: 15. veljače i Joško Čagalj Jole · Vidi više »

Konrad III., rimsko-njemački kralj

Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu); rimsko-njemački kralj (1138. – 1152.), prvi iz dinastije Hohenstaufen.

Novi!!: 15. veljače i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »

Marijan Oblak

Mons.

Novi!!: 15. veljače i Marijan Oblak · Vidi više »

Matija Gubec

Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?), Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.

Novi!!: 15. veljače i Matija Gubec · Vidi više »

Miep Gies

Miep Gies Miep Gies (15. veljače 1909. - 11. siječnja 2010.) je bila jedna od nizozemskih građana koja je skrivala Annu Frank, njenu obitelj i nekoliko obiteljskih prijatelja na tavanu iznad radnje Anninog oca od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: 15. veljače i Miep Gies · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 15. veljače i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 15. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »

Ružica Meglaj Rimac

Ružica Meglaj Rimac (Zagreb, 15. veljače 1941. - Zagreb, 11. srpnja 1996.), hrvatska košarkaška reprezentativka.

Novi!!: 15. veljače i Ružica Meglaj Rimac · Vidi više »

Sergej Sklevicky

Sergej Sklevicky (Petrograd, 15. veljače 1916. – Zagreb, 20. siječnja 1996.), inženjer, prof. više škole.

Novi!!: 15. veljače i Sergej Sklevicky · Vidi više »

Singapur

Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.

Novi!!: 15. veljače i Singapur · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: 15. veljače i Slovenci · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 15. veljače i Srbija · Vidi više »

Starigrad

Starigrad je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: 15. veljače i Starigrad · Vidi više »

1093.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1093. · Vidi više »

1152.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1152. · Vidi više »

1564.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1564. · Vidi više »

1573.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1573. · Vidi više »

1578.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1578. · Vidi više »

1637.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1637. · Vidi više »

1642.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1642. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1764. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1820. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1826. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1877. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1911. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 15. veljače i 1914. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1916. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1919. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1929. · Vidi više »

1934.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1934. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 15. veljače i 1942. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1946. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1966. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1972. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1975. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1985. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1991. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1996. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 1997. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: 15. veljače i 2008. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: 15. veljače i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 15. veljače i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »