Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

16. listopada

Indeks 16. listopada

16.

95 odnosi: Alfred Hill, Australija, Avit, Blago Zadro, Boris Papandopulo, Bruno Bušić, Casey Stoner, Dan rječnika, Danko Cvjetićanin, Deborah Kerr, Desmond Tutu, Domovinski rat, Europski dan darivanja organa, Flea, Francuska revolucija, Fronta za oslobođenje Québeca, Gal Irski, Günter Grass, George Marshall, Gregorijanski kalendar, Honorat Kozminski, Inna, Ivan Pavao II., Jakov Gotovac, Joseph Kentenich, Josip Jelačić, Kanada, Leipzig, Luj XVI., kralj Francuske, Marija Antoaneta, Marija Goretti, Motociklizam, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Napoleon Bonaparte, Nürnberški proces, Nobelova nagrada za mir, Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Oscar Wilde, Prijestupna godina, Québec, Ricimer, Sergej Solovjov, Smrtna kazna, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Svjetski dan hrane, The Walt Disney Company, Tim Robbins, Toše Proeski, UDBA, Vera Johanides, ..., Vukovar, Walt Disney, Zagreb, Zaprešić, Zastava Mađarske, 1793., 1801., 1813., 1820., 1829., 1854., 1859., 1879., 1880., 1885., 1890., 1895., 1900., 1902., 1906., 1916., 1917., 1921., 1923., 1927., 1939., 1944., 1945., 1946., 1958., 1959., 1962., 1963., 1968., 1970., 1978., 1981., 1982., 1984., 1985., 1986., 1991., 2000., 2007., 456.. Proširite indeks (45 više) »

Alfred Hill

Bojnik Alfred Hill (Vukovar, 14. svibnja 1956. – Vukovar, 16. listopada 1991.), hrvatski vojni zapovjednik u Domovinskom ratu.

Novi!!: 16. listopada i Alfred Hill · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: 16. listopada i Australija · Vidi više »

Avit

Eparchius Avitus (lat. Marcus Maecilius Flavius Eparchius Avitus), (Auvergne, oko 400. – početak 457.), bio je car Zapadnog Rimskog Carstva od 455. do 456. godine.

Novi!!: 16. listopada i Avit · Vidi više »

Blago Zadro

Blago Zadro (Donji Mamići, Ledinac kraj Gruda, 31. ožujka 1944. – Vukovar, 16. listopada 1991.),, enciklopedija.hr, pristupljeno 24.

Novi!!: 16. listopada i Blago Zadro · Vidi više »

Boris Papandopulo

Boris Papandopulo (Bad Honnef, 25. veljače 1906. – Zagreb, 16. listopada 1991.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca ruskog plemenitaša Konstantina Papandopula.

Novi!!: 16. listopada i Boris Papandopulo · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: 16. listopada i Bruno Bušić · Vidi više »

Casey Stoner

Casey Stoner, punim imenom Casey Joel Stoner (Southport, Queensland, Australija, 16. listopada 1985.) je bivši australski vozač motociklističkih i automobilističkih utrka.

Novi!!: 16. listopada i Casey Stoner · Vidi više »

Dan rječnika

Noah Webster Dan rječnika obilježava se svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama 16. listopada u spomen na Noaha Webstera, "oca američkog rječnika" koji je rođen 16.

Novi!!: 16. listopada i Dan rječnika · Vidi više »

Danko Cvjetićanin

Danko Cvjetićanin (Zagreb, 16. listopada 1963.), hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski i hrvatski košarkaški reprezentativac.

Novi!!: 16. listopada i Danko Cvjetićanin · Vidi više »

Deborah Kerr

Dama Deborah Kerr (Glasgow, 30. rujna 1921. — Botesdale, 16. listopada 2007.) - škotsko–američka filmska i televizijska glumica.

Novi!!: 16. listopada i Deborah Kerr · Vidi više »

Desmond Tutu

Desmond Mpilo Tutu (Klerksdorp, 7. listopada 1931. – Cape Town, 26. prosinca 2021.) bio je južnoafrički aktivist i umirovljeni anglikanski nadbiskup koji je postao poznat tijekom 1980-ih godina kao protivnik apartheida.

Novi!!: 16. listopada i Desmond Tutu · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 16. listopada i Domovinski rat · Vidi više »

Europski dan darivanja organa

desno Europski dan darivanja organa obilježava se oko 13. listopada svake godine.

Novi!!: 16. listopada i Europski dan darivanja organa · Vidi više »

Flea

Michael Peter Balzary (Melbourne, Australija, 16. listopada 1962.), poznatiji pod umjetničkim imenom Flea, basist je, trubač i povremeni glumac.

Novi!!: 16. listopada i Flea · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: 16. listopada i Francuska revolucija · Vidi više »

Fronta za oslobođenje Québeca

Fronta za oslobođenje Québeca Fronta za oslobođenje Québeca (francuski: Front de libération du Québec - FLQ) bila je socijalistička i nacionalistička teroristička grupa osnovana u 1960-ih godina 20.

Novi!!: 16. listopada i Fronta za oslobođenje Québeca · Vidi više »

Gal Irski

Gal Irski ili samo Gal (o. 550. – o. 640.), irski redovnik i svetac.

Novi!!: 16. listopada i Gal Irski · Vidi više »

Günter Grass

Günter Wilhelm Grass (Gdanjsk, Poljska, 16. listopada 1927. – Lübeck, 13. travnja 2015.), kašupsko-njemački književnik, kipar, slikar, grafički dizajner.

Novi!!: 16. listopada i Günter Grass · Vidi više »

George Marshall

George Catlett Marshall, Jr. (Uniontown, Pennsylvania, 31. prosinca 1880. – Washington, DC, 16. listopada 1959.) je bio američki general i političar koji je služio kao vrhovni zapovjednik američke vojske, Državni tajnik, te Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država. Dobivši naziv "organizator pobjede" od Winstona Churchilla zbog svog vodstva savezničkih pobjeda u Drugom svjetskom ratu, Marshall je postao vrhovni general američke vojske i osobni savjetnik predsjednika Franklina Delana Roosvelta. Kao Državni tajnik pomogao je u stvaranju američkog plana za poslijeratnu obnovu Europe, danas poznatog kao Marshallov plan. Zbog tog plana, George Marshall je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Novi!!: 16. listopada i George Marshall · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 16. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Honorat Kozminski

Blaženi Honorat Kozminski, rođen kao Florentyn Wacław Koźmiński (Biała Podlaska, 16. listopada 1829. – Nowe Miasto nad Pilicą, 16. prosinca 1916.), bio je poljski redovnik iz Reda manje kapucinske braće; proglašen je blaženim od pape Ivana Pavla II. 1988. godine.

Novi!!: 16. listopada i Honorat Kozminski · Vidi više »

Inna

Inna u travnju 2011. godine Elena Alexandra Apostoleanu (16. listopada 1986.), poznatija kao Inna, je dance pjevačica iz Mangalije, Rumunjska.

Novi!!: 16. listopada i Inna · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: 16. listopada i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Jakov Gotovac

Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.

Novi!!: 16. listopada i Jakov Gotovac · Vidi više »

Joseph Kentenich

Joseph Kentenich (Gymnich kraj Kölna, 16. listopada 1885. – Schönstatt, Vallendar 15. rujna 1968.) – njemački katolički svećenik, palotinski redovnik, utemeljitelj marijanskog pokreta Schönstatt, odgojitelj, mislilac, sluga Božji Rodio se u njemačkom gradu Gymnichu 1885.

Novi!!: 16. listopada i Joseph Kentenich · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: 16. listopada i Josip Jelačić · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: 16. listopada i Kanada · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: 16. listopada i Leipzig · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: 16. listopada i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Marija Antoaneta

Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.

Novi!!: 16. listopada i Marija Antoaneta · Vidi više »

Marija Goretti

Marija Goretti (Corinaldo, 16. listopada 1890. – Nettuno, 6. srpnja 1902.), svetica Rimokatoličke Crkve, djevica mučenica.

Novi!!: 16. listopada i Marija Goretti · Vidi više »

Motociklizam

MotoGP Motokros Motokros slobodnim stilom (eng. freestyle) Motociklizam je pojam koji obuhvaća športska natjecanja vezana za motocikle.

Novi!!: 16. listopada i Motociklizam · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: 16. listopada i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: 16. listopada i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Nürnberški proces

Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.

Novi!!: 16. listopada i Nürnberški proces · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 16. listopada i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Organizacija za prehranu i poljoprivredu

Organizacija za prehranu i poljoprivredu (kratica FAO od engl. Food and Agriculture Organization; fran. Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture, ONUAA), organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 16. listopada i Organizacija za prehranu i poljoprivredu · Vidi više »

Oscar Wilde

Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. – Pariz, 30. studenoga 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.

Novi!!: 16. listopada i Oscar Wilde · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 16. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »

Québec

Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.

Novi!!: 16. listopada i Québec · Vidi više »

Ricimer

Ricimer (405. – 18. kolovoza 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.

Novi!!: 16. listopada i Ricimer · Vidi više »

Sergej Solovjov

Sergej Solovjev Sergej Mihajlovič Solovjov (rus. Сергей Михайлович Соловьёв); Moskva, 17. svibnja 1820. — Moskva, 16. listopada 1879.) bio je ruski povjesničar.

Novi!!: 16. listopada i Sergej Solovjov · Vidi više »

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Novi!!: 16. listopada i Smrtna kazna · Vidi više »

Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.

Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.

Novi!!: 16. listopada i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »

Svjetski dan hrane

Svjetski dan hrane 2012. Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) utemeljen je od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. godine.

Novi!!: 16. listopada i Svjetski dan hrane · Vidi više »

The Walt Disney Company

The Walt Disney Company, skraćeno Disney, jedna je od najvećih svjetskih medijskih i produkcijskih kuća zabavnog programa.

Novi!!: 16. listopada i The Walt Disney Company · Vidi više »

Tim Robbins

Timothy Francis Robbins (West Covina, Kalifornija, 16. listopada 1958.) je američki glumac, scenarist, redatelj, producent, aktivist i povremeni glazbenik.

Novi!!: 16. listopada i Tim Robbins · Vidi više »

Toše Proeski

Todor Toše Proeski (Prilep, 25. siječnja 1981. – Nova Gradiška, 16. listopada 2007.), bio je makedonski pjevač pop i narodne glazbe.

Novi!!: 16. listopada i Toše Proeski · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: 16. listopada i UDBA · Vidi više »

Vera Johanides

Vera Johanides (Tompojevci, 8. listopada 1917. – Zagreb, 16. listopada 2000.), professor emeritus, sveučilišna profesorica biotehnologije, utemeljiteljica je biotehnologije, a posebno biokemijskoga inženjerstva u Hrvatskoj.

Novi!!: 16. listopada i Vera Johanides · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: 16. listopada i Vukovar · Vidi više »

Walt Disney

''Newman Laugh-O-Gram'' (1921) Walter Elias "Walt" Disney (Chicago, 5. prosinca 1901. – Los Angeles, 15. prosinca 1966.), američki crtač animiranog filma i producent.

Novi!!: 16. listopada i Walt Disney · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 16. listopada i Zagreb · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: 16. listopada i Zaprešić · Vidi više »

Zastava Mađarske

20px Zastava Mađarske. Omjer 1:2 Zastava Mađarske je vodoravna trobojka.

Novi!!: 16. listopada i Zastava Mađarske · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1793. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1801. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1813. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1820. · Vidi više »

1829.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1829. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1854. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1859. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1879. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1880. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1885. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1890. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1895. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 16. listopada i 1900. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1902. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1906. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1917. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1923. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 16. listopada i 1927. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1939. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 16. listopada i 1946. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1959. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 16. listopada i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1963. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1968. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1970. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1978. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1982. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1986. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 1991. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: 16. listopada i 2000. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 16. listopada i 2007. · Vidi više »

456.

Bez opisa.

Novi!!: 16. listopada i 456. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »