Brže od pregledniku!
111 odnosi: Aaliyah, Andrija Artuković, Arturo Toscanini, Čehoslovačka, Česi, Car, Demokratska Republika Kongo, Dian Fossey, Filip II., španjolski kralj, Fulgencio Batista, Gorile, Gregorijanski kalendar, Hajrudin Varešanović, Hrvatska, Hrvatska povijest, Ivan IV., ruski car, Ivan Meštrović, Jan Palach, Jazz, Johannes Rau, John Carpenter, Jozo Laušić, Lepa Lukić, Ljubomir Kerekeš, Mario Jutt, Max Schultze, Meksiko, Miro Glavurtić, Mitar Mirić, Mladen Čutura, Mohammed Reza Pahlavi, Murat III., Oliver Ivanović, Petar Kanavelić, Phil Spector, Pjevanje, Povjesničar, Prag, Prijestupna godina, Publicistika, Rock, Ruanda, Ruholah Homeini, Rusija, Sade Adu, Salvador, Sergi Bruguera, Slovaci, Space Shuttle, Space Shuttle Columbia, ..., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009., Varšavski ugovor, Vladimir Bakarić, Zdenka Kovačiček, Zdenka Sertić, Znanstvenik, Zvonimir Kulundžić, 1546., 1547., 1556., 1595., 1637., 1719., 1825., 1844., 1867., 1874., 1883., 1899., 1901., 1908., 1909., 1911., 1912., 1919., 1924., 1931., 1932., 1936., 1939., 1940., 1942., 1944., 1948., 1953., 1957., 1959., 1960., 1961., 1962., 1969., 1971., 1973., 1974., 1979., 1982., 1983., 1985., 1986., 1988., 1992., 1994., 2001., 2002., 2003., 2006., 2009., 2018., 2020., 2021., 2023.. Proširite indeks (61 više) »
Aaliyah
Aaliyah Dana Haughton (Brooklyn, 16. siječnja 1979. – Marsh Harbour, Bahami, 25. kolovoza 2001.), poznatija samo kao Aaliyah, bila je američka pjevačica, plesačica, glumica i model.
Novi!!: 16. siječnja i Aaliyah · Vidi više »
Andrija Artuković
Andrija Artuković (Klobuk kraj Ljubuškog, 19. studenoga, prema nekim izvorima 29. studenoga 1899. - Zagreb, 16. siječnja 1988.), hrvatski političar, član Ustaškog pokreta, ministar u vladi.
Novi!!: 16. siječnja i Andrija Artuković · Vidi više »
Arturo Toscanini
'''Arturo Toscanini''' Arturo Toscanini (Parma, 25. ožujka 1867. – New York, 16. siječnja 1957.), talijanski dirigent Karijeru je počeo kao violončelist i zborovođa talijanske operne trupe, s kojom je debitirao kao dirigent 1886. prigodom tureneje u Rio de Janeiru.
Novi!!: 16. siječnja i Arturo Toscanini · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: 16. siječnja i Čehoslovačka · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: 16. siječnja i Česi · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 16. siječnja i Car · Vidi više »
Demokratska Republika Kongo
Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.
Novi!!: 16. siječnja i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »
Dian Fossey
Dian Fossey (San Francisco, SAD, 16. siječnja 1932. – Nacionalni park vulkana, Ruanda, 26. prosinca 1985.) bila je američka zoologinja koja je osamnaest godina radila na proučavanju gorila u Ruandi i DR Kongu.
Novi!!: 16. siječnja i Dian Fossey · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 16. siječnja i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Fulgencio Batista
Batista i Mauricio Magdaleno 1956. godine General Fulgencio Batista y Zaldívar (Banes, 16. siječnja 1901. – Guadalmina, 6. kolovoza 1973.), kubanski predsjednik, diktator i borac protiv snaga Fidela Castra.
Novi!!: 16. siječnja i Fulgencio Batista · Vidi više »
Gorile
Gorile (rod Gorilla) su primati iz porodice čovjekolikih majmuna (Hominidae) i najveći su živući primati.
Novi!!: 16. siječnja i Gorile · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 16. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hajrudin Varešanović
Hajrudin Varešanović poznatiji kao Hari Varešanović (Sarajevo, 16. siječnja 1961.), bosanskohercegovački glazbenik.
Novi!!: 16. siječnja i Hajrudin Varešanović · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 16. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: 16. siječnja i Hrvatska povijest · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: 16. siječnja i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: 16. siječnja i Ivan Meštrović · Vidi više »
Jan Palach
Jan Palach Spomenik Janu Palachu Jan Palach (11. kolovoza 1948. – 19. siječnja 1969.), češki domoljub, student povijesti i političke ekonomije na Karlovu sveučilištu u Pragu.
Novi!!: 16. siječnja i Jan Palach · Vidi više »
Jazz
Jazz (ili džez) je glazbeni žanr koji je nastao u afroameričkim zajednicama New Orleansa, Sjedinjenim Državama, krajem 19.
Novi!!: 16. siječnja i Jazz · Vidi više »
Johannes Rau
'''Johannes Rau''', (1986.) Johannes Rau (Wuppertal, 16. siječnja 1931. – Berlin, 27. siječnja 2006.), njemački političar.
Novi!!: 16. siječnja i Johannes Rau · Vidi više »
John Carpenter
John Howard Carpenter (Carthage, New York, 16. siječnja 1948.) američki filmski redatelj, scenarist, producent i skladatelj filmske glazbe.
Novi!!: 16. siječnja i John Carpenter · Vidi više »
Jozo Laušić
Jozo Laušić (Kreševo, župa Radobilja, 16. siječnja 1936. Zagreb, 29. travnja 2002.), hrvatski književnik, romanopisac, esejist, putopisac, dramski pisac, lektor, znanstveni suradnik i novinar.
Novi!!: 16. siječnja i Jozo Laušić · Vidi više »
Lepa Lukić
Lepa Lukić, pravoga imena Lepava Mušović (Miločaj kraj Kraljeva, 13. siječnja 1940.), srbijanska je pjevačica narodne glazbe.
Novi!!: 16. siječnja i Lepa Lukić · Vidi više »
Ljubomir Kerekeš
Ljubomir Kerekeš (Varaždin, 16. siječnja 1960.) hrvatski je filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: 16. siječnja i Ljubomir Kerekeš · Vidi više »
Mario Jutt
Mario Jutt (Karlovac, 27. listopada 1948. – Karlovac, 16. siječnja 2020.), hrvatski bivši svestrani športaš i športski dužnosnik.
Novi!!: 16. siječnja i Mario Jutt · Vidi više »
Max Schultze
Max Johann Sigismund Schultze Max Johann Sigismund Schultze (Freiburg, 25. ožujka 1825. – Bonn, 16. siječnja 1874.), njemački mikroskopski anatom i zoolog.
Novi!!: 16. siječnja i Max Schultze · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: 16. siječnja i Meksiko · Vidi više »
Miro Glavurtić
Miro Glavurtić (Škaljari pokraj Kotora, Crna Gora, 5. rujna 1932. – Utrecht, Nizozemska, 16. siječnja 2023.), bio je hrvatski slikar, književnik i mistik.
Novi!!: 16. siječnja i Miro Glavurtić · Vidi više »
Mitar Mirić
Mitar Mirić (ćirilica: Митар Мирић; Bogutovo Selo, 16. siječnja 1957.) je popularni bosansko-srpski pop-folk pjevač koji živi i radi u Srbiji.
Novi!!: 16. siječnja i Mitar Mirić · Vidi više »
Mladen Čutura
Mladen Čutura (Mostar, 16. siječnja 1959.) je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 16. siječnja i Mladen Čutura · Vidi više »
Mohammed Reza Pahlavi
Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.
Novi!!: 16. siječnja i Mohammed Reza Pahlavi · Vidi više »
Murat III.
Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.
Novi!!: 16. siječnja i Murat III. · Vidi više »
Oliver Ivanović
Oliver Ivanović (srpska ćirilica: Оливер Ивановић; Rznić kod Dečana, 1. travnja 1953. – Kosovska Mitrovica, 16. siječnja 2018.) bio je istaknuti srpski političar i ekonomist s Kosova.
Novi!!: 16. siječnja i Oliver Ivanović · Vidi više »
Petar Kanavelić
'''Petar Kanavelić''' Petar Kanavelić (Korčula, 27. prosinca 1637. – Korčula, 16. siječnja 1719.), hrvatski pjesnik, epski i dramski pisac; jedan od najvećih hrvatskih pisaca 17.
Novi!!: 16. siječnja i Petar Kanavelić · Vidi više »
Phil Spector
Harvey Philip Spector (Bronx, New York 26. prosinca 1939. – Stockton, Kalifornija, 16. siječnja 2021.), bio je američki glazbeni producent, skladatelj i glazbenik, koji je svojim producentskim radom neobično utjecao na razvoj pop i rock glazbe u dvadesetom stoljeću.
Novi!!: 16. siječnja i Phil Spector · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: 16. siječnja i Pjevanje · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: 16. siječnja i Povjesničar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: 16. siječnja i Prag · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 16. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: 16. siječnja i Publicistika · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: 16. siječnja i Rock · Vidi više »
Ruanda
Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more.
Novi!!: 16. siječnja i Ruanda · Vidi više »
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
Novi!!: 16. siječnja i Ruholah Homeini · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 16. siječnja i Rusija · Vidi više »
Sade Adu
Helen Folasade Adu (Ibadan, Nigerija, 16. siječnja 1959.), poznatija kao Sade, britanska je kantautorica, skladateljica i glazbena producentica.
Novi!!: 16. siječnja i Sade Adu · Vidi više »
Salvador
Salvador (špa. El Salvador.
Novi!!: 16. siječnja i Salvador · Vidi više »
Sergi Bruguera
Sergi Bruguera Torner (rođen 16. siječnja 1971. u Barceloni, Španjolska) je umirovljeni profesionalni tenisač.
Novi!!: 16. siječnja i Sergi Bruguera · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: 16. siječnja i Slovaci · Vidi više »
Space Shuttle
Space Shuttle, službeno nazvan Space Transportation System ili STS (svemirski transportni sustav), svemirska je letjelica koju je svemirska agencija NASA vlade Sjedinjenih Američkih Država upotrebljavala za svemirske letove s ljudskom posadom.
Novi!!: 16. siječnja i Space Shuttle · Vidi više »
Space Shuttle Columbia
Space Shuttle Columbia (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-102) bio je drugi izrađeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e. Prvi puta lansiran u misiji STS-1, prvoj misiji Space Shuttle programa, obavio je 27 misija prije nego što je uništen u nesreći tijekom povratka u atmosferu 1.
Novi!!: 16. siječnja i Space Shuttle Columbia · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je 21.
Novi!!: 16. siječnja i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2009. · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: 16. siječnja i Varšavski ugovor · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: 16. siječnja i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Zdenka Kovačiček
Zdenka Kovačiček (Zagreb, 16. siječnja 1944.) je hrvatska jazz i rock pjevačica.
Novi!!: 16. siječnja i Zdenka Kovačiček · Vidi više »
Zdenka Sertić
Zdenka Sertić (Sveti Ivan Zelina, 16. siječnja 1899. – Zagreb, 19. prosinca 1986.), hrvatska slikarica i etnografkinja.
Novi!!: 16. siječnja i Zdenka Sertić · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: 16. siječnja i Znanstvenik · Vidi više »
Zvonimir Kulundžić
Zvonimir Kulundžić (Osijek, 16. siječnja 1911. – Zagreb, 27. prosinca 1994.), bio je hrvatski publicist, književnik, književni kritičar, bibliolog i povjesničar.
Novi!!: 16. siječnja i Zvonimir Kulundžić · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1546. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1547. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1556. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1595. · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1637. · Vidi više »
1719.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1719. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1825. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1844. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1867. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1874. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1883. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1899. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 16. siječnja i 1901. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1912. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1924. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 16. siječnja i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 16. siječnja i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1953. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 16. siječnja i 1962. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 16. siječnja i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1979. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 16. siječnja i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 16. siječnja i 1994. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 16. siječnja i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 16. siječnja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 16. siječnja i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 16. siječnja i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 16. siječnja i 2009. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 16. siječnja i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 16. siječnja i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 16. siječnja i 2021. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 16. siječnja i 2023. · Vidi više »
