Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

18. srpnja

Indeks 18. srpnja

18.

161 odnosi: Adolf Hitler, Aleksandr Andrejevič von Bunge, Antoine Watteau, Španjolski građanski rat, Španjolski Maroko, Švicarska, Češka, Bartolomé de las Casas, Belgija, Benito Juárez, Buenos Aires, Bugarska, Caravaggio, Chace Crawford, Corneille Heymans, Eduard I. Dugonogi, Egipat, Elizabeta od Presvetog Trojstva, Emanuel Leutze, Fran Folnegović, Francesco Petrarca, Gerhard Schröder, Gotfrid Bujonski, Gregorijanski kalendar, Hendrik Antoon Lorentz, Henrik VIII., kralj Engleske, Hermann od Reichenaua, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske svjetske igre, Indija, Indonezija, Ivan Supičić, Jadransko more, Jakob Petelin Gallus, Jane Austen, John Glenn, Jugoslavenska narodna armija, Jure Pelivan, Kamilo Horvatin, Lupe Vélez, Mađarska, Marc Girardelli, NATO, Nelson Mandela, Neron, Neutralnost, Nico, Njemačka, Nobelova nagrada, ..., Papina nezabludivost, Peru, Prijestupna godina, Prvi vatikanski sabor, Republika Bosna i Hercegovina, Rim, RMS Titanic, Robert Hooke, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Rumunjska, Silvije Tomašević, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Sveto Rimsko Carstvo, Terorizam, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeni narodi, Vasil Levski, Večernji list, Vidkun Quisling, Vin Diesel, Vincenzo Montella, Vladimir Tintor, William Makepeace Thackeray, Zadar, Zrinka Cvitešić, Zvonimir Skender, 1013., 1054., 1060., 11. rujna, 1100., 1290., 1304., 1374., 1484., 1536., 1550., 1552., 1566., 1573., 1591., 1610., 1612., 1635., 1684., 1703., 1721., 1775., 1803., 1806., 1811., 1816., 1817., 1837., 1848., 1853., 1863., 1868., 1870., 1872., 1873., 1880., 1887., 1890., 1892., 1896., 1903., 1906., 1908., 1916., 1918., 1921., 1925., 1928., 1933., 1936., 1938., 1939., 1942., 1944., 1945., 1949., 1962., 1963., 1968., 1971., 1972., 1974., 1976., 1978., 1979., 1980., 1985., 1986., 1988., 1991., 1992., 1994., 2000., 2001., 2002., 2004., 2010., 2013., 2014., 2021., 2023., 64.. Proširite indeks (111 više) »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: 18. srpnja i Adolf Hitler · Vidi više »

Aleksandr Andrejevič von Bunge

Aleksandr Andrejevič von Bunge (rus. Александр Андреевич Фон Бунге, nje. Alexander Georg von Bunge) (Kijev, Ukrajina, 6. listopada 1803. – Mõtliku, Estonija 18. srpnja 1890.) je bio ruski botaničar, orijentalist, sinolog, istraživač i liječnik.

Novi!!: 18. srpnja i Aleksandr Andrejevič von Bunge · Vidi više »

Antoine Watteau

Jean-Antoine Watteau ili Antoine Watteau (10. listopada 1684., Valeciennes – 18. kolovoza 1721., Noget-sur-Marne) je jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog slikarstva 18. stoljeća i najvažniji prethodnik, ponekad nazivan i začetnikom, rokokoa.

Novi!!: 18. srpnja i Antoine Watteau · Vidi više »

Španjolski građanski rat

Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Novi!!: 18. srpnja i Španjolski građanski rat · Vidi više »

Španjolski Maroko

Španjolski Maroko (arapski حماية إسبانيا في المغرب ḥamāyat Isbāniyā bi-l-Magrib, španjolski Protectorado Español de Marruecos) bio je naziv za kopneni pojas duž obale Sredozemnog mora (s gradovima Ceuta i Melilla) i tzv.

Novi!!: 18. srpnja i Španjolski Maroko · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 18. srpnja i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 18. srpnja i Češka · Vidi više »

Bartolomé de las Casas

Bartolomé de las Casas (oko 1484. – 18. srpnja 1566.), španjolski dominikanac, povjesničar i društveni reformator iz 16. stoljeća.

Novi!!: 18. srpnja i Bartolomé de las Casas · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: 18. srpnja i Belgija · Vidi više »

Benito Juárez

Benito Pablo Juárez García Spomenik u čast Benitu Juárezu u Ciudad de Méxicu Benito Pablo Juárez García (San Pablo Guelatao, Oaxaca, 21. ožujka 1806. - Mexico City, 18. srpnja 1872.), meksički političar.

Novi!!: 18. srpnja i Benito Juárez · Vidi više »

Buenos Aires

Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.

Novi!!: 18. srpnja i Buenos Aires · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 18. srpnja i Bugarska · Vidi više »

Caravaggio

Michelangelo Merisi da Caravaggio, poznatiji samo i kao Caravaggio (Milano, 28. rujna 1571. – Porto Ercole, 18. srpnja 1610.) bio je talijanski slikar koji je radio u Rimu, Napulju, na Malti i na Siciliji između 1593.

Novi!!: 18. srpnja i Caravaggio · Vidi više »

Chace Crawford

Chace Crawford (18. srpnja 1985.) je američki glumac.

Novi!!: 18. srpnja i Chace Crawford · Vidi više »

Corneille Heymans

Dr.

Novi!!: 18. srpnja i Corneille Heymans · Vidi više »

Eduard I. Dugonogi

Eduard I. Dugonogi (London, 16. lipnja 1239. – Cumberland, 7. srpnja 1307.) bio je engleski kralj iz dinastije Anjou-Plantagenet.

Novi!!: 18. srpnja i Eduard I. Dugonogi · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 18. srpnja i Egipat · Vidi više »

Elizabeta od Presvetog Trojstva

Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva, rođenim imenom Élisabeth Catez (Avord, 18. srpnja 1880. – Dijon, 9. studenog 1906.) - francuska svetica, redovnica karmelićanka, spisateljica, mističarka Roditelji su joj bili kapetan Joseph Catez i Marie Rolland.

Novi!!: 18. srpnja i Elizabeta od Presvetog Trojstva · Vidi više »

Emanuel Leutze

Emanuel Gottlieb Leutze (Schwäbisch Gmünd, 24. svibnja 1816. – Washington, 18. kolovoza 1868.), američki je slikar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: 18. srpnja i Emanuel Leutze · Vidi više »

Fran Folnegović

Fran Folnegović (Slanovec kraj Zagreba, 17. veljače 1848. – Zagreb, 18. srpnja 1903.), bio je hrvatski političar i publicist.

Novi!!: 18. srpnja i Fran Folnegović · Vidi više »

Francesco Petrarca

'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.

Novi!!: 18. srpnja i Francesco Petrarca · Vidi više »

Gerhard Schröder

Gerhard Fritz Kurt Schröder (Mossenberg, 7. travnja 1944.), njemački političar i državnik koji je do 22. studenog 2005. bio na funkciji saveznog kancelara Njemačke.

Novi!!: 18. srpnja i Gerhard Schröder · Vidi više »

Gotfrid Bujonski

Gotfrid Bujonski (francuski: Godefroy de Bouillon), u nekim izvorima i kao Gotfrid Bouillonski (Baisy, Brabant ili Boulogne-sur-Mer, oko 1060. - Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, 18. srpnja 1100.), francuski plemić, jedan od vođa križara u Prvom križarskom ratu (1096.-1099.). Bio je prvi vladar Jeruzalemskog Kraljevstva, ali nije htio uzeti kraljevski naslov, već se okitio počasnim naslovom "Zaštitinka Svetog Groba" (lat. Advocatus Sancti Sepulchri).

Novi!!: 18. srpnja i Gotfrid Bujonski · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 18. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: 18. srpnja i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Henrik VIII., kralj Engleske

Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Novi!!: 18. srpnja i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »

Hermann od Reichenaua

Blaženi Hermann od Reichenaua (Vöhringen, 18. srpnja 1013. – samostan Reichenau, 24. rujna 1054.) bio je njemački benediktinski redovnik i učenjak iz 11.

Novi!!: 18. srpnja i Hermann od Reichenaua · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: 18. srpnja i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: 18. srpnja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatske svjetske igre

Zaštitni znak HSI-a Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Novi!!: 18. srpnja i Hrvatske svjetske igre · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: 18. srpnja i Indija · Vidi više »

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: 18. srpnja i Indonezija · Vidi više »

Ivan Supičić

Ivan Supičić (Zagreb, 18. srpnja 1928.) je hrvatski akademik.

Novi!!: 18. srpnja i Ivan Supičić · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: 18. srpnja i Jadransko more · Vidi više »

Jakob Petelin Gallus

Jakob Petelin Gallus Jakob Petelin Gallus ili Jacobus Gallus (latinski: Iacobus Gallus Carniolus) (Šentviška Gora, 1550. – Prag, 18. srpnja 1591.) je slovenski skladatelj.

Novi!!: 18. srpnja i Jakob Petelin Gallus · Vidi više »

Jane Austen

Jane Austen (Steventon, 16. prosinca 1775. – Winchester, 18. srpnja 1817.) bila je engleska spisateljica romana poznata prvenstveno po svojih šest romana koji nude interpretaciju, komentar i kritiku života zemljoposjednika s kraja 18.

Novi!!: 18. srpnja i Jane Austen · Vidi više »

John Glenn

John Herschel Glenn Jr. (Cambridge, Ohio, 18. srpnja 1921.— Columbus, Ohio, 8. prosinca, 2016.), bivši američki astronaut i političar.

Novi!!: 18. srpnja i John Glenn · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: 18. srpnja i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jure Pelivan

Jure Pelivan (Livno, 1. prosinca 1928. – Split, 18. srpnja 2014.) bio je hrvatski bosanskohercegovački ekonomist i političar te prvi predsjednik Vlade SR BiH, odnosno RBiH između siječnja 1990.

Novi!!: 18. srpnja i Jure Pelivan · Vidi više »

Kamilo Horvatin

Kamilo Horvatin Kamilo Horvatin (Varaždin, 18. srpnja 1896. – SSSR, 1938.), hrvatski političar i publicist.

Novi!!: 18. srpnja i Kamilo Horvatin · Vidi više »

Lupe Vélez

150px María Guadalupe Villalobos Vélez (San Luis Potosí, 18. srpnja 1908. – Glendale, 14. prosinca 1944.), poznatija pod umjetničkim imenom Lupe Vélez, meksička kazališna i filmska glumica, komičarka, plesačica i kabaretistica.

Novi!!: 18. srpnja i Lupe Vélez · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 18. srpnja i Mađarska · Vidi više »

Marc Girardelli

Marc Girardelli (18. srpnja 1963., Lustenau, Austrija) je bivši austrijski i luksemburški alpski skijaš.

Novi!!: 18. srpnja i Marc Girardelli · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 18. srpnja i NATO · Vidi više »

Nelson Mandela

Nelson Rolihlahla Mandela (18. srpnja 1918. − 5. prosinca 2013.), bio je južnoafrički aktivist za ljudska prava i političar, prvi predsjednik Južnoafričke Republike.

Novi!!: 18. srpnja i Nelson Mandela · Vidi više »

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Novi!!: 18. srpnja i Neron · Vidi više »

Neutralnost

250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.

Novi!!: 18. srpnja i Neutralnost · Vidi više »

Nico

Nico, pravim imenom Christa Päffgen (Köln, 16. listopada 1938. – Ibiza, 18. srpnja 1988.), njemačka i američka glumica i glazbenica, jedna od najfascinantnijih i najmisterioznijih žena revolucionarnih šezdesetih pa sve do današnjih dana.

Novi!!: 18. srpnja i Nico · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 18. srpnja i Njemačka · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: 18. srpnja i Nobelova nagrada · Vidi više »

Papina nezabludivost

Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.

Novi!!: 18. srpnja i Papina nezabludivost · Vidi više »

Peru

Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

Novi!!: 18. srpnja i Peru · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 18. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Prvi vatikanski sabor

Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX. 29. lipnja 1868. godine, nakon dugogodišnjeg razdoblja njegovog planiranja i pripremanja koje je započelo 6. prosinca 1864. Ovaj dvadeseti ekumenski sabor Katoličke crkve, održan tri stoljeća nakon Tridentskog sabora, otvoren je 8. prosinca 1869. godine, a prekinut je 20. listopada 1870. Održavao se u Vatikanskoj bazilici, a sveukupno su održane četiri sjednice.

Novi!!: 18. srpnja i Prvi vatikanski sabor · Vidi više »

Republika Bosna i Hercegovina

Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.

Novi!!: 18. srpnja i Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 18. srpnja i Rim · Vidi više »

RMS Titanic

RMS Titanic, bio je britanski prekooceanski brod koji je potonuo u sjevernom Atlantskom oceanu u ranim jutarnjim satima 15. travnja 1912. godine, nakon sudara s ledenjakom, za vrijeme svojega prvoga putovanja iz Southamptona u New York.

Novi!!: 18. srpnja i RMS Titanic · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: 18. srpnja i Robert Hooke · Vidi više »

Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva

Rudolf II.

Novi!!: 18. srpnja i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 18. srpnja i Rumunjska · Vidi više »

Silvije Tomašević

Silvije Tomašević (Zagreb, 6. studenoga 1949. – Rim, 18. srpnja 2021.) bio je hrvatski novinar i publicist koji je živio i radio u Rimu.

Novi!!: 18. srpnja i Silvije Tomašević · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 18. srpnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 18. srpnja i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: 18. srpnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 18. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: 18. srpnja i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: 18. srpnja i Terorizam · Vidi više »

Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.

Novi!!: 18. srpnja i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 18. srpnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vasil Levski

Vasil Levski Vasil Levski (bug. Васил Иванов Кунчев; Karlovo, 18. srpnja 1837. – Sofija, 18. veljače 1873.) bio je bugarski revolucionar, ideolog, strateg i teoretičar bugarske nacionalne revolucije, vođa borbe za oslobođenje od osmanske vladavine.

Novi!!: 18. srpnja i Vasil Levski · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: 18. srpnja i Večernji list · Vidi više »

Vidkun Quisling

Quisling u Oslu 1919. godine Vidkun Abraham Lauritz Jonssøn Quisling (Fyresdal, 18. srpnja 1887. – Oslo, 24. listopada 1945.), norveški političar i državnik.

Novi!!: 18. srpnja i Vidkun Quisling · Vidi više »

Vin Diesel

Vin Diesel (New York, 18. srpnja 1967.), rođen kao Mark Sinclair Vincent, američki je filmski glumac, scenarist, redatelj i producent.

Novi!!: 18. srpnja i Vin Diesel · Vidi više »

Vincenzo Montella

Vincenzo Montella (Pomigliano d'Arco, blizu Napulja, 18. srpnja 1974.) talijanski je nogometni trener i bivši nogometaš.

Novi!!: 18. srpnja i Vincenzo Montella · Vidi više »

Vladimir Tintor

Vladimir Tintor (Novi Sad, 18. srpnja 1978.) je srbijanski kazališni, televizijski i filmski glumac koji živi i radi u Hrvatskoj.

Novi!!: 18. srpnja i Vladimir Tintor · Vidi više »

William Makepeace Thackeray

'''William Makepeace Thackeray''' William Makepeace Thackeray (Kolkata, Indija, 18. srpnja 1811. – London, 24. prosinca 1863.), engleski je književnik.

Novi!!: 18. srpnja i William Makepeace Thackeray · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: 18. srpnja i Zadar · Vidi više »

Zrinka Cvitešić

Zrinka Cvitešić (Karlovac, 18. srpnja 1979.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 18. srpnja i Zrinka Cvitešić · Vidi više »

Zvonimir Skender

Zvornimir Skender (Zagreb, 18. srpnja 1939. – Corte, 13. travnja 2023.) bio je potpukovnik (fr. Lieutenant-colonel) francuske Legije stranaca i general bojnik Hrvatske kopnene vojske, zamjenik zapovjednika 1. hrvatskoga gardijskog zbora.

Novi!!: 18. srpnja i Zvonimir Skender · Vidi više »

1013.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1013. · Vidi više »

1054.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1054. · Vidi više »

1060.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1060. · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: 18. srpnja i 11. rujna · Vidi više »

1100.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1100. · Vidi više »

1290.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1290. · Vidi više »

1304.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1304. · Vidi više »

1374.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1374. · Vidi više »

1484.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1484. · Vidi više »

1536.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1536. · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1550. · Vidi više »

1552.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1552. · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1566. · Vidi više »

1573.

1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.

Novi!!: 18. srpnja i 1573. · Vidi više »

1591.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1591. · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1610. · Vidi više »

1612.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1612. · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1635. · Vidi više »

1684.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1684. · Vidi više »

1703.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1703. · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1721. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1775. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1803. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1806. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1811. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1816. · Vidi više »

1817.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1817. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1837. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1848. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1853. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1863. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1868. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1870. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1872. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1873. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1880. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1887. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1890. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1892. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1896. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1903. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1908. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1921. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1925. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 18. srpnja i 1928. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1933. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1936. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1939. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 18. srpnja i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1945. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1949. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 18. srpnja i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1963. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1968. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1972. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 18. srpnja i 1974. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1976. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1980. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1988. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 18. srpnja i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 1994. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: 18. srpnja i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 18. srpnja i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 18. srpnja i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 18. srpnja i 2004. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: 18. srpnja i 2010. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 18. srpnja i 2014. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: 18. srpnja i 2021. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 18. srpnja i 2023. · Vidi više »

64.

Bez opisa.

Novi!!: 18. srpnja i 64. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »