Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

1850.

Indeks 1850.

Bez opisa.

79 odnosi: Anton Bonaventura Jeglič, Antun Mahnić, Đakovo, Bachov apsolutizam, Baltazar Josić, Bečki književni dogovor, Eugen Kumičić, Günther von Kirchbach, Grad, Gradec (Zagreb), Havaji, Honolulu, Havaji, Honoré de Balzac, Hrvatska, José Gervasio Artigas, Joseph Louis Gay-Lussac, Josias von Heeringen, Josip Juraj Strossmayer, Kaptol, Karl Sigismund Kunth, Ljudevit Rossi, Los Angeles, Kalifornija, Marija Ružička Strozzi, Martin Borenić, Mate Meršić Miloradić, Max von Boehn, Mihai Eminescu, Oliver Heaviside, Richard von Schubert, San Francisco, Kalifornija, Tomáš Garrigue Masaryk, William Wordsworth, Zachary Taylor, 1. veljače, 11. siječnja, 14. kolovoza, 14. rujna, 15. siječnja, 15. travnja, 16. kolovoza, 1764., 1770., 1778., 1784., 1788., 1799., 18. kolovoza, 18. svibnja, 1806., 1889., ..., 19. rujna, 19. travnja, 1904., 1920., 1921., 1925., 1926., 1928., 1932., 1933., 1934., 1937., 1939., 22. ožujka, 23. rujna, 23. travnja, 28. ožujka, 29. rujna, 29. svibnja, 3. kolovoza, 30. kolovoza, 4. travnja, 7. ožujka, 7. rujna, 7. studenog, 9. kolovoza, 9. ožujka, 9. srpnja, 9. svibnja. Proširite indeks (29 više) »

Anton Bonaventura Jeglič

Anton Bonaventura Jeglič (Begunje, 29. svibnja 1850. – Stična, 2. srpnja 1937.) bio je teolog, ljubljanski biskup, te prvi pomoćni vrhbosanski biskup.

Novi!!: 1850. i Anton Bonaventura Jeglič · Vidi više »

Antun Mahnić

Dr.

Novi!!: 1850. i Antun Mahnić · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: 1850. i Đakovo · Vidi više »

Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852.

Novi!!: 1850. i Bachov apsolutizam · Vidi više »

Baltazar Josić

Baltazar Josić (Subotica, 5. siječnja 1806. - Subotica, 1. veljače 1850.) je bio subotički visoki gradski dužnosnik bačkih Hrvata iz predgrađanskog vremena u Subotici.

Novi!!: 1850. i Baltazar Josić · Vidi više »

Bečki književni dogovor

Bečki književni dogovor potpisan je u 28.

Novi!!: 1850. i Bečki književni dogovor · Vidi više »

Eugen Kumičić

Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.

Novi!!: 1850. i Eugen Kumičić · Vidi više »

Günther von Kirchbach

Günther Emanuel Graf von Kirchbach (Erfurt, 9. kolovoza 1850. - Bad Blankenburg, 6. studenog 1925.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.

Novi!!: 1850. i Günther von Kirchbach · Vidi više »

Grad

Grad Zagreb Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti, za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: 1850. i Grad · Vidi više »

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Novi!!: 1850. i Gradec (Zagreb) · Vidi više »

Havaji

Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: 1850. i Havaji · Vidi više »

Honolulu, Havaji

Honolulu Honolulu je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Havaji.

Novi!!: 1850. i Honolulu, Havaji · Vidi više »

Honoré de Balzac

Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. - Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.

Novi!!: 1850. i Honoré de Balzac · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 1850. i Hrvatska · Vidi više »

José Gervasio Artigas

Potpis generala Artigasa. José Gervasio Artigas Arnal (Montevideo, 19. lipnja 1764. - Asunción, 23. rujna 1850.) bio je urugvajski general, revolucionar, političar, domoljub i narodni junak, zvan i "Ocem urugvajskog naroda", te važna vojna ličnost u urugvajskoj i argentinskoj povijesti.

Novi!!: 1850. i José Gervasio Artigas · Vidi više »

Joseph Louis Gay-Lussac

Joseph Louis Gay-Lussac (Saint-Leonard-de-Noblat, 6. prosinca 1778. - Pariz, 9. svibnja 1850.), francuski fizičar i kemičar.

Novi!!: 1850. i Joseph Louis Gay-Lussac · Vidi više »

Josias von Heeringen

Josias Oskar von Heeringen (Kassel, 9. ožujka 1850. – Berlin, 9. listopada 1926.) je njemački general i vojni zapovjednik.

Novi!!: 1850. i Josias von Heeringen · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), je bio hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: 1850. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Kaptol

Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: 1850. i Kaptol · Vidi više »

Karl Sigismund Kunth

Karl Sigismund Kunth (Leipzig, 18. lipnja 1788. – 22. ožujka 1850.), u engleskim tekstovima kao Carl odnosno Charles Sigismund Kunth, bio je njemački botaničar, biolog i istraživač.

Novi!!: 1850. i Karl Sigismund Kunth · Vidi više »

Ljudevit Rossi

Ljudevit Rossi (Senj, 14. kolovoza 1850. - Karlovac, 4. srpnja 1932.) - hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik.

Novi!!: 1850. i Ljudevit Rossi · Vidi više »

Los Angeles, Kalifornija

Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.

Novi!!: 1850. i Los Angeles, Kalifornija · Vidi više »

Marija Ružička Strozzi

Marija Ružička Strozzi (Litovel, 3. kolovoza 1850. - 27. rujna 1937.), hrvatska glumica, znamenita tragetkinja.

Novi!!: 1850. i Marija Ružička Strozzi · Vidi više »

Martin Borenić

Martin Borenić. Martin Borenić (mađarski Borenich Márton) (Cogrštof, 7. studenog, 1850. – Pajngrt, 22. svibnja, 1939.) hrvatski (gradišćanski) je kantoručitelj, pisac i kalendarac.

Novi!!: 1850. i Martin Borenić · Vidi više »

Mate Meršić Miloradić

Mate Meršić Miloradić (Mersich Máté) (Frakanava, 19. rujna 1850. – Hrvatska Kemlja, 15. veljače 1928.), gradišćanskohrvatski svećenik, matematičar, filozof, astronom te najpoznatiji gradišćanskohrvatski pjesnik.

Novi!!: 1850. i Mate Meršić Miloradić · Vidi više »

Max von Boehn

Max Hans von Boehn (Bromberg, 16. kolovoza 1850. - Sommerfeld, 18. veljače 1921.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.

Novi!!: 1850. i Max von Boehn · Vidi više »

Mihai Eminescu

Mihai Eminescu Mihai Eminescu (rođen kao Mihail Eminovici, Botoșani, 15. siječnja 1850. - Bukurešt, 15. lipnja 1889.) - romantični pjesnik, književnik i novinar, često se smatra najpoznatijim i najutjecajnijim rumunjskim pjesnikom.

Novi!!: 1850. i Mihai Eminescu · Vidi više »

Oliver Heaviside

Oliver Heaviside (18. svibnja 1850. – 3. veljače 1925.) bio je elektroinženjer, matematičar i fizičar koji je prilagodio kompleksne brojeve potrebama analize električkih krugova, otkrio načine rješavanja diferencijalnih jednadžbi ekvivalentne Laplaceovim transformacijama te preoblikovao Maxwellove jednadžbe polja sukladno današnjim suvremenim pojmovima s područja elektromagnetizma.

Novi!!: 1850. i Oliver Heaviside · Vidi više »

Richard von Schubert

Louis Theodor Richard von Schubert (Posen, 19. travnja 1850. - Marburg, 13. svibnja 1933.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.

Novi!!: 1850. i Richard von Schubert · Vidi više »

San Francisco, Kalifornija

San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine broji 845.559 stanovnika.

Novi!!: 1850. i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »

Tomáš Garrigue Masaryk

'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. - Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.

Novi!!: 1850. i Tomáš Garrigue Masaryk · Vidi više »

William Wordsworth

'''William Wordsworth''' William Wordsworth (7. travnja 1770. - 23. travnja 1850.), engleski romantičarski pjesnik.

Novi!!: 1850. i William Wordsworth · Vidi više »

Zachary Taylor

Zachary Taylor (24. studenog 1784. - 9. srpnja 1850.) je američki vojskovođa i političar, poznat po velikim pobjedama u meksičko-američkom ratu, kao i po tome što je bio 12.

Novi!!: 1850. i Zachary Taylor · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 1850. i 1. veljače · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 1850. i 11. siječnja · Vidi više »

14. kolovoza

14.

Novi!!: 1850. i 14. kolovoza · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: 1850. i 14. rujna · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: 1850. i 15. siječnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: 1850. i 15. travnja · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: 1850. i 16. kolovoza · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1764. · Vidi više »

1770.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1770. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1778. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1784. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1788. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1799. · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: 1850. i 18. kolovoza · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: 1850. i 18. svibnja · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1806. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1889. · Vidi više »

19. rujna

19.

Novi!!: 1850. i 19. rujna · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: 1850. i 19. travnja · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1904. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1921. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1926. · Vidi više »

1928.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1928. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1933. · Vidi više »

1934.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1934. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 1850. i 1939. · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: 1850. i 22. ožujka · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: 1850. i 23. rujna · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: 1850. i 23. travnja · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: 1850. i 28. ožujka · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: 1850. i 29. rujna · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: 1850. i 29. svibnja · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: 1850. i 3. kolovoza · Vidi više »

30. kolovoza

30.

Novi!!: 1850. i 30. kolovoza · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: 1850. i 4. travnja · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: 1850. i 7. ožujka · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: 1850. i 7. rujna · Vidi više »

7. studenog

7.

Novi!!: 1850. i 7. studenog · Vidi više »

9. kolovoza

9.

Novi!!: 1850. i 9. kolovoza · Vidi više »

9. ožujka

9.

Novi!!: 1850. i 9. ožujka · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: 1850. i 9. srpnja · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: 1850. i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

1850.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »