Brže od pregledniku!
39 odnosi: Ante Biankini, Anton Pavlovič Čehov, Arthur Schopenhauer, Georg von Waldersee, Gustav Mahler, Hrvatska, Isaac Albéniz, István Széchenyi, James Matthew Barrie, Josip Šokčević, Josip Juraj Strossmayer, Karlo Lwanga, Križevci, Listopadska diploma, Međimurska županija, Milan Sunko (slikar), Niels Ryberg Finsen, 1. rujna, 1. siječnja, 15. prosinca, 1788., 1791., 1861., 1886., 1891., 1904., 1909., 1911., 1932., 1934., 1937., 21. rujna, 29. lipnja, 29. svibnja, 31. kolovoza, 5. prosinca, 7. srpnja, 8. travnja, 9. svibnja.
Ante Biankini
Ante Biankini (Stari Grad, 31. kolovoza 1860. – Chicago, 9. veljače 1934.), hrvatski liječnik i političar.
Novi!!: 1860. i Ante Biankini · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: 1860. i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Novi!!: 1860. i Arthur Schopenhauer · Vidi više »
Georg von Waldersee
Georg Friedrich Wilhelm Graf von Waldersee (Brandenburg, 1. rujna 1860. - Ivenack, 7. rujna 1932.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: 1860. i Georg von Waldersee · Vidi više »
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: 1860. i Gustav Mahler · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1860. i Hrvatska · Vidi više »
Isaac Albéniz
Isaac Albéniz (Camprodo, 29. svibnja 1860. – Cambo-les-Bains, 18. svibnja 1909.), španjolski pijanist i skladatelj.
Novi!!: 1860. i Isaac Albéniz · Vidi više »
István Széchenyi
Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.
Novi!!: 1860. i István Széchenyi · Vidi više »
James Matthew Barrie
'''J.M. Barrie''' (oko 1890.) James Matthew Barrie poznatiji kao J. M. Barrie (Kirriemuir, 9. svibnja 1860. – London, 19. lipnja 1937.), škotski romanopisac i dramatičar.
Novi!!: 1860. i James Matthew Barrie · Vidi više »
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Novi!!: 1860. i Josip Šokčević · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: 1860. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Karlo Lwanga
Karlo Lwanga, također i: Karlo Lwanga i drugovi, mučenici iz Ugande (Bulim, Buganda, 1. siječnja 1860. – Namugongo, 3. lipnja 1886.) - katolički svetac iz Ugande, mučenik, glavni paž i majordom kralja Mwange II.
Novi!!: 1860. i Karlo Lwanga · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: 1860. i Križevci · Vidi više »
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Novi!!: 1860. i Listopadska diploma · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: 1860. i Međimurska županija · Vidi više »
Milan Sunko (slikar)
Milan Sunko (Zidani Most, 5. prosinca 1860. – Zagreb, 9. ožujka 1891.), bio je hrvatski slikar, grboslovni umjetnik, numizmatičar i sakupljač.
Novi!!: 1860. i Milan Sunko (slikar) · Vidi više »
Niels Ryberg Finsen
Niels Ryberg Finsen (Torshavn, Ferojski otoci, 15. prosinca 1860. – Kopenhagen, 24. rujna 1904.), islandsko/dansko/ferojski liječnik i znanstvenik, prvi (1903.) danski dobitnik Nobelove nagrade.
Novi!!: 1860. i Niels Ryberg Finsen · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: 1860. i 1. rujna · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 1860. i 1. siječnja · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: 1860. i 15. prosinca · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1788. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1791. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1861. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1886. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1891. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1904. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1911. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 1860. i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1860. i 1937. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: 1860. i 21. rujna · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: 1860. i 29. lipnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: 1860. i 29. svibnja · Vidi više »
31. kolovoza
31.
Novi!!: 1860. i 31. kolovoza · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: 1860. i 5. prosinca · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: 1860. i 7. srpnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: 1860. i 8. travnja · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: 1860. i 9. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1860.
