Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

1895.

Indeks 1895.

Bez opisa.

111 odnosi: Alexandre Dumas (sin), Ante Ercegović, Arthur Cayley, Đurđenovac, Đuro Tiljak, Bogoslav Šulek, Buster Keaton, Danska, Dragan Plamenac, Elena Aiello, Franjo Josip I., Franz von Suppè, Friedrich Engels, Fulton John Sheen, George Herman Ruth, Gerhard Domagk, Hallam Cooley, Hattie McDaniel, Henrik Dam, Henryk Sienkiewicz, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Ignjat Job, Ivan Filipović, Ivan Kos, Ivo Tijardović, Jakov Gotovac, John Ford (redatelj), José Julian Marti, Josip Pavičić (književnik), Louis Pasteur, Mihail Bahtin, Njemačka, Nobelova nagrada, Opera, Paul Hindemith, Pavel Suhoj, Potres u Ljubljani 1895., Quo Vadis (roman), Rendgenske zrake, Rudolph Valentino, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Slavko Ježić, Stjepan Gomboš, Tkivo, Veljača, Wilhelm Conrad Röntgen, Zagreb, 1. veljače, 10. lipnja, 10. ožujka, ..., 10. srpnja, 10. travnja, 11. listopada, 14. listopada, 14. travnja, 16. studenoga, 17. studenoga, 17. veljače, 18. rujna, 1816., 1819., 1820., 1821., 1822., 1823., 1824., 1853., 1896., 1921., 1925., 1926., 1936., 1948., 1952., 1961., 1963., 1964., 1965., 1966., 1969., 1971., 1973., 1975., 1976., 1979., 1981., 1982., 1983., 21. svibnja, 21. veljače, 24. svibnja, 25. listopada, 25. ožujka, 26. ožujka, 26. siječnja, 26. veljače, 27. listopada, 28. listopada, 28. ožujka, 28. rujna, 28. siječnja, 3. listopada, 30. listopada, 30. studenoga, 4. listopada, 5. kolovoza, 6. lipnja, 6. svibnja, 6. veljače, 8. svibnja, 8. veljače. Proširite indeks (61 više) »

Alexandre Dumas (sin)

'''Alexandre Dumas jr.''' Alexandre Dumas jr. (Pariz, 27. srpnja 1824. – Yvelines, 27. listopada 1895.), francuski književnik iz XIX. stoljeća Alexandre Dumas jr.

Novi!!: 1895. i Alexandre Dumas (sin) · Vidi više »

Ante Ercegović

Ante Ercegović (Jesenice kraj Splita, 25. listopada 1895. – Split, 25. travnja 1969.), hrvatski biolog, svećenik i oceanolog.

Novi!!: 1895. i Ante Ercegović · Vidi više »

Arthur Cayley

Arthur Cayley (Richmond, 16. kolovoza 1821. – Cambridge, 26. siječnja 1895.) bio je znameniti britanski matematičar.

Novi!!: 1895. i Arthur Cayley · Vidi više »

Đurđenovac

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: 1895. i Đurđenovac · Vidi više »

Đuro Tiljak

Đuro Tiljak (Zagreb, 25. ožujka 1895. – Zagreb, 11. prosinca 1965.), hrvatski slikar Započeo je studij u Zagrebu, koji prekida i odlazi u Moskvu, gdje studira kod Vasilija Kandinskog.

Novi!!: 1895. i Đuro Tiljak · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: 1895. i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Buster Keaton

Joseph Buster Keaton (Piqua, 4. listopada 1895. - Woodland Hills, 1. veljače 1966.),Meade, Marion (1997).

Novi!!: 1895. i Buster Keaton · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: 1895. i Danska · Vidi više »

Dragan Plamenac

Dragan Plamenac (Zagreb, 8. veljače 1895. – Ede, Nizozemska, 15. travnja 1983.), hrvatski je muzikolog i skladatelj židovskog podrijetla.

Novi!!: 1895. i Dragan Plamenac · Vidi više »

Elena Aiello

Blažena Elena Aiello (Montalto Uffugo, 10. travnja 1895. - Rim, 19. lipnja 1961.) - talijanska časna sestra, blaženica, osnivačica svjetovnog reda Muke Gospodina našega Isusa Krista Rođena je u talijanskom gradu Montalto Uffugu, u obitelji farmera 1895.

Novi!!: 1895. i Elena Aiello · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: 1895. i Franjo Josip I. · Vidi više »

Franz von Suppè

Franz von Suppè (Split, 18. travnja 1819. – Beč, 21. svibnja 1895.), skladatelj i dirigent.

Novi!!: 1895. i Franz von Suppè · Vidi više »

Friedrich Engels

Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.

Novi!!: 1895. i Friedrich Engels · Vidi više »

Fulton John Sheen

Časni sluga Božji Fulton John Sheen (rođen kao Peter John Sheen, El Paso, SAD, 8. svibnja 1895. – New York, 9. prosinca 1979.) bio je američki katolički biskup i poznati televizijski i radijski propovjednik.

Novi!!: 1895. i Fulton John Sheen · Vidi više »

George Herman Ruth

'''Babe Ruth''' George Herman "Babe" Ruth (Baltimore, 6. lipnja 1895. – New York, 16. kolovoza 1948.), američki igrač bejzbola i nacionalna ikona SAD-a. Kategorija:Američki igrači bejzbola.

Novi!!: 1895. i George Herman Ruth · Vidi više »

Gerhard Domagk

Gerhard Domagk Gerhard Johannes Paul Domagk (Lagow, 30. listopada 1895. – Burgberg, 24. travnja 1964.), njemački patolog i bakteriolog.

Novi!!: 1895. i Gerhard Domagk · Vidi više »

Hallam Cooley

Slika iz 1930. godine Hallam Cooley (8. veljače 1895. – 20. ožujka 1971.), bio je američki glumac nijemog filma.

Novi!!: 1895. i Hallam Cooley · Vidi više »

Hattie McDaniel

Hattie McDaniel (10. lipnja 1895. – 26. listopada 1952.), američka pjevačica te filmska, radijska i televizijska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu 1939. godine za film Zameo ih vjetar, prva Afroamerikanka dobitnica nagrade, zbog čega je jedna od ikona američkih crnaca.

Novi!!: 1895. i Hattie McDaniel · Vidi više »

Henrik Dam

mini Henrik Dam (puno ime Carl Peter Henrik Dam) (21. veljače, 1895. – 17. travnja, 1976.) bio je danski biokemičar i fiziolog.

Novi!!: 1895. i Henrik Dam · Vidi više »

Henryk Sienkiewicz

Henryk Adam Aleksander Pius Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. – Vevey, Švicarska, 15. studenog 1916.), poljski književnik.

Novi!!: 1895. i Henryk Sienkiewicz · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.

Novi!!: 1895. i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »

Ignjat Job

Ignjat Job (Dubrovnik, 28. ožujka 1895. – Zagreb, 28. travnja 1936.), hrvatski slikar čiji je opus neizostavan dio hrvatskoga modernoga slikarstva, poglavito njegov »spontani ekspresionizam«, koji pripada vrhu hrvatskoga ekspresionizma.

Novi!!: 1895. i Ignjat Job · Vidi više »

Ivan Filipović

''Ivan Filipović'' (Theodor Mayerhofer, ''Dom i sviet'', 1. rujna 1892.) Ivan Filipović (Velika Kopanica, 24. lipnja 1823. – Zagreb, 28. listopada 1895.), hrvatski je pedagog, književnik i leksikograf.

Novi!!: 1895. i Ivan Filipović · Vidi više »

Ivan Kos

Ivan Kos (Gornja Radgona, 24. svibnja 1895. – Maribor, 19. siječnja 1981.), slovenski slikar.

Novi!!: 1895. i Ivan Kos · Vidi više »

Ivo Tijardović

Spomenik Tijardoviću na Mirogoju Ivo Tijardović (Split, 18. rujna 1895. – Zagreb, 19. ožujka 1976.) bio je hrvatski skladatelj, literat i slikar.

Novi!!: 1895. i Ivo Tijardović · Vidi više »

Jakov Gotovac

Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.

Novi!!: 1895. i Jakov Gotovac · Vidi više »

John Ford (redatelj)

John Ford (Cape Elisabeth, 1. veljače 1895. – Palm Desert, 31. kolovoza 1973.), američki filmski redatelj.

Novi!!: 1895. i John Ford (redatelj) · Vidi više »

José Julian Marti

José Martí Jose Julian Marti (Havana, 28. siječnja 1853. – Don Rios, 19. svibnja 1895.), kubanski pjesnik spomenik Joséu Julianu Martiju u Havani Bio je borac za oslobađanje Kube te je prognan u Španjolsku.

Novi!!: 1895. i José Julian Marti · Vidi više »

Josip Pavičić (književnik)

Josip Pavičić (Požega, 26. veljače 1895. – Opatija, 21. ožujka 1963.) je bio hrvatski književnik.

Novi!!: 1895. i Josip Pavičić (književnik) · Vidi više »

Louis Pasteur

'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.

Novi!!: 1895. i Louis Pasteur · Vidi više »

Mihail Bahtin

alt.

Novi!!: 1895. i Mihail Bahtin · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 1895. i Njemačka · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: 1895. i Nobelova nagrada · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: 1895. i Opera · Vidi više »

Paul Hindemith

Paul Hindemith (Hanau, 16. studenog 1895. – Frankfurt na Majni, 28. prosinca 1963.), njemački skladatelj i glazbeni teoretičar.

Novi!!: 1895. i Paul Hindemith · Vidi više »

Pavel Suhoj

Poštanska marka na kojoj je Pavel Suhoj Su-27 Pavel Osipovič Suhoj (rus. Павел Осипович Сухой, blr: Павел Восіпавіч Сухі); (Glibokaje, Bjelorusija 10. srpnja 1895. – Moskva, 15. rujna 1975.) - bjeloruski konstruktor aviona koji je konstruirao više od 30 tipova aviona.

Novi!!: 1895. i Pavel Suhoj · Vidi više »

Potres u Ljubljani 1895.

Potres u Ljubljani 1895. (slovenski: Ljubljanski potres 1895) ili Uskrsni potres (slovenski: Velikonočni potres) bio je potres koji je pogodio Ljubljanu na Uskrs, 14.

Novi!!: 1895. i Potres u Ljubljani 1895. · Vidi više »

Quo Vadis (roman)

poljskom jeziku. Quo vadis? (polj. Quo vadis. Powieść z czasów Nerona) je povijesni roman poljskog književnika Henryka Sienkiewicza koji tematizira progone kršćana u Rimu pod Neronovom vladavinom kroz ljubavnu priču kršćanke Livije i patricija Marka, pisan pod utjecajem modernističke estetike i neoromantističkih strujanja.

Novi!!: 1895. i Quo Vadis (roman) · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: 1895. i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rudolph Valentino

Rudolph Valentino (1922) Rudolph Valentino (Castellaneta, 6. svibnja 1895. - New York, 23. kolovoza 1926.) talijanski glumac.

Novi!!: 1895. i Rudolph Valentino · Vidi više »

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.

Novi!!: 1895. i Sergej Aleksandrovič Jesenjin · Vidi više »

Slavko Ježić

Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.

Novi!!: 1895. i Slavko Ježić · Vidi više »

Stjepan Gomboš

Stjepan Gomboš (Sombor, 10. ožujka 1895. – Zagreb, 27. travnja 1975.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.

Novi!!: 1895. i Stjepan Gomboš · Vidi više »

Tkivo

emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.

Novi!!: 1895. i Tkivo · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 1895. i Veljača · Vidi više »

Wilhelm Conrad Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. – München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar.

Novi!!: 1895. i Wilhelm Conrad Röntgen · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 1895. i Zagreb · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 1895. i 1. veljače · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: 1895. i 10. lipnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: 1895. i 10. ožujka · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: 1895. i 10. srpnja · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: 1895. i 10. travnja · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: 1895. i 11. listopada · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: 1895. i 14. listopada · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: 1895. i 14. travnja · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: 1895. i 16. studenoga · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: 1895. i 17. studenoga · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: 1895. i 17. veljače · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: 1895. i 18. rujna · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1816. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1819. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1820. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1821. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1822. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1823. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1824. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1853. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1896. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1921. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1926. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1936. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1952. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 1895. i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1966. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1973. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1976. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1979. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: 1895. i 1983. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: 1895. i 21. svibnja · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: 1895. i 21. veljače · Vidi više »

24. svibnja

24.

Novi!!: 1895. i 24. svibnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: 1895. i 25. listopada · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: 1895. i 25. ožujka · Vidi više »

26. ožujka

26.

Novi!!: 1895. i 26. ožujka · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: 1895. i 26. siječnja · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: 1895. i 26. veljače · Vidi više »

27. listopada

27.

Novi!!: 1895. i 27. listopada · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: 1895. i 28. listopada · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: 1895. i 28. ožujka · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: 1895. i 28. rujna · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: 1895. i 28. siječnja · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: 1895. i 3. listopada · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: 1895. i 30. listopada · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: 1895. i 30. studenoga · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: 1895. i 4. listopada · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: 1895. i 5. kolovoza · Vidi više »

6. lipnja

6.

Novi!!: 1895. i 6. lipnja · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: 1895. i 6. svibnja · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: 1895. i 6. veljače · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: 1895. i 8. svibnja · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: 1895. i 8. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

1895.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »