Brže od pregledniku!
94 odnosi: Al Oerter, Aleksandr Kareljin, Antonin Pio, Austrija, Đorđe Kukuljica, Ötzi, Bitka kod Megida (1918.), Carl Milles, Dolar, Dragan Čuturić, Dubravska visoravan, Emil Zátopek, Gaspard Gustave Coriolis, Gregorijanski kalendar, Italija, James A. Garfield, Jožef Borovnjak, Josip Pupačić, Jugoslavenska narodna armija, Karlo V., kralj Francuske, Katolička Crkva, Konstantin Ciolkovski, Korado Korlević, Lajos Kossuth, Ledenjak, Louis Gaultier, Mađarska, Marina Tucaković, Mate Granić, Mayer Amschel Rothschild, Međunarodni dan govorenja poput pirata, Mirko Norac, Mumija, Nevada, Nikos Skalkottas, Novi Zeland, Ole Rømer, Petar I. Burbonski, Pisac, Pravo glasa žena na Novom Zelandu, Prijestupna godina, René Strauwen, Slavko Linić, Slovenci, Velikosrpska agresija 1990-ih, Vlatko Pavletić, Zdenko Vukasović, 1311., 1338., 1356., ..., 1380., 161., 1644., 1710., 1744., 1745., 1746., 1792., 1802., 1812., 1818., 1826., 1831., 1843., 1857., 1875., 1881., 1893., 1894., 1900., 1901., 1904., 1909., 1918., 1922., 1928., 1930., 1935., 1936., 1941., 1944., 1947., 1949., 1953., 1955., 1958., 1960., 1967., 1971., 1973., 1991., 2000., 2007., 2021.. Proširite indeks (44 više) »
Al Oerter
Alfred Adolf "Al" Oerter Jr., (19. rujna 1936. – 1. listopada 2007.), američki atletičar, bacač diska Pobijedio je na Olimpijskim igrama Melbourne 1956., Rim 1960., Tokio 1964.
Novi!!: 19. rujna i Al Oerter · Vidi više »
Aleksandr Kareljin
Aleksandr Aleksandrovič Kareljin (ruski: Александр Александрович Карелин), (Novosibirsk, 19. rujna 1967.) - ruski hrvač grčko-rimskim stilom, tri puta olimpijski pobjednik, devet puta svjetski prvak, dvanaest puta europski prvak i trinaest puta prvak Rusije.
Novi!!: 19. rujna i Aleksandr Kareljin · Vidi više »
Antonin Pio
Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. – Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138. do smrti 161. i četvrti iz razdoblja Pet dobrih careva.
Novi!!: 19. rujna i Antonin Pio · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 19. rujna i Austrija · Vidi više »
Đorđe Kukuljica
Đorđe Kukuljica (Beograd, 19. rujna 1973.), hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 19. rujna i Đorđe Kukuljica · Vidi više »
Ötzi
Mjesto u blizini Similaunskog ledenjaka u Ötztalskim Alpama gdje je pronaden Ötzi Ötzi ili Ledeni čovjek, koji je živio prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991.
Novi!!: 19. rujna i Ötzi · Vidi više »
Bitka kod Megida (1918.)
Bitka kod Megida odigrala se 1918. godine za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Novi!!: 19. rujna i Bitka kod Megida (1918.) · Vidi više »
Carl Milles
Carl Milles 1955. Carl Milles rođen kao Carl Wilhelm Emil Andersson (Lagg, 23. lipnja 1875. – Lidingö (Stockholm), 19. rujna 1955.) - švedski kipar.
Novi!!: 19. rujna i Carl Milles · Vidi više »
Dolar
Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.
Novi!!: 19. rujna i Dolar · Vidi više »
Dragan Čuturić
Dragan Čuturić (Zenica, 19. rujna 1944. – Mosbach, 1. veljače 2004.), hrvatski pripovjedač.
Novi!!: 19. rujna i Dragan Čuturić · Vidi više »
Dubravska visoravan
Žitomisliće, lijevo su obronci Dubravske visoravni, a desno obronci visoravni Brotnjo. Dubravska visoravan kod Aladinića. Dubravska visoravan je krška visoravan u Bosni i Hercegovini, prostor omeđen kanjonom rijeke Neretve sa zapada, rijekama Bunom i Bunicom sa sjevera, planinom Sniježnicom s istoka, te kanjonom Bregave s juga.
Novi!!: 19. rujna i Dubravska visoravan · Vidi više »
Emil Zátopek
Emil Zátopek (Kopřivnice, Moravska, 19. rujna 1922. – Prag, 22. studenog 2000.), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti.
Novi!!: 19. rujna i Emil Zátopek · Vidi više »
Gaspard Gustave Coriolis
Gaspard Gustave Coriolis (Pariz, 21. svibnja 1792. – Pariz, 19. rujna 1843.), francuski fizičar i matematičar.
Novi!!: 19. rujna i Gaspard Gustave Coriolis · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 19. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 19. rujna i Italija · Vidi više »
James A. Garfield
James Abram Garfield (Moreland Hills, 19. studenog 1831. – Long Branch, 19. rujna 1881., 20. predsjednik SAD-a i drugi predsjednik koji je ubijen u atentatu. Njegov mandat je drugi najkraći, odmah iza mandata Williama Harrisona. Mandat mu je trajao od 4. ožujka 1881. do 19. rujna 1881. Na poziciji je ukupno bio 6 mjeseci i 15 dana. Garfield je odrastao u državi Ohio, gdje je brzo dobio reputaciju wunderkinda i osigurao obrazovanje na nekim od najprestižnijih institucija u SAD. Pokazao je veliku sklonost prema gotovo svim naučnim disciplinama, ali i prema stranim jezicima. Stekao je veliku slavu zbog ambidekstrije, odnosno da isti tekst istovremeno lijevom rukom piše na grčkom, a desnom rukom na latinskom jeziku. Garfield, koji je predavao na Williams Collegeu u Massachusettsu, je ubrzo zaključio da akademski život nije za njega. Privatno je studirao pravo, a godine 1830. postao advokat. Nakon izbijanja građanskog rata, javio se kao dobrovoljac u vojsku Unije. Kao zapovjednik snaga Unije početkom 1862. je uspješno istjerao južnjake iz istočnog Kentuckyja. Zahvaljujući tome, Garfield je iste godine kao kandidat Republikanske stranke izabran u Zastupnički dom Kongresa SAD, a godine 1863. preuzeo mjesto gdje će ostati sljedećih petnaest godina. U Washingtonu je stekao reputaciju jednog od najradikalnijih članova stranke, te se uporno zalagao za oštar kurs prema pobijeđenim južnjačkim državama. Godine 1877. Garfield je bio jednim od članova izborne komisije koja je spor oko rezultata predsjedničkih izbora riješila u korist republikanca Rutherforda B. Hayesa. Mnogi povjesničari ga također spominju kao jednog od arhitekata tzv. Kompromisa 1877. godine, temeljem koga je program Rekonstrukcije južnih država završen u zamjenu za priznanje Hayesa kao legitimnog predsjednika. Iako je na republikanskoj izbornoj konvenciji 1880. godine imao namjeru podržati Johna Shermana, na kraju je sam Garfield nominiran za predsjedničkog kandidata. Pri tome je uspio poraziti tadašnjeg favorita i bivšeg predsjednika Granta. Demokrati su, pak, kao svog kandidata istakli generala Winfielda Scotta Hancocka, heroja bitke kod Gettysburga. Relativno dobro stanje američke ekonomije i financijski izvrsno podmazana republikanska izborna mašinerija su prednost dale Garfieldu, koji je za par tisuća glasova pobijedio Hancocka. Garfieldov izbor, međutim, je samo doveo do eskalacije frakcijskog sukoba unutar Republikanske stranke. Na jednoj strani su bili tzv. Polutani koji su zagovarali pomirljiv stav prema Jugu i demokratima, te reformu federalne uprave u cilju što bolje stručnosti. Na drugoj strani su bili tzv. Nepokolebljivi, koji su se zalagali za očuvanje tradicionalnog stranačkog "sistema plijena" ustanovljenog još u doba Jacksonove administracije. Garfield, nekadašnji radikal, postao je vođa Polutana, dok su se Nepokolebljivi bili okupili oko bivšeg predsjednika Granta te novoizabranog potpredsjednika Chestera A. Arthura. Dana 2. srpnja 1881., dok se zajedno sa suprugom šetao ulicama Washingtona, Garfielda je ustrijelio Charles J. Guiteau, fanatični pristaša frakcije Nepokolebljivih. Garfield je preživio Guiteauove metke, ali ne i nestručno liječenje. Dva mjeseca kasnije je preminuo od posljedica ranjavanja. Njegov predsjednički mandat je ostao upamćen kao najkraći nakon Williama Henryja Harrisona. Guiteauov čin je, ironično, značio kraj Nepokolebljivih. Novi predsjednik Arthur je pod pritiskom javnosti bio prisiljen provesti sve Garfieldove reforme.
Novi!!: 19. rujna i James A. Garfield · Vidi više »
Jožef Borovnjak
Jožef Borovnjak. Jožef Borovnjak (mađ.: Borovnják ili Borovnyák József) (Ivanovci ili Ivanócz/Alsószentbenedek, Mađarska, danas Slovenija, oko 9. veljače 1826. – Cankova, ili Vashidegkút, 19. rujna 1909.) Bio je slovenski, te rimokatolički svećenik i pisac.
Novi!!: 19. rujna i Jožef Borovnjak · Vidi više »
Josip Pupačić
Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.
Novi!!: 19. rujna i Josip Pupačić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 19. rujna i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlo V., kralj Francuske
Karlo V. Mudri (Vincennes, 21. siječnja 1338. – Nogent-sur-Marne, 16. rujna 1380.), francuski kralj 1364. – 1380. godine iz dinastije Valois.
Novi!!: 19. rujna i Karlo V., kralj Francuske · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: 19. rujna i Katolička Crkva · Vidi više »
Konstantin Ciolkovski
Jedna od zamisli za svemirsko dizalo, kada bi bio povezan na plutajuće postolje. Skica prve svemirske letjelice koju je napravio Ciolkovski. Konstantin Eduardovič Ciolkovski (Iževskoe, 17. rujna 1857. – Kaluga, 19. rujna 1935.), ruski znanstvenik i izumitelj.
Novi!!: 19. rujna i Konstantin Ciolkovski · Vidi više »
Korado Korlević
'''Korado Korlević''' Korado Korlević (Poreč, 19. rujna 1958.) poznati je hrvatski učitelj i astronom iz Višnjana u Istri.
Novi!!: 19. rujna i Korado Korlević · Vidi više »
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Novi!!: 19. rujna i Lajos Kossuth · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: 19. rujna i Ledenjak · Vidi više »
Louis Gaultier
Louis Gaultier, punim imenom Aloïsius Édouard Camille Gaultier (tal. Luigi Camillo Goltieri; Asti, 1745. ili 1746. – Pariz, 19. rujna 1818.), poznat skraćeno i kao Abbé Gaultier (fr. abbé je opat, pater), francuski katolički svećenik, isusovac, teolog, pedagog i reformator obrazovanja.
Novi!!: 19. rujna i Louis Gaultier · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 19. rujna i Mađarska · Vidi više »
Marina Tucaković
Marina Tucaković (Beograd, 4. studenog 1953. – Beograd, 19. rujna 2021.) bila je srbijanska autorica glazbenih tekstova.
Novi!!: 19. rujna i Marina Tucaković · Vidi više »
Mate Granić
Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.
Novi!!: 19. rujna i Mate Granić · Vidi više »
Mayer Amschel Rothschild
Mayer Amschel Rothschild (Frankfurt na Majni, 23. veljače 1744. – Frankfurt na Majni, 19. rujna 1812.), njemačko-židovski bankar, osnivač je Rothschildove međunarodne bankarske dinastije koja je postala jedna od najuspješnijih obitelji u poslovnom svijetu.
Novi!!: 19. rujna i Mayer Amschel Rothschild · Vidi više »
Međunarodni dan govorenja poput pirata
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i Međunarodni dan govorenja poput pirata · Vidi više »
Mirko Norac
Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda.
Novi!!: 19. rujna i Mirko Norac · Vidi više »
Mumija
Mumija u arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija Tutmozisa prvog, Kairo. Mumija je mrtvo ljudsko tijelo čiji su koža i organi sačuvani namjerno ili slučajnim izlaganjem kemikalijama, velikoj hladnoći, vrlo maloj vlažnosti ili nedostatku zraka kad tijelo potone u blatište.
Novi!!: 19. rujna i Mumija · Vidi više »
Nevada
Nevada, savezna država na planinskom zapadnom području SAD.-a, smještena u zavali između Stjenjaka i Sierra Nevade.
Novi!!: 19. rujna i Nevada · Vidi više »
Nikos Skalkottas
Nikos Skalkottas (grč. Nίκος Σκαλκώτας) (Chalkida, 21. ožujka 1904. – Atena, 19. rujna 1949.), grčki skladatelj.
Novi!!: 19. rujna i Nikos Skalkottas · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: 19. rujna i Novi Zeland · Vidi više »
Ole Rømer
Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.
Novi!!: 19. rujna i Ole Rømer · Vidi više »
Petar I. Burbonski
Crtež Petrova sarkofaga koji je načinio Roger de Gaignières Petar I. Burbonski (fr. Pierre Ier de Bourbon; 1311. – Poitiers, 19. rujna 1356.) bio je francuski plemić; grof Clermont-en-Beauvaisisa i La Marchea te drugi vojvoda Bourbona (1342. – 1356.). Poznat je po svom sudjelovanju u ranim bitkama Stogodišnjeg rata, 1337.
Novi!!: 19. rujna i Petar I. Burbonski · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: 19. rujna i Pisac · Vidi više »
Pravo glasa žena na Novom Zelandu
Žensko pravo glasa je bilo jedno od važnih političkih pitanja na Novom Zelandu krajem 19.
Novi!!: 19. rujna i Pravo glasa žena na Novom Zelandu · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 19. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
René Strauwen
René Strauwen (14. svibnja 1901. – 19. rujna 1960.) je bivši belgijski hokejaš na travi.
Novi!!: 19. rujna i René Strauwen · Vidi više »
Slavko Linić
Slavko Linić (Mikelji, 19. rujna 1949.), hrvatski političar.
Novi!!: 19. rujna i Slavko Linić · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 19. rujna i Slovenci · Vidi više »
Velikosrpska agresija 1990-ih
Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.
Novi!!: 19. rujna i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: 19. rujna i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zdenko Vukasović
Zdenko Vukasović (Split, 19. rujna 1941. – 19. svibnja 2021.), je bio vratar RNK Split u njegovoj drugoj prvoligaškoj sezoni (1960./1961.). Karijeru je nastavio u Hajduku.
Novi!!: 19. rujna i Zdenko Vukasović · Vidi više »
1311.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1311. · Vidi više »
1338.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1338. · Vidi više »
1356.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1356. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1380. · Vidi više »
161.
Na prijestolje Starog Rima dolazi Marko Aurelije.
Novi!!: 19. rujna i 161. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1644. · Vidi više »
1710.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1710. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1744. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1745. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1746. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1792. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1802. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1812. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1818. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1826. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1831. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1843. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1857. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1875. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1881. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1894. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 19. rujna i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 19. rujna i 1901. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1904. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1909. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1922. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 19. rujna i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1930. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1936. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1949. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1960. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1973. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 19. rujna i 1991. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 19. rujna i 2000. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 19. rujna i 2007. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 19. rujna i 2021. · Vidi više »
