Brže od pregledniku!
165 odnosi: Adam Mandrović, Alan Turing, Albanija, Alexis Carrel, Ana Bešlić, Automobilizam, Šime Balen, Švicarska, Balint Vujkov, Balkanski savez, Barbara W. Tuchman, Bolesław Prus, Braća Wright, Bram Stoker, Branko Belan, Bugarska, Carl Justi, Cemex, Crna Gora, Dinko Štambak, Dominik Barač, Dominikanci, Dragutin Novak, Drakula, Fran Koncelak, Francuska, Frane Franić, Frédéric Passy, Gene Kelly, Gerhart Hauptmann, Glenn Seaborg, Grčka, Gustaf Dalén, Hrvatski športski savez, Hrvatski jezik, Hrvatski nogometni savez, HVK Vukovar, Irska, Ivan Pavao I., Ivana Batušić, Ivana Lang, Jackson Pollock, Jaje, Josip Tabak, Jura Zojfer, Kaštel Sućurac, Karl Malden, Karl May, Kim Il-sung, Književnost, ..., Kraljevina Dalmacija, Ljudevit Pelzer, Marija Bernadeta Banja, Mijo Vjenceslav Batinić, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Osmansko Carstvo, Otto von Habsburg, Patrick White, Paul Sabatier, Poljska, Prvi balkanski rat, Pu Yi, Raoul Wallenberg, RMS Titanic, Sjedinjene Američke Države, Službeni jezik, Sociologija, Srbija, Stadion Maksimir, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vatroslav Kolander, Veljko Kovačević, Victor Grignard, Vinko Nikolić, Wendy Hiller, Wernher von Braun, Zagreb, 1. ožujka, 1. siječnja, 10. travnja, 11. svibnja, 12. lipnja, 12. veljače, 13. lipnja, 13. travnja, 14. srpnja, 14. travnja, 15. kolovoza, 15. studenoga, 15. travnja, 16. ožujka, 17. listopada, 18. lipnja, 1822., 1832., 1839., 1842., 1846., 1847., 1848., 1867., 19. lipnja, 19. prosinca, 19. svibnja, 19. travnja, 1909., 1922., 1939., 1941., 1945., 1947., 1954., 1956., 1977., 1978., 1982., 1984., 1986., 1987., 1989., 1990., 1994., 1996., 1997., 1999., 2. ožujka, 20. studenoga, 20. travnja, 2003., 2004., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 21. srpnja, 22. ožujka, 22. svibnja, 23. lipnja, 23. ožujka, 23. prosinca, 26. kolovoza, 26. svibnja, 26. travnja, 28. siječnja, 28. studenoga, 28. svibnja, 29. prosinca, 30. kolovoza, 30. ožujka, 30. siječnja, 30. svibnja, 4. kolovoza, 5. svibnja, 6. lipnja, 7. veljače, 8. listopada, 8. prosinca, 8. rujna, 9. prosinca. Proširite indeks (115 više) »
Adam Mandrović
Adam Mandrović (Nova Gradiška, 5. studenog 1839. – Zagreb, 1912.), hrvatski glumac i redatelj.
Novi!!: 1912. i Adam Mandrović · Vidi više »
Alan Turing
Alan Mathison Turing (London, 23. lipnja 1912. – Wilmslow, 7. lipnja 1954.), bio je britanski matematičar, kriptograf i teoretičar računalstva.
Novi!!: 1912. i Alan Turing · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: 1912. i Albanija · Vidi više »
Alexis Carrel
Alexis Carrel Alexis Carrel (Sainte-Foy-lès-Lyon, 28. lipnja, 1873. – 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
Novi!!: 1912. i Alexis Carrel · Vidi više »
Ana Bešlić
Ana Bešlić (salaš Šara Pustara kod Bajmoka, 16. ožujka 1912. – Beograd, 28. siječnja 2008.) je bila kiparica iz Srbije, rodom iz obitelji Hrvata iz Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: 1912. i Ana Bešlić · Vidi više »
Automobilizam
Automobilizam je naziv za sve oblike športskih nadmetanja u kojima se rabe motorna vozila na četiri kotača.
Novi!!: 1912. i Automobilizam · Vidi više »
Šime Balen
Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id.
Novi!!: 1912. i Šime Balen · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 1912. i Švicarska · Vidi više »
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: 1912. i Balint Vujkov · Vidi više »
Balkanski savez
Balkanski savez formiran je 1912. godine za vrijeme Balkanskih ratova.
Novi!!: 1912. i Balkanski savez · Vidi više »
Barbara W. Tuchman
Barbara W. Tuchman Barbara Wertheim Tuchman (New York City, 30. siječnja 1912. – Greenwich, Connecticut, 6. veljače 1989.) američka je povjesničarka i spisateljica.
Novi!!: 1912. i Barbara W. Tuchman · Vidi više »
Bolesław Prus
Bolesław Prus Bolesław Prus (Hrubieszów, 20. kolovoza 1847. – Varšava, 19. svibnja 1912.), poljski književnik Pravo ime - Aleksander Głowacki Bio je demokrat koji vjeruje u postupni preobražaj poljskog društva, altruist u čijem se djelu osjeća dobrodušan humor i suosjećanje sa slabima.
Novi!!: 1912. i Bolesław Prus · Vidi više »
Braća Wright
'''Orville Wright''' '''Wilbur Wright''' Braća Orville (19. kolovoza 1871. – Dayton, 30. siječnja 1948.) i Wilbur Wright (16. travnja 1867. - Dayton, 30. svibnja 1912.) američki su konstruktori i graditelji aviona te pioniri zrakoplovstva; izgradili su prvi avion s motorom.
Novi!!: 1912. i Braća Wright · Vidi više »
Bram Stoker
'''Abraham "Bram" Stoker''' Abraham "Bram" Stoker (Clontarf, 8. studenog 1847. – London, 20. travnja 1912.) je irski pisac, autor možda najekraniziranijeg romana svih vremena, Drakula.
Novi!!: 1912. i Bram Stoker · Vidi više »
Branko Belan
Branko Belan (Postira na Braču, 15. studenog 1912. – Zagreb, 26. travnja 1986.), hrvatski filmski redatelj, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist.
Novi!!: 1912. i Branko Belan · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 1912. i Bugarska · Vidi više »
Carl Justi
Carl Justi (Marburg, 2. kolovoza 1832. – Bonn, 9. prosinca 1912.), njemački filozof i povjesničar umjetnosti Bio je profesor u Marburgu i Bonnu.
Novi!!: 1912. i Carl Justi · Vidi više »
Cemex
Slika cementare ''Sveti Juraj'' u 3D. quote.
Novi!!: 1912. i Cemex · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 1912. i Crna Gora · Vidi više »
Dinko Štambak
Dinko Štambak (Donji Dolac, 21. srpnja 1912. – Pariz, 24. travnja 1989.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: 1912. i Dinko Štambak · Vidi više »
Dominik Barač
Dominik (Nedjeljko) Barač (Slano, 14. srpnja 1912. – Trogir, 17. studenog 1945.) hrvatski dominikanac, sociolog.
Novi!!: 1912. i Dominik Barač · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: 1912. i Dominikanci · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: 1912. i Dragutin Novak · Vidi više »
Drakula
Naslovna stranica prvog izdanja romana Drakula (eng. Dracula) je roman koji je napisao irski književnik Bram Stoker 1897.
Novi!!: 1912. i Drakula · Vidi više »
Fran Koncelak
Fran Koncelak (Drnje, 6. lipnja 1912. – 2003.). Pjesme je počeo objavljivati 1936. godine u Narodnom napretku i u časopisu "7 dana", a u Glasu Podravine je prvu pjesmu objavio 1954. godine.
Novi!!: 1912. i Fran Koncelak · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 1912. i Francuska · Vidi više »
Frane Franić
Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29. prosinca 1912. – Split, 17. ožujka 2007.), hrvatski svećenik, splitski i makarski biskup (1954. – 1969.) i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit (1969. – 1988.), aktivni sudionik Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.
Novi!!: 1912. i Frane Franić · Vidi više »
Frédéric Passy
'''Frédéric Passy''' Frédéric Passy (Pariz, 20. svibnja 1822. – Neuilly-sur-Seine, 12. lipnja 1912.), francuski humanist.
Novi!!: 1912. i Frédéric Passy · Vidi više »
Gene Kelly
Gene Kelly (Pittsburgh, 23. kolovoza 1912. – Beverly Hills, 2. veljače 1996.), američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i redatelj.
Novi!!: 1912. i Gene Kelly · Vidi više »
Gerhart Hauptmann
Gerhart Johann Robert Hauptmann (Szczawno Zdrój, 15. studenog 1862. – Jagniątków, 6. lipnja 1946.), njemački književnik.
Novi!!: 1912. i Gerhart Hauptmann · Vidi više »
Glenn Seaborg
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.
Novi!!: 1912. i Glenn Seaborg · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 1912. i Grčka · Vidi više »
Gustaf Dalén
Nils Gustaf Dalén (Stenstrop, 30. studenog 1869. – Lidingö, 9. prosinca 1937.), švedski inženjer i izumitelj.
Novi!!: 1912. i Gustaf Dalén · Vidi više »
Hrvatski športski savez
Hrvatski športski savez (HŠS) osnovan je 5. listopada 1909. godine (prema nekim izvorima 8. listopada 1909. godine) u Zagrebu u svratištu “Griču“ kao središnja športska organizacija koja je koordinirala radom klubova raznih športskih grana.
Novi!!: 1912. i Hrvatski športski savez · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 1912. i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski nogometni savez
Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.
Novi!!: 1912. i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »
HVK Vukovar
Hrvatski veslački klub Vukovar, skraćeno HVK Vukovar (HVKV), hrvatski je veslački klub sa sjedištem u Vukovaru, utemeljen 1912.
Novi!!: 1912. i HVK Vukovar · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: 1912. i Irska · Vidi više »
Ivan Pavao I.
Blaženi Ivan Pavao I. lat. Beati Ioannes Paulus PP.
Novi!!: 1912. i Ivan Pavao I. · Vidi više »
Ivana Batušić
Ivana Batušić r. Gavella (Zagreb, 30. kolovoza 1912. - Zagreb, 18. studenoga 2010.), hrvatska romanistica, doživotna počasna predsjednica Francuske alijanse Zagreb.
Novi!!: 1912. i Ivana Batušić · Vidi više »
Ivana Lang
Ivana Lang (Zagreb, 15. studenog 1912. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica.
Novi!!: 1912. i Ivana Lang · Vidi više »
Jackson Pollock
Paul Jackson Pollock (Cody, 28. siječnja 1912. – Springs, 11. kolovoza 1956.), američki slikar U početku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz.
Novi!!: 1912. i Jackson Pollock · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: 1912. i Jaje · Vidi više »
Josip Tabak
Josip Tabak (Sarajevo, 1. ožujka 1912. – Zagreb, 5. srpnja 2007.), hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika.
Novi!!: 1912. i Josip Tabak · Vidi više »
Jura Zojfer
Jura Zojfer (ukr. Ю́ра Зо́йфер, nje. Jura Soyfer) (Harkiv, 8. prosinca 1912. – sabirni logor Buchenwald, 16. veljače 1939.), austrijski pjesnik i novinar podrijetlom ukrajinski Židov.
Novi!!: 1912. i Jura Zojfer · Vidi više »
Kaštel Sućurac
Kaštel Sućurac jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Novi!!: 1912. i Kaštel Sućurac · Vidi više »
Karl Malden
Karl Malden (rođen kao Mladen George Sekulovic, Chicago, 22. ožujka 1912. – Los Angeles, 1. srpnja 2009.), američki je glumac srpsko-češkog podrijetla.
Novi!!: 1912. i Karl Malden · Vidi više »
Karl May
'''Karl Friedrich May''' Karl Friedrich May (Ernstthal, 25. veljače 1842. – Radebeul, 30. ožujka 1912.), njemački književnik Autor kojega zaboravljaju gotovo svi književni povjesničari, a pamte milijuni čitatelja, pustolovni pisac čije je djelo zabavne naravi i goleme popularnosti.
Novi!!: 1912. i Karl May · Vidi više »
Kim Il-sung
Kim Il-sung (pravo ime Song Đu Kim, 김일성, 金日成, Mangjongdae, 15. travnja 1912. – Pjongjang, 8. srpnja 1994.) je bio sjevernokorejski političar i državnik.
Novi!!: 1912. i Kim Il-sung · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: 1912. i Književnost · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: 1912. i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Ljudevit Pelzer
Ljudevit Pelzer (Zagreb, 19. lipnja 1912. – Osijek, 10. prosinca 1984.), najznačajniji osječki arhitekt iz razdoblja osječke moderne arhitekture.
Novi!!: 1912. i Ljudevit Pelzer · Vidi više »
Marija Bernadeta Banja
Marija Bernadeta Banja (Veliki Grđevac, 18. lipnja 1912. – Goražde, 15. prosinca 1941.), katolička redovnica, mučenica i blaženica.
Novi!!: 1912. i Marija Bernadeta Banja · Vidi više »
Mijo Vjenceslav Batinić
Mijo Vjenceslav Batinić (Fojnica, 25. listopada 1846. – 26. kolovoza 1912.), pisac.
Novi!!: 1912. i Mijo Vjenceslav Batinić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1912. i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 1912. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 1912. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: 1912. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 1912. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 1912. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 1912. i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otto von Habsburg
Otto von Habsburg (punim imenom Nadvojvoda Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xavier Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius Austrijski; Beč, 20. studenog 1912. – Pöcking, 4. srpnja 2011.), austrijski nadvojvoda i čelnik kuće Habsburg.
Novi!!: 1912. i Otto von Habsburg · Vidi više »
Patrick White
Patrick White (London, 28. svibnja 1912. – Sydney, 30. rujna 1990.), australski književnik.
Novi!!: 1912. i Patrick White · Vidi više »
Paul Sabatier
'''Paul Sabatier''' Paul Sabatier (Carcassonne, 5. studenog 1854. – Toulouse, 14. kolovoza 1941.), francuski kemičar.
Novi!!: 1912. i Paul Sabatier · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 1912. i Poljska · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: 1912. i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Pu Yi
Aisin Gioro Puyi ili Pu Yi (kineski: 溥儀, Pǔyí) (Peking, 7. veljače 1906. - 17. listopada 1967.), bio je posljednji vladar Qing dinastije i posljednji kineski car.
Novi!!: 1912. i Pu Yi · Vidi više »
Raoul Wallenberg
Raoul Wallenberg Raoul Wallenberg (Lidingö, 4. kolovoza 1912. - ? 17. srpnja 1947.) - švedski humanist, humanitarac, diplomat, arhitekt, poduzetnik.
Novi!!: 1912. i Raoul Wallenberg · Vidi više »
RMS Titanic
RMS Titanic, bio je britanski prekooceanski brod koji je potonuo u sjevernom Atlantskom oceanu u ranim jutarnjim satima 15. travnja 1912. godine, nakon sudara s ledenjakom, za vrijeme svojega prvoga putovanja iz Southamptona u New York.
Novi!!: 1912. i RMS Titanic · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 1912. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: 1912. i Službeni jezik · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: 1912. i Sociologija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 1912. i Srbija · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: 1912. i Stadion Maksimir · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 1912. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vatroslav Kolander
Vatroslav Kolander (Varaždin, 31. svibnja 1848. – Zagreb, 10. travnja 1912.), hrvatski skladatelj i orguljaš.
Novi!!: 1912. i Vatroslav Kolander · Vidi više »
Veljko Kovačević
Kovačević Jeremije Veljko (Grahovo, Nikšić, Crna Gora, 19. prosinca 1912. – Beograd, SRJ, 1994.), komunist, španjolski borac, partizan.
Novi!!: 1912. i Veljko Kovačević · Vidi više »
Victor Grignard
François Auguste Victor Grignard (Cherbourg, 6. svibnja 1871. – Lyon, 13. prosinca 1935.) bio je francuski kemičar te dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1912. godine.
Novi!!: 1912. i Victor Grignard · Vidi više »
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Novi!!: 1912. i Vinko Nikolić · Vidi više »
Wendy Hiller
Wendy Hiller (15. kolovoza 1912. – 14. svibnja 2003.), engleska kazališna, filmska i televizijska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1958. godine).
Novi!!: 1912. i Wendy Hiller · Vidi više »
Wernher von Braun
rakete V-2. rakete V-2. V-2 raketa. Raketa Saturn V, s Apollom 11, polijeće s lansirne rampe 16. srpnja 1969. Von Braun ispred motora F-1 rakete Saturn V. Wernher von Braun, punim imenom Wernher Magnus Maximilian Freiherr von Braun (Wirsitz, 23. ožujka 1912. - Alexandria, SAD, 16. lipnja 1977.), njemačko-američki raketni stručnjak i bivši časnik SS-a. Jedan od vodećih stručnjaka za rakete i raketna oružja u nacističkoj Njemačkoj i jedan od konstruktora za ono doba dalekometnog projektila V-2, kojim je od 1944. do 1945. bombardirana Velika Britanija i Antwerpen, luka u Belgiji. Nakon kapitulacije Njemačke, von Braun je s oko 127 raketnih stručnjaka s kojima je u Peenemündeu radio na razvoju raketa u vojne svrhe emigrirao u SAD gdje je nastavio rad na razvoju i usavršavanju raketa. Pod njegovim vodstvom izgrađeno je u SAD-u nekoliko novih tipova raketa nosača za svemirske letove, među kojima i raketa Jupiter-C, kojom je 1958. lansiran prvi američki umjetni satelit Explorer 1. Poslije je radio na projektu gigantske rakete Saturn V. Smatra se glavnim američkim raketnim stručnjakom, zaslužnim za uspjeh programa Apollo, za let na Mjesec svemirskih brodova s ljudskom posadom.
Novi!!: 1912. i Wernher von Braun · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 1912. i Zagreb · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: 1912. i 1. ožujka · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 1912. i 1. siječnja · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: 1912. i 10. travnja · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: 1912. i 11. svibnja · Vidi više »
12. lipnja
12.
Novi!!: 1912. i 12. lipnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: 1912. i 12. veljače · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: 1912. i 13. lipnja · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: 1912. i 13. travnja · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: 1912. i 14. srpnja · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: 1912. i 14. travnja · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: 1912. i 15. kolovoza · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: 1912. i 15. studenoga · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: 1912. i 15. travnja · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: 1912. i 16. ožujka · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: 1912. i 17. listopada · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: 1912. i 18. lipnja · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1822. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1832. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1839. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1842. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1848. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1867. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: 1912. i 19. lipnja · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: 1912. i 19. prosinca · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: 1912. i 19. svibnja · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: 1912. i 19. travnja · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1909. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1922. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1947. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1956. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1912. i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1912. i 1999. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: 1912. i 2. ožujka · Vidi više »
20. studenoga
20.
Novi!!: 1912. i 20. studenoga · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: 1912. i 20. travnja · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 1912. i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1912. i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1912. i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 1912. i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1912. i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 1912. i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1912. i 2011. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: 1912. i 21. srpnja · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: 1912. i 22. ožujka · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: 1912. i 22. svibnja · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: 1912. i 23. lipnja · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: 1912. i 23. ožujka · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: 1912. i 23. prosinca · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: 1912. i 26. kolovoza · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: 1912. i 26. svibnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: 1912. i 26. travnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: 1912. i 28. siječnja · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: 1912. i 28. studenoga · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: 1912. i 28. svibnja · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: 1912. i 29. prosinca · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: 1912. i 30. kolovoza · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: 1912. i 30. ožujka · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: 1912. i 30. siječnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: 1912. i 30. svibnja · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: 1912. i 4. kolovoza · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: 1912. i 5. svibnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: 1912. i 6. lipnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: 1912. i 7. veljače · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: 1912. i 8. listopada · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: 1912. i 8. prosinca · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: 1912. i 8. rujna · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: 1912. i 9. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1912.
