Brže od pregledniku!
134 odnosi: Alan Lloyd Hodgkin, Albe Vidaković, Alec Guinness, Antun Gustav Matoš, Arno Schmidt, August Macke, Austro-Ugarska, Automobilizam, Bertha von Suttner, Black metal, Boris Hristov, Branko Špoljar, Charlie Chaplin, Ernest Dubac, Fran Galović, Franjo Ferdinand, Franka Bačić, Gavrilo Princip, Georg Trakl, George Westinghouse, Hedy Lamarr, Henri Poincaré, Herta Haas, Hrvatski automobilni list, Irmã Dulce, Ivan Generalić, Ivan Zajc, Ivo Maček, Jakov Zeldovič, Janez Puh, Jo Van Fleet, Julio Cortázar, Juraj Posilović, Lidija Dominković, Making a living, Marguerite Duras, Max von Laue, Mladen Stahuljak, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nuccio Bertone, Octavio Paz, Oskar Vojnić, Paul von Heyse, Pavle (patrijarh srpski), Petar Brani, ..., Prvi svjetski rat, Renato Dulbecco, Robert Bárány, Rose Hill, Rovinj, Sarajevski atentat, Srbija, Stefania Łącka, Tadija Smičiklas, Ukrajina, Vanja Timer, 1. listopada, 1. siječnja, 11. rujna, 11. siječnja, 12. ožujka, 13. kolovoza, 15. ožujka, 15. veljače, 16. prosinca, 17. ožujka, 17. srpnja, 18. siječnja, 18. svibnja, 1830., 1832., 1834., 1840., 1843., 1846., 1862., 1863., 1864., 1873., 1887., 19. srpnja, 19. studenoga, 19. travnja, 1914 (sastav), 1946., 1949., 1964., 1979., 1984., 1985., 1987., 1989., 1992., 1993., 1996., 1997., 1998., 2. travnja, 2. veljače, 2000., 2002., 2003., 2009., 2010., 2011., 21. lipnja, 21. prosinca, 22. veljače, 24. ožujka, 26. kolovoza, 26. listopada, 26. rujna, 26. svibnja, 26. travnja, 28. lipnja, 28. srpnja, 29. ožujka, 3. studenoga, 30. prosinca, 31. ožujka, 4. srpnja, 4. travnja, 5. lipnja, 5. siječnja, 5. veljače, 6. siječnja, 8. lipnja, 8. ožujka, 9. studenoga. Proširite indeks (84 više) »
Alan Lloyd Hodgkin
Alan Lloyd Hodgkin Sir Alan Lloyd Hodgkin, (Banbury, Oxfordshire, Engleska, 5. veljače, 1914. - 20. prosinca, 1998., Cambridge) bio je britanski fiziolog i biofizičar, koji je 1963.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s Andrew Huxleyem za svoj rad na osnovi rada živčanih akcijskih potencijala.
Novi!!: 1914. i Alan Lloyd Hodgkin · Vidi više »
Albe Vidaković
Albe Vidaković (Subotica, 2. listopada 1914. – Zagreb, 18. travnja 1964.) je bio hrvatski svećenik, veliki skladatelj i muzikolog, dirigent i pedagog, rodom iz Bačke.
Novi!!: 1914. i Albe Vidaković · Vidi više »
Alec Guinness
Sir Alec Guinness (London, 2. travnja 1914. – Midhurst, 5. kolovoza 2000.), britanski glumac.
Novi!!: 1914. i Alec Guinness · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: 1914. i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Arno Schmidt
minijatura Arno Otto Schmidt (Hamburg, 18. siječnja 1914. – Celle, 3. lipnja 1979.), njemački književnik Prekinuo je studij matematike, radio kao namještenik tekstilne tvrtke, u ratu bio vojnik i vojni zarobljenik, tumač za engleski jezik te postao slobodni pisac.
Novi!!: 1914. i Arno Schmidt · Vidi više »
August Macke
August Robert Ludwig Macke (* 3. siječnja 1887. Meschede † 26. rujna 1914. Perthes-lès-Hurlus, Champagne) bio je jedan od najpoznatijih njemačkih slikara ekspresionizma.
Novi!!: 1914. i August Macke · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: 1914. i Austro-Ugarska · Vidi više »
Automobilizam
Automobilizam je naziv za sve oblike športskih nadmetanja u kojima se rabe motorna vozila na četiri kotača.
Novi!!: 1914. i Automobilizam · Vidi više »
Bertha von Suttner
'''Bertha von Suttner''' Bertha von Suttner (rođena Kinsky; Prag, 9. lipnja 1843. – Beč, 21. lipnja 1914.), austrijska književnica.
Novi!!: 1914. i Bertha von Suttner · Vidi više »
Black metal
Black metal podvrsta je metala.
Novi!!: 1914. i Black metal · Vidi više »
Boris Hristov
Boris Hristov Boris Kirilov Hristov (18. svibnja 1914. – 28. srpnja 1993.) bio je bugarski operni pjevač.
Novi!!: 1914. i Boris Hristov · Vidi više »
Branko Špoljar
Branko Špoljar (Zagreb, 5. siječnja 1914. – Zagreb, 27. listopada 1985.) je bio hrvatski glumac.
Novi!!: 1914. i Branko Špoljar · Vidi više »
Charlie Chaplin
Charles Spencer Chaplin (London, 16. travnja 1889. – Cousier-sur-Vevey, 25. prosinca 1977.), poznatiji kao Charlie Chaplin, engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.
Novi!!: 1914. i Charlie Chaplin · Vidi više »
Ernest Dubac
Ernest Dubac (Osijek, 15. veljače 1914. – Popovača, 27. veljače 1985.), hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 1914. i Ernest Dubac · Vidi više »
Fran Galović
Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. – Radenković, 26. listopada 1914.), bio je hrvatski književnik.
Novi!!: 1914. i Fran Galović · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: 1914. i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franka Bačić
Franka Bačić (Blato, 11. siječnja 1914. - Blato, 4. siječnja 1989.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 1914. i Franka Bačić · Vidi više »
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Novi!!: 1914. i Gavrilo Princip · Vidi više »
Georg Trakl
'''Georg Trakl''' Georg Trakl (Salzburg, 3. veljače 1887. – Krakov, 3. studenog 1914.), austrijski pjesnik Osnovne teme njegove lirike (koja se u stanovitom smislu nastavlja na Höderlina) su tamne životne moći, besmislena patnja, smrt, morbidna priviđenja užasa koja se objavljaju u snažnim slikama asocijativnih impresija, oslobođenih svakog logičkog i sintatičkog reda.
Novi!!: 1914. i Georg Trakl · Vidi više »
George Westinghouse
George Westinghouse (New York, 6. listopada 1846. – New York, 12. ožujka 1914.), američki izumitelj i industrijalac.
Novi!!: 1914. i George Westinghouse · Vidi više »
Hedy Lamarr
Hedy Lamarr (pravo ime Hedwig Eva Maria Kiesler) (Beč, 9. studenog 1914. – Casselberry, Florida, 19. siječnja 2000.), austrijska, pa američka filmska glumica i inovatorica.
Novi!!: 1914. i Hedy Lamarr · Vidi više »
Henri Poincaré
'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.
Novi!!: 1914. i Henri Poincaré · Vidi više »
Herta Haas
Herta Haas, 1943 Herta Haas (Maribor, 29. ožujka 1914. – Beograd, 5. ožujka 2010.A.Be./VLM,, vecernji.hr, 9. ožujka 2010., pristupljeno 26. prosinca 2016.), jedna od četiri službeno priznatih žena Josipa Broza Tita.
Novi!!: 1914. i Herta Haas · Vidi više »
Hrvatski automobilni list
Hrvatski automobilni list (puni naslov: Hrvatski automobilni list: oficielni list I. hrvatskoga automobilnoga kluba.
Novi!!: 1914. i Hrvatski automobilni list · Vidi više »
Irmã Dulce
Sveta Irmã Dulce Pontes, poznata i kao sveta Dulce od siromaha (Salvador, 26. svibnja 1914. - Salvador, 13. ožujka 1992.) - prva brazilska žena svetica, katolička časna sestra franjevka koja je bila osnivačica „Zaklade dobrotvornih djela sestre Dulce”, jedne od najvećih i najuglednijih humanitarnih organizacija u Brazilu.
Novi!!: 1914. i Irmã Dulce · Vidi više »
Ivan Generalić
Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: 1914. i Ivan Generalić · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: 1914. i Ivan Zajc · Vidi više »
Ivo Maček
Ivo Maček (Sušak, 24. ožujka 1914. – Zagreb, 26. svibnja 2002.) bio je hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik.
Novi!!: 1914. i Ivo Maček · Vidi više »
Jakov Zeldovič
poštanskoj marki. Jakov Borisovič Zeldovič (bjel. Я́каў Бары́савіч Зяльдо́віч, rus. Я́ков Бори́сович Зельдо́вич; Minsk, Bjelorusija, 8. ožujka 1914. – Moskva, Rusija, 2. prosinca 1987.), također poznat kao YaB, bio je sovjetski fizičar, koji je poznat po svom plodnom doprinosu u područjima kozmologije i fizike termonuklearnih i hidrodinamičkih fenomena.
Novi!!: 1914. i Jakov Zeldovič · Vidi više »
Janez Puh
Janez Puh Janez Puh (njemački: Johann Puch) (Sakušak kraj Ptuja, 27. lipnja 1862. – Zagreb 19. srpnja 1914.) - slovenski mehaničar, izumitelj i vlasnik tvornice, poznat u automobilizmu.
Novi!!: 1914. i Janez Puh · Vidi više »
Jo Van Fleet
Jo Van Fleet (30. prosinca 1915. – 10. lipnja 1996.), američka kazališna, filmska i televizijska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1955. godine).
Novi!!: 1914. i Jo Van Fleet · Vidi više »
Julio Cortázar
Julio Cortázar Julio Cortázar (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), argentinski književnik Pored Borgesa i Sabata, jedan je od najznačajnih argentinskih književnika.
Novi!!: 1914. i Julio Cortázar · Vidi više »
Juraj Posilović
Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.
Novi!!: 1914. i Juraj Posilović · Vidi više »
Lidija Dominković
Lidija Dominković i Branko Špoljar u filmu Lisinski Lidija Dominković (Sulina, 1914. – Zagreb, 1949.) je bila hrvatska filmska glumica.
Novi!!: 1914. i Lidija Dominković · Vidi više »
Making a living
(eng. Making a living) je bio filmski debi za Charlesa Chaplina u svijetu nijemog filma.
Novi!!: 1914. i Making a living · Vidi više »
Marguerite Duras
Marguerite Duras (rođena kao "Marguerite Germaine Marie Donnadieu", Gia Dinh, Vijetnam, 4. travnja 1914. – Pariz, 3. ožujka 1996.) je francuska spisateljica, dramaturginja, scenaristica i redateljica.
Novi!!: 1914. i Marguerite Duras · Vidi više »
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.
Novi!!: 1914. i Max von Laue · Vidi više »
Mladen Stahuljak
Mladen Stahuljak (Zadar, 15. ožujka 1914. – Hamburg, 8. ožujka 1996.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 1914. i Mladen Stahuljak · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1914. i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 1914. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 1914. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: 1914. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 1914. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 1914. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Nuccio Bertone
Giuseppe "Nuccio" Bertone (ime mu je Giuseppe, dok je Nuccio nadimak) (Torino, Italija, 4. srpnja 1914. – 26. veljače 1997.), poznati dizajner i graditelj automobila.
Novi!!: 1914. i Nuccio Bertone · Vidi više »
Octavio Paz
Octavio Paz (Mixcoac, danas Ciudad de México, 31. ožujka 1914. – Ciudad de México, 19. travnja 1998.), meksički književnik i diplomat, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1990. (pristupljeno 4. prosinca 2017.) Uz Borgesa, vjerojatno najutjecajniji hispanoamerički književnik 20.
Novi!!: 1914. i Octavio Paz · Vidi više »
Oskar Vojnić
Barun Oskar Vojnić (Subotica, 18. svibnja 1864. – Port Said, 18. svibnja 1914.) je bio svjetski putnik, lovac, pustolov, fotograf, istraživač i putopisac iz zajednice bačkih Hrvata.
Novi!!: 1914. i Oskar Vojnić · Vidi više »
Paul von Heyse
Paul Johann Ludwig von Heyse (Berlin, 15. ožujka 1830. – München, 2. travnja 1914.), njemački književnik.
Novi!!: 1914. i Paul von Heyse · Vidi više »
Pavle (patrijarh srpski)
Patrijarh srpski Pavle (rođen kao: Gojko Stojčević; Kućanci kod Donjeg Miholjca, Hrvatska, 11. rujna 1914. – Beograd, Srbija, 15. studenoga 2009.), 44.
Novi!!: 1914. i Pavle (patrijarh srpski) · Vidi više »
Petar Brani
Petar Brani (Debelo Brdo, 9. rujna 1840. – Beč, 19. studenog 1914.), hrvatski glumac i redatelj.
Novi!!: 1914. i Petar Brani · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 1914. i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Renato Dulbecco
Renato Dulbecco (rođen 22. veljače, 1914.) je talijanski virolog koji je 1975.g. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s Howard Temin i David Baltimoreom koji su istovremeno i neovisno jedan od drugoga otkrili enzim reverznu transkriptazu.
Novi!!: 1914. i Renato Dulbecco · Vidi više »
Robert Bárány
'''Róbert Bárány''' Róbert Bárány (Beč, 22. travnja 1876. – 8. travnja 1936.), austrijski liječnik mađarsko-židovskog porijekla.
Novi!!: 1914. i Robert Bárány · Vidi više »
Rose Hill
Rose Hill (London, 5. lipnja 1914. – Hillingdon, 22. prosinca 2003.), britanska glumica.
Novi!!: 1914. i Rose Hill · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: 1914. i Rovinj · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 1914. i Sarajevski atentat · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 1914. i Srbija · Vidi više »
Stefania Łącka
Stefania Łącka (Wola Żelichowska, 6. siječnja 1914. – Kraków, 7. listopada 1946.), poljska novinarka, učiteljica, suradnica poljskog pokreta otpora i zatočenica Auschwitza.
Novi!!: 1914. i Stefania Łącka · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: 1914. i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: 1914. i Ukrajina · Vidi više »
Vanja Timer
Vanja Timer (Zagreb, 19. travnja 1914. - Zagreb, 1. listopada 2002.), hrvatska pjevačica i glumica, prvakinja Drame HNK-a u Zagrebu.
Novi!!: 1914. i Vanja Timer · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: 1914. i 1. listopada · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 1914. i 1. siječnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: 1914. i 11. rujna · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: 1914. i 11. siječnja · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: 1914. i 12. ožujka · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: 1914. i 13. kolovoza · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: 1914. i 15. ožujka · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: 1914. i 15. veljače · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: 1914. i 16. prosinca · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: 1914. i 17. ožujka · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: 1914. i 17. srpnja · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: 1914. i 18. siječnja · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: 1914. i 18. svibnja · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1830. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1832. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1834. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1840. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1843. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1846. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1864. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1873. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1887. · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: 1914. i 19. srpnja · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: 1914. i 19. studenoga · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: 1914. i 19. travnja · Vidi više »
1914 (sastav)
1914 je ukrajinski blackened death metal-sastav iz Lavova.
Novi!!: 1914. i 1914 (sastav) · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 1914. i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1949. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1964. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1979. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 1914. i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1914. i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1914. i 1998. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: 1914. i 2. travnja · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: 1914. i 2. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 1914. i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 1914. i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 1914. i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1914. i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 1914. i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1914. i 2011. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: 1914. i 21. lipnja · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: 1914. i 21. prosinca · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: 1914. i 22. veljače · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: 1914. i 24. ožujka · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: 1914. i 26. kolovoza · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: 1914. i 26. listopada · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: 1914. i 26. rujna · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: 1914. i 26. svibnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: 1914. i 26. travnja · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: 1914. i 28. lipnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: 1914. i 28. srpnja · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: 1914. i 29. ožujka · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: 1914. i 3. studenoga · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: 1914. i 30. prosinca · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: 1914. i 31. ožujka · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: 1914. i 4. srpnja · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: 1914. i 4. travnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: 1914. i 5. lipnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: 1914. i 5. siječnja · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: 1914. i 5. veljače · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: 1914. i 6. siječnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: 1914. i 8. lipnja · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: 1914. i 8. ožujka · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: 1914. i 9. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1914.
