Komunikacija

382 odnosi: Aladár Gerevich, Albanija, Alexis Pinturault, Ana Roje, Anđelko Višić, Ante Vukušić, Anton Maglica, Antun Stipančić, Armenija, Aung San Suu Kyi, Široka Kula, Željko Sabol, Žrnovnica (Split), Čehoslovačka, Ćelije, Baltičke države, Balvan-revolucija, Bangladeš, Banski dvori, Bartolomeu Jacinto Quissanga, Bedem ljubavi, Bekim Balaj, Beograd, Bert Sakmann, Bitka u Doljanima 1. rujna 1991., Bitka za Šibenik 1991., Bitka za Gospić, Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991., Bitka za Pakrac ožujka 1991., Bitka za vojarnu u Bjelovaru, Bitka za Vukovar, Bjelorusija, Bjelovar, Bogdanovci, Bogić Bogićević, Boj u Splitskom kanalu, Boris Jeljcin, Boris Papandopulo, Borisav Jović, Bosna i Hercegovina, Brijunska deklaracija, Bruxelles, Croatia Airlines, Cyrus Vance, Dan državnosti (Hrvatska), Dan neovisnosti, Darija Klišina, Daruvar, Debeljak, Derrick Favors, ..., Domovinski rat, Dr. Seuss, Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ, Emma Roberts, Eric Carr, Erwin Neher, Estonija, Etničko čišćenje, FK Crvena zvezda, Franjo Benzinger, Franjo Majetić, Franjo Tuđman, Frank Capra, Freddie Mercury, Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glina (grad), Golubić, Gordan Lederer, Gospić, Graham Greene, Grb Republike Hrvatske, Gruzija, HNK Hajduk Split, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatske šume, Hrvatski sabor, Hrvatski vojnik, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Igor Kačić, Ilok, Irak, Irina Krivko, Island, Josip Jović (redarstvenik), Jozo Martinčević, Juan Jesus, Južna Osetija, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Karađorđevo, Karlo Metikoš, Karlobag, Kijev Do, Kijevo, Kiss, Klaus Kinski, Kostarika, Kukuruzni put, Kup maršala Tita, Kuvajt, Latvija, Lena Meyer-Landrut, Lipik, Mađarska, Mario Tičinović, Maslenički most, Mato Lešćan, Max Frisch, Međunarodno priznanje Hrvatske, Mercallijeva ljestvica, Mihail Gorbačov, Milan Babić (političar), Nacionalni park Plitvička jezera, Nadin, Nadine Gordimer, Napad na Karlovac 4. listopada 1991., Napad na policijsku postaju u Glini, Narodna zaštita (RH), Njemačka, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Novi Farkašić, Obrana Dubrovnika, Obrana Petrinje 1991., Obrana Topuskog 1991., Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Olja Luetić, Operacija Brđani '91, Operacija Drenjula, Operacija Medvjed, Operacija pod lažnom zastavom, Operacija Proboj-1, Operacije "Labrador" i "Opera", Otočac, Ovčara, Panama, Pavo Urban, Peggy Ashcroft, Peta kolona, Philip Milanov, Pierre-Gilles de Gennes, Pirova pobjeda, Ploče, Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991., Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991., Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991., Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991., Pokolj u Čorcima listopada 1991., Pokolj u Borovu Selu, Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991., Pokolj u Ivanovom Selu 21. rujna 1991., Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991., Pokolj u Kijevu Dolu 13. studenoga 1991., Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991., Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991., Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991., Poljska, Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991., Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991., Potres, Prag, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednik Republike Hrvatske, Quavo, Queen, Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991., Rat u Sloveniji, Ratko Mladić, Ratni zločin, Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990., Republika Srpska Krajina, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713, Richard Freitag, Rupert Rozmarić, Rusija, Saddam Hussein, Savudrijska vala, Siniša Glavašević, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slavonski Brod, Slobodan Milošević, Slovenija, Sovjetski Savez, Specijalna jedinica PU Kutina "Ris", Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula", Split, Spomen-područje Barutana, Srbi, Srbija, Sukošan, Tadžikistan, Tea Pijević, Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991., Thomas Meunier, Toma Zdravković, Tomislav Pejić, Travis Scott, Tropska oluja, Ukrajina, Varšavski ugovor, Vatikan, Veljko Kadijević, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Virovitica, Vis, Vlada Republike Hrvatske, Vlado Gotovac, Vuk Drašković, Vukovar, Yves Montand, Zagrebačka sinagoga, Zaljevski rat, Zvane Črnja, Zvonimir Lepetić, 1. lipnja, 1. listopada, 1. ožujka, 1. prosinca, 1. rujna, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. travnja, 10. kolovoza, 10. lipnja, 10. listopada, 10. prosinca, 10. rujna, 10. studenoga, 10. veljače, 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske, 11. prosinca, 11. siječnja, 11. srpnja, 11. studenoga, 11. travnja, 114. brigada HV, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. rujna, 13. listopada, 13. rujna, 13. studenoga, 14. kolovoza, 14. lipnja, 14. prosinca, 14. rujna, 14. studenoga, 14. svibnja, 15. listopada, 15. ožujka, 15. prosinca, 15. srpnja, 15. studenoga, 16. kolovoza, 16. lipnja, 16. listopada, 16. ožujka, 16. prosinca, 16. rujna, 16. siječnja, 17. listopada, 17. ožujka, 17. rujna, 18. kolovoza, 18. ožujka, 18. rujna, 18. studenoga, 1897., 1899., 19. kolovoza, 19. listopada, 19. prosinca, 19. siječnja, 19. studenoga, 19. veljače, 1900., 1904., 1906., 1907., 1909., 1910., 1911., 1920., 1921., 1923., 1926., 1928., 1936., 1938., 1940., 1941., 1946., 1948., 1949., 1950., 1957., 1958., 1960., 1968., 1975., 2. rujna, 2. svibnja, 2. travnja, 20. kolovoza, 20. ožujka, 20. prosinca, 20. studenoga, 21. rujna, 22. kolovoza, 22. listopada, 22. travnja, 23. rujna, 23. studenoga, 23. svibnja, 24. rujna, 24. studenoga, 25. kolovoza, 25. lipnja, 25. listopada, 25. ožujka, 25. rujna, 26. lipnja, 26. rujna, 26. veljače, 27. lipnja, 28. lipnja, 28. listopada, 28. studenoga, 29. kolovoza, 29. ožujka, 29. rujna, 29. studenoga, 29. travnja, 3. listopada, 3. ožujka, 3. rujna, 3. travnja, 30. rujna, 30. srpnja, 30. travnja, 31. kolovoza, 31. listopada, 31. ožujka, 31. prosinca, 4. lipnja, 4. listopada, 4. rujna, 4. siječnja, 4. studenoga, 4. travnja, 5. listopada, 5. prosinca, 5. rujna, 5. srpnja, 5. studenoga, 5. svibnja, 5. travnja, 6. listopada, 6. prosinca, 6. rujna, 6. srpnja, 6. svibnja, 7. listopada, 7. srpnja, 7. studenoga, 8. listopada, 8. rujna, 8. studenoga, 8. svibnja, 8. travnja, 9. ožujka, 9. rujna, 9. srpnja, 9. studenoga. Proširite indeks (332 više) » « Stisni indeks

Aladár Gerevich

Aladár Gerevich (Jászberény, 16. ožujka 1910. – 14. svibnja 1991.), mađarski mačevalac (specijalnost - borba sabljom) Jedini je sportaš, u bilo kojem sportu, koji je pobijedio na šest (6) Olimpijskih igara – za redom i jedini sportaš koji je u istoj disciplini, ekipnoj borbi sabljom, pobijedio na Igrama šest puta u nizu.

Novi!!: 1991. i Aladár Gerevich · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: 1991. i Albanija · Vidi više »

Alexis Pinturault

Alexis Pinturault (Moûtiers, 20. ožujka 1991.) francuski je alpski skijaš, osvajač olimpijskih medalja u veleslalomu i kombinaciji.

Novi!!: 1991. i Alexis Pinturault · Vidi više »

Ana Roje

Ana Roje Ana Roje (Split, 17. listopada 1909. – Šibenik, 17. ožujka 1991.), hrvatska balerina, pedagoginja i koreografkinja.

Novi!!: 1991. i Ana Roje · Vidi više »

Anđelko Višić

Anđelko Višić (Bjelovar, 29. studenog 1948. - Bastajski Brđani, 13. studenog 1991.) - hrvatski liječnik, internist Rodio se u Bjelovaru 29.

Novi!!: 1991. i Anđelko Višić · Vidi više »

Ante Vukušić

Ante Vukušić (Sinj, 4. lipnja 1991.) je hrvatski nogometaš koji igra na poziciji napadača.

Novi!!: 1991. i Ante Vukušić · Vidi više »

Anton Maglica

Anton Maglica (Brčko, 11. studenoga 1991.), hrvatski je profesionalni nogometaš koji trenutačno igra za Zrinjski Mostar.

Novi!!: 1991. i Anton Maglica · Vidi više »

Antun Stipančić

Antun "Tova" Stipančić, (Duga Resa, 18. svibnja 1949. - Zagreb, 20. studenoga 1991.), hrvatski stolnotenisač.

Novi!!: 1991. i Antun Stipančić · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: 1991. i Armenija · Vidi više »

Aung San Suu Kyi

Aung San Suu Kyi (čita se: Aun San Su Ći) (Yangon, 19. lipnja 1945.) mijanmarska (burmanska) je političarka i aktivistica.

Novi!!: 1991. i Aung San Suu Kyi · Vidi više »

Široka Kula

Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Široka Kula · Vidi više »

Željko Sabol

Željko Sabol (Bjelovar, 28. studenoga 1941. – Zagreb, 5. rujna 1991.), bio je hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: 1991. i Željko Sabol · Vidi više »

Žrnovnica (Split)

Žrnovnica je naselje koje se nalazi istočno/sjeveroistočno od centra Splita.

Novi!!: 1991. i Žrnovnica (Split) · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: 1991. i Čehoslovačka · Vidi više »

Ćelije

Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Ćelije · Vidi više »

Baltičke države

Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.

Novi!!: 1991. i Baltičke države · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: 1991. i Balvan-revolucija · Vidi više »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Novi!!: 1991. i Bangladeš · Vidi više »

Banski dvori

Banski dvori naziv je za povijesnu zgradu na zapadnoj strani Trga sv. Marka u Zagrebu (Trg sv. Marka br. 1) koja je bila dom hrvatskih banova od 1809. do 1918. godine.

Novi!!: 1991. i Banski dvori · Vidi više »

Bartolomeu Jacinto Quissanga

Bartolomeu Jacinto Quissanga (Luanda, 23. studenog 1991.), poznatiji kao Bastos, je angolski nogometaš koji trenutačno igra za talijanski nogometni klub S.S. Lazio i angolsku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 1991. i Bartolomeu Jacinto Quissanga · Vidi više »

Bedem ljubavi

Bedem ljubavi hrvatski je mirotvorni pokret, kojeg su 1991. godine osnovale majke, želeći spasiti svoje sinove iz JNA.

Novi!!: 1991. i Bedem ljubavi · Vidi više »

Bekim Balaj

Bekim Balaj (Reç, Skadar, 11. siječnja 1991.) je albanski nogometaš koji trenutačno igra za austrijski nogometni klub SK Sturm Graz i albansku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 1991. i Bekim Balaj · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 1991. i Beograd · Vidi više »

Bert Sakmann

Bert Sakmann (Stuttgart, 12. lipnja, 1942.) je njemački stanični fiziolog.

Novi!!: 1991. i Bert Sakmann · Vidi više »

Bitka u Doljanima 1. rujna 1991.

Bitka u Doljanima je bila bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Bitka u Doljanima 1. rujna 1991. · Vidi više »

Bitka za Šibenik 1991.

Bitka za Šibenik je bila bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Bitka za Šibenik 1991. · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Novi!!: 1991. i Bitka za Gospić · Vidi više »

Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991.

Bitka za Novi Farkašić je bila bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Bitka za Novi Farkašić 17. listopada 1991. · Vidi više »

Bitka za Pakrac ožujka 1991.

Bitkom za Pakrac je oružani sukob između hrvatske policije i srpskih pobunjenika, kojega neki smatraju krajem Balvan revolucije i početkom Domovinskog rata.

Novi!!: 1991. i Bitka za Pakrac ožujka 1991. · Vidi više »

Bitka za vojarnu u Bjelovaru

Barutana Bjelovar, spomenik poginulim hrvatskim vojnicima u Bjelovaru, žrtvama Milana Tepića Spomen područje Barutana Bjelovar 1991. Bitka za Bjelovar bila je dio bitke za vojarne za vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: 1991. i Bitka za vojarnu u Bjelovaru · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: 1991. i Bjelorusija · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: 1991. i Bjelovar · Vidi više »

Bogdanovci

Bogdanovci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Bogdanovci · Vidi više »

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević Bogić Bogićević (Ugljevik, 15. svibnja 1953.) bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. svibnja 1989. do rujna 1991. godine.

Novi!!: 1991. i Bogić Bogićević · Vidi više »

Boj u Splitskom kanalu

Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.

Novi!!: 1991. i Boj u Splitskom kanalu · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: 1991. i Boris Jeljcin · Vidi više »

Boris Papandopulo

Boris Papandopulo (Bad Honnef, 25. veljače 1906. – Zagreb, 16. listopada 1991.), bio je hrvatski skladatelj i dirigent; sin operne pjevačice Maje Strozzi-Pečić i oca ruskog plemenitaša Konstantina Papandopula.

Novi!!: 1991. i Boris Papandopulo · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.

Novi!!: 1991. i Borisav Jović · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 1991. i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brijunska deklaracija

Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Novi!!: 1991. i Brijunska deklaracija · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: 1991. i Bruxelles · Vidi više »

Croatia Airlines

Croatia Airlines je hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: 1991. i Croatia Airlines · Vidi više »

Cyrus Vance

Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.

Novi!!: 1991. i Cyrus Vance · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: 1991. i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Dan neovisnosti

Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.

Novi!!: 1991. i Dan neovisnosti · Vidi više »

Darija Klišina

Darija Igorevna Klišina (rus. Дарья Игоревна Клишина) (Tver, 15. siječnja 1991.) - ruska atletičarka u skoku u dalj.

Novi!!: 1991. i Darija Klišina · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: 1991. i Daruvar · Vidi više »

Debeljak

Debeljak je naselje u sastavu općine Sukošan, u Zadarskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Debeljak · Vidi više »

Derrick Favors

Derrick Bernard Favors (15. srpnja 1991.) američki je profesionalni košarkaš.

Novi!!: 1991. i Derrick Favors · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 1991. i Domovinski rat · Vidi više »

Dr. Seuss

Dr. Seuss Theodor Seuss Geisel (Springfield, Massachusetts, 2. ožujka 1904. – La Jolla, Kalifornija, 24. rujna 1991.), poznatiji kao Dr.

Novi!!: 1991. i Dr. Seuss · Vidi više »

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ je bila odluka EEZ usvojena 5. srpnja 1991. godine.

Novi!!: 1991. i Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ · Vidi više »

Emma Roberts

Emma Rose Roberts (10. veljače 1991.), američka je glumica, pjevačica, tekstopisac i dizajnerica.

Novi!!: 1991. i Emma Roberts · Vidi više »

Eric Carr

Paul Charles Caravello (12. srpnja 1950. – 24. studenog 1991.), poznatiji kao Eric Carr, je bio američki glazbenik, najpoznatiji kao bubnjar za rock grupu Kiss.

Novi!!: 1991. i Eric Carr · Vidi više »

Erwin Neher

Erwin Neher (2007.) Erwin Neher (rođen 20. ožujka, 1944.) je njemački biofizičar koji je 1991.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Bertom Sakmannom za njihov rad na "funkciji ionskih kanala stanice" i i otkrivanju posebne metode priljubljene elektrode (engl. patch clamp) koja omogućuje snimanje malih ionskih struja kakve su struje pojedinih ionskih kanala.

Novi!!: 1991. i Erwin Neher · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: 1991. i Estonija · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: 1991. i Etničko čišćenje · Vidi više »

FK Crvena zvezda

FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.

Novi!!: 1991. i FK Crvena zvezda · Vidi više »

Franjo Benzinger

Franjo Benzinger (Vukovar, 26. studenoga 1899. – Zagreb, 29. ožujka 1991.), bio je hrvatski farmaceut.

Novi!!: 1991. i Franjo Benzinger · Vidi više »

Franjo Majetić

Grob Franje Majetića u Varaždinu. Franjo Majetić (Zagreb, 26. veljače 1923. – Varaždin, 29. studenog 1991.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 1991. i Franjo Majetić · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: 1991. i Franjo Tuđman · Vidi više »

Frank Capra

Frank Capra (Palermo, 18. svibnja 1897. -, 3. rujna 1991.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: 1991. i Frank Capra · Vidi više »

Freddie Mercury

Freddie Mercury (Zanzibar, 5. rujna 1946. – London, 24. studenoga 1991.), bio je britanski pjevač, tekstopisac i producent, najpoznatiji kao pjevač britanskog rock sastava Queen.

Novi!!: 1991. i Freddie Mercury · Vidi više »

Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske

Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga.

Novi!!: 1991. i Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Glina (grad) · Vidi više »

Golubić

Golubić je selo u Zadarskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Golubić · Vidi više »

Gordan Lederer

Gordan Lederer (Zagreb, 21. travnja 1958. – brdo Čukur iznad Hrvatske Kostajnice, 10. kolovoza 1991.), bio je hrvatski fotograf i TV-snimatelj, HTV-ov djelatnik.

Novi!!: 1991. i Gordan Lederer · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Gospić · Vidi više »

Graham Greene

Graham Greene (Berkhamsted, 2. listopada 1904. – Vevey, 3. travnja 1991.), engleski romanopisac i pripovjedač.

Novi!!: 1991. i Graham Greene · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: 1991. i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: 1991. i Gruzija · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: 1991. i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 1991. i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: 1991. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: 1991. i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatske šume

Đurđevca. Zgrada Šumarije Ivanska Hrvatske šume d.o.o. je tvrtka koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Hrvatske šume · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski vojnik

Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.

Novi!!: 1991. i Hrvatski vojnik · Vidi više »

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.

Novi!!: 1991. i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »

Igor Kačić

Spomen-obilježje Otac i sin Igor Kačić (Vukovar, 23. kolovoza 1975. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), najmlađa je žrtva pokolja na Ovčari.

Novi!!: 1991. i Igor Kačić · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Ilok · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 1991. i Irak · Vidi više »

Irina Krivko

Irina Krivko (blr. Ірына Крыўко, Sjanno, 30. srpnja 1991.) bjeloruska je biatlonka.

Novi!!: 1991. i Irina Krivko · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: 1991. i Island · Vidi više »

Josip Jović (redarstvenik)

Josip Jović (Aržano kod Imotskog, 21. studenoga 1969. – Plitvička jezera, 31. ožujka 1991.), bojnik Hrvatske vojske (posmrtno), prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Josip Jović (redarstvenik) · Vidi više »

Jozo Martinčević

Jozo Martinčević (Varaždin, 12. ožujka 1900. – Zagreb, 22. listopada 1991.) je bio hrvatski glumac.

Novi!!: 1991. i Jozo Martinčević · Vidi više »

Juan Jesus

Juan Guilherme Nunes Jesus (Belo Horizonte, 10. lipnja 1991.), poznatiji kao Juan Jesus, brazilski je nogometaš koji trenutačno igra za talijanski nogometni klub Napoli.

Novi!!: 1991. i Juan Jesus · Vidi više »

Južna Osetija

Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.

Novi!!: 1991. i Južna Osetija · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: 1991. i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Novi!!: 1991. i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Karađorđevo

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: 1991. i Karađorđevo · Vidi više »

Karlo Metikoš

Karlo Metikoš (Matt Collins - umjetničko ime na zapadnom tržištu) (Zagreb, 8. veljače 1940. – Zagreb, 10. prosinca 1991.), bio je hrvatski glazbenik.

Novi!!: 1991. i Karlo Metikoš · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Karlobag · Vidi više »

Kijev Do

Kijev Do je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: 1991. i Kijev Do · Vidi više »

Kijevo

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Kijevo · Vidi više »

Kiss

KISS je američki rock sastav osnovan u New York Cityu 1973. Poznati su po bojanju lica i kostimima koje nose na pozornici.

Novi!!: 1991. i Kiss · Vidi više »

Klaus Kinski

Klaus Kinski (Zoppot, Slobodni grad Gdanjsk, 18. listopada 1926. – Lagunitas, Kalifornija, 23. studenoga 1991.), njemački glumac.

Novi!!: 1991. i Klaus Kinski · Vidi više »

Kostarika

Kostarika (španj. costa rica.

Novi!!: 1991. i Kostarika · Vidi više »

Kukuruzni put

Kukuruzni put je naziv za zemljani put koji se nalazi zapadno od grada Vukovara u istočnoj Slavoniji.

Novi!!: 1991. i Kukuruzni put · Vidi više »

Kup maršala Tita

Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.

Novi!!: 1991. i Kup maršala Tita · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 1991. i Kuvajt · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: 1991. i Latvija · Vidi više »

Lena Meyer-Landrut

Lena Meyer-Landrut, poznatija kao Lena (Hannover, 23. svibnja 1991.), njemačka pjevačica i predstavnica Njemačke na Eurosongu 2010. godine u Oslu gdje je odnijela pobjedu s 246 bodova (i čak 9 "dvanaestica"), te je tako završila ispred Turske koja je dobila 170 bodova.

Novi!!: 1991. i Lena Meyer-Landrut · Vidi više »

Lipik

Park u Lipiku Park u Lipiku Ljekovita voda u Lipiku Bolnica u Lipiku Lipik je grad u Hrvatskoj, smješten u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Lipik · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 1991. i Mađarska · Vidi više »

Mario Tičinović

Mario Tičinović (Sinj, 20. kolovoza 1991.) je hrvatski nogometaš.

Novi!!: 1991. i Mario Tičinović · Vidi više »

Maslenički most

Pogled s mosta na tjesnac Novsko ždrilo Maslenički most (zvan i "Stari Maslenički most" kako bi se razlikovao od "novog" obližnjeg betonskog mosta na autocesti A1) lučni je čelični most preko Novskoga ždrila na Jadranskoj magistrali.

Novi!!: 1991. i Maslenički most · Vidi više »

Mato Lešćan

Mato Lešćan (Đurđevac, 25. veljače 1936. – Frankfurt na Majni, 18. ožujka 1991.) - hrvatski skladatelj, orguljaš, zborovođa, glazbeni pedagog, muzikolog, glazbeni teoretičar, istraživač i glazbeni urednik Rođen je u Đurđevcu 25.

Novi!!: 1991. i Mato Lešćan · Vidi više »

Max Frisch

Max Frisch (Zürich, 15. svibnja 1911. – Zürich, 4. travnja 1991.), švicarski književnik.

Novi!!: 1991. i Max Frisch · Vidi više »

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Novi!!: 1991. i Međunarodno priznanje Hrvatske · Vidi više »

Mercallijeva ljestvica

Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica, određuje pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa.

Novi!!: 1991. i Mercallijeva ljestvica · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: 1991. i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: 1991. i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: 1991. i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nadin

Ravnokotarsko selo Nadin (Nedinium, Nedinum) nalazi se istočno od Zadra a 11 km zapadno od Benkovca.

Novi!!: 1991. i Nadin · Vidi više »

Nadine Gordimer

Nadine Gordimer (Springs, 20. studenog 1923. – Johannesburg, 13. srpnja, 2014.), bila je južnoafrička književnica.

Novi!!: 1991. i Nadine Gordimer · Vidi više »

Napad na Karlovac 4. listopada 1991.

Napad na Karlovac 4. listopada 1991. je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele velikosrpske snage početkom agresije na Hrvatsku radi osvajanja grada Karlovca.

Novi!!: 1991. i Napad na Karlovac 4. listopada 1991. · Vidi više »

Napad na policijsku postaju u Glini

Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.

Novi!!: 1991. i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »

Narodna zaštita (RH)

Narodna zaštita je bila jedinstveni, organizirani oblik otpora, preteča HV-a.

Novi!!: 1991. i Narodna zaštita (RH) · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 1991. i Njemačka · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 1991. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Novi Farkašić

Novi Farkašić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Petrinje, Sisačko-moslavačka županija.

Novi!!: 1991. i Novi Farkašić · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Novi!!: 1991. i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Obrana Petrinje 1991.

Obrana Petrinje je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku radi obrane grada Petrinje.

Novi!!: 1991. i Obrana Petrinje 1991. · Vidi više »

Obrana Topuskog 1991.

Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane grada Topuskoga.

Novi!!: 1991. i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Novi!!: 1991. i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Olja Luetić

Olja Luetić (Makarska, 19. veljače 1991.) - hrvatska modna dizajnerica Rođena je u Makarskoj 19.

Novi!!: 1991. i Olja Luetić · Vidi više »

Operacija Brđani '91

Operacija Brđani '91 je bila hrvatska vojna oslobodilačka akcija u Domovinskom ratu.

Novi!!: 1991. i Operacija Brđani '91 · Vidi više »

Operacija Drenjula

Operacija Drenjula je bila napadno-oslobodilačka operacija hrvatskih postrojbi u početnom razdoblju Domovinskog rata.

Novi!!: 1991. i Operacija Drenjula · Vidi više »

Operacija Medvjed

Operacija Medvjed je bila operacija hrvatskih postrojaba u početnom razdoblju Domovinskog rata.

Novi!!: 1991. i Operacija Medvjed · Vidi više »

Operacija pod lažnom zastavom

Operacija pod lažnom zastavom (engl. false flag operation) označava tajnu operaciju koju provodi vlast, tvrtka ili druge organizacije a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi.

Novi!!: 1991. i Operacija pod lažnom zastavom · Vidi više »

Operacija Proboj-1

Operacija Proboj-1 bila je tajna vojna akcija koji su sprovodili srbijanski MUP i JNA.

Novi!!: 1991. i Operacija Proboj-1 · Vidi više »

Operacije "Labrador" i "Opera"

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Novi!!: 1991. i Operacije "Labrador" i "Opera" · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Otočac · Vidi više »

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

Novi!!: 1991. i Ovčara · Vidi više »

Panama

Panama je najjužnija država Srednje Amerike.

Novi!!: 1991. i Panama · Vidi više »

Pavo Urban

Pavo Urban (Dubrovnik, 1. kolovoza 1968. – Dubrovnik, 6. prosinca 1991.) bio je hrvatski branitelj i fotograf iz Dubrovnika.

Novi!!: 1991. i Pavo Urban · Vidi više »

Peggy Ashcroft

Peggy Ashcroft (22. prosinca 1907. – 14. lipnja 1991.), britanska filmska, televizijska i kazališna glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1984. godine).

Novi!!: 1991. i Peggy Ashcroft · Vidi više »

Peta kolona

Peta kolona označava tajne skupine koje se bave subverzivnim aktivnostima koje imaju za cilj srušiti ili ometati postojeći poredak u interesu jedne agresivne vanjske sile.

Novi!!: 1991. i Peta kolona · Vidi više »

Philip Milanov

Philip Milanov (Bruges, 6. srpnja 1991.) belgijski je atletičar, natjecatelj u bacanju diska, bugarskoga podrijetla.

Novi!!: 1991. i Philip Milanov · Vidi više »

Pierre-Gilles de Gennes

Loptice za stolni tenis od celuloida. Pierre-Gilles de Gennes (Pariz, 24. listopada 1932. – Orsay, Île-de-France, 18. svibnja 2007.), francuski fizičar.

Novi!!: 1991. i Pierre-Gilles de Gennes · Vidi više »

Pirova pobjeda

Pirova pobjeda je pobjeda za koju se plati prevelika cijena i koja pobjedniku nanese više štete nego poraženom.

Novi!!: 1991. i Pirova pobjeda · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: 1991. i Ploče · Vidi više »

Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.

Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991.

Pokolj u Čanku je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata 10. prosinca 1991. u selu Čanku u Lici, u općini Korenica.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991.

Pokolj u Četekovcu je bio ratni zločin kojeg su počinile snage srpskog agresora u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima kod Podravske Slatine u Hrvatskoj početkom Domovinskog rata, na dan 3. rujna 1991. Postrojbe srpskog agresora su ubile 21 civila, od toga 16 muškaraca i 5 žena, svi su bili Hrvati.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Čorcima listopada 1991.

Pokolj u Čorcima je bio ratni zločin kojeg su počinile srpske postrojbe, pripadnici Martićeve milicije za vrijeme Domovinskog rata koncem listopada odnosno početkom listopada 1991. (točan nadnevak još nije utvrđen).

Novi!!: 1991. i Pokolj u Čorcima listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Borovu Selu

Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »

Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991.

Pokolj u Gornjim Jamama je bio ratni zločin, počinjen 11. prosinca 1991. Počinili su ga srpski teroristi nad Hrvatima iz sela Gornje Jame kod Gline.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Ivanovom Selu 21. rujna 1991.

Pokolj u Ivanovom Selu je bio velikosrpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Ivanovom Selu 21. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991.

Pokolj u Joševici 16.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kijevu Dolu 13. studenoga 1991.

Pokolj u Kijevu Dolu 13. studenoga 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinili velikosrpski pripadnici JNA za vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Kijevu Dolu 13. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.

Pokolj u Kusonjama je događaj pogibije osamnaestorice pripadnika 105.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991.

Pokolj u Lipovači je ratni zločin kojeg su počinili srpski odmetnici Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991.

Pokolj u Nadinu je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: 1991. i Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 1991. i Poljska · Vidi više »

Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991.

Pomorska blokada Hrvatske 17.

Novi!!: 1991. i Pomorska blokada Hrvatske 17. – 23. rujna 1991. · Vidi više »

Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991.

Pomorska blokada Hrvatske od 8. studenoga do 3. prosinca 1991. bila je treća pomorska blokada Hrvatske koju je u Domovinskom ratu sprovela JRM.

Novi!!: 1991. i Pomorska blokada Hrvatske 8. studenoga – 3. prosinca 1991. · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: 1991. i Potres · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: 1991. i Prag · Vidi više »

Predsjedništvo SFRJ

Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.

Novi!!: 1991. i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: 1991. i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Quavo

Quavious Keyate Marshall (Athens, Georgia, SAD, 2. travnja 1991.), poznatiji kao Quavo, američki je reper i glazbeni producent.

Novi!!: 1991. i Quavo · Vidi više »

Queen

Queen je britanski rock sastav nastao 1970. godine raspadom grupe "Smile" koju su činili dvoje originalnih članova Queena, Brian May i Roger Taylor.

Novi!!: 1991. i Queen · Vidi više »

Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991.

Radnička akcija u Slavonskom Brodu, u tvornici Specijalnih vozila Đuri Đakoviću koja se zbila 6. svibnja 1991. godine.

Novi!!: 1991. i Radnička akcija u Đuri Đakoviću 6. svibnja 1991. · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Novi!!: 1991. i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Ratko Mladić

Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.

Novi!!: 1991. i Ratko Mladić · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: 1991. i Ratni zločin · Vidi više »

Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.

Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.

Novi!!: 1991. i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: 1991. i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713 je bila Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo 25. rujna 1991. godine.

Novi!!: 1991. i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713 · Vidi više »

Richard Freitag

Richard Freitag (Erlabrunn, 14. kolovoza 1991.) nekadašnji je njemački skijaš skakač.

Novi!!: 1991. i Richard Freitag · Vidi više »

Rupert Rozmarić

Rupert Rozmarić (Štrigova, 2. travnja 1921. - Zagreb, 5. prosinca 1991.) - hrvatski katolički svećenik, franjevac.

Novi!!: 1991. i Rupert Rozmarić · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 1991. i Rusija · Vidi više »

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.

Novi!!: 1991. i Saddam Hussein · Vidi više »

Savudrijska vala

Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: 1991. i Savudrijska vala · Vidi više »

Siniša Glavašević

Siniša Glavašević (Vukovar, 4. studenoga 1960. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), bio je hrvatski novinar, publicist i prozaik kojega su ubile srpske paravojne postrojbe tijekom bitke za Vukovar.

Novi!!: 1991. i Siniša Glavašević · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 1991. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: 1991. i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: 1991. i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: 1991. i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: 1991. i Slovenija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 1991. i Sovjetski Savez · Vidi više »

Specijalna jedinica PU Kutina "Ris"

Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.

Novi!!: 1991. i Specijalna jedinica PU Kutina "Ris" · Vidi više »

Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"

Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu. Djelo Aleksandra Antoljeviča Zvjagina Pripadnik Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule" Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" je postrojba posebne namjene hrvatske policije.

Novi!!: 1991. i Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: 1991. i Split · Vidi više »

Spomen-područje Barutana

Spomen područje Barutana Spomen-područje Barutana je spomen-područje za poginule i stradale u obrani Bjelovara 29. rujna 1991. Nalazi se na sjeverozapadnom ulazu u grad u šumi Bedenik unutar četvrti Hrgovljani.

Novi!!: 1991. i Spomen-područje Barutana · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: 1991. i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 1991. i Srbija · Vidi više »

Sukošan

Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Sukošan · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: 1991. i Tadžikistan · Vidi više »

Tea Pijević

Tea Pijević (Makarska, 18. studenog 1991.), hrvatska rukometašica, članica mađarskog rukometnog kluba Alba Fehérvár.

Novi!!: 1991. i Tea Pijević · Vidi više »

Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991.

Teroristički napad u Zadru 11.

Novi!!: 1991. i Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991. · Vidi više »

Thomas Meunier

Thomas Meunier (Saint-Ode, 12. rujna 1991.) belgijski je nogometaš koji trenutačno igra za Borussiju Dortmund i belgijsku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 1991. i Thomas Meunier · Vidi više »

Toma Zdravković

Tomislav "Toma" Zdravković (Aleksinac,, pristupljeno 5. svibnja 2015. 20. studenoga 1938. – Beograd, 30. rujna 1991.) bio je jugoslavenski i srbijanski pjevač narodne glazbe.

Novi!!: 1991. i Toma Zdravković · Vidi više »

Tomislav Pejić

Tomislav Pejić (Sovići, 18. rujna 1957. - Subocka kod Novske, 15. prosinca 1991.), hrvatski zagonetač, urednik, publicist, aforist i hrvatski branitelj, pripadnik 151.

Novi!!: 1991. i Tomislav Pejić · Vidi više »

Travis Scott

Travis Scott (Houston, Teksas, SAD, 30. travnja 1991.), pravog imena Jacques Bermon Webster II., američki je reper i kantautor.

Novi!!: 1991. i Travis Scott · Vidi više »

Tropska oluja

Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.

Novi!!: 1991. i Tropska oluja · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: 1991. i Ukrajina · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: 1991. i Varšavski ugovor · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: 1991. i Vatikan · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

Novi!!: 1991. i Veljko Kadijević · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: 1991. i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: 1991. i Virovitica · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: 1991. i Vis · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: 1991. i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Vlado Gotovac

Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.

Novi!!: 1991. i Vlado Gotovac · Vidi više »

Vuk Drašković

Vuk Drašković, 2006. godine Velike Srbije. Vuk Drašković (Međa (općina Žitište), Vojvodina, Srbija, 29. studenog 1946.), nekadašnji srbijanski političar i predsjednik nekada najjače srpske oporbene stranke - Srpski pokret obnove.

Novi!!: 1991. i Vuk Drašković · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: 1991. i Vukovar · Vidi više »

Yves Montand

Yves Montand (Monsumagno, Toskana, 13. listopada 1921. – Senlis, Oise, Francuska, 9. studenog 1991.). Rođen kao Ivo Livi, francuski šansonijer i glumac.

Novi!!: 1991. i Yves Montand · Vidi više »

Zagrebačka sinagoga

Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.

Novi!!: 1991. i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »

Zaljevski rat

Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.

Novi!!: 1991. i Zaljevski rat · Vidi više »

Zvane Črnja

'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.

Novi!!: 1991. i Zvane Črnja · Vidi više »

Zvonimir Lepetić

Zvonimir "Zvonko" Lepetić (Berane, 17. studenoga 1928. – Split, 4. siječnja 1991.), bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.

Novi!!: 1991. i Zvonimir Lepetić · Vidi više »

1. lipnja

1.

Novi!!: 1991. i 1. lipnja · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: 1991. i 1. listopada · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: 1991. i 1. ožujka · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: 1991. i 1. prosinca · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: 1991. i 1. rujna · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: 1991. i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: 1991. i 1. srpnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: 1991. i 1. travnja · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: 1991. i 10. kolovoza · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: 1991. i 10. lipnja · Vidi više »

10. listopada

10.

Novi!!: 1991. i 10. listopada · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: 1991. i 10. prosinca · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: 1991. i 10. rujna · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: 1991. i 10. studenoga · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: 1991. i 10. veljače · Vidi više »

108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske

108.

Novi!!: 1991. i 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: 1991. i 11. prosinca · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 1991. i 11. siječnja · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: 1991. i 11. srpnja · Vidi više »

11. studenoga

11.

Novi!!: 1991. i 11. studenoga · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: 1991. i 11. travnja · Vidi više »

114. brigada HV

114.

Novi!!: 1991. i 114. brigada HV · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: 1991. i 12. lipnja · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: 1991. i 12. ožujka · Vidi više »

12. rujna

12.

Novi!!: 1991. i 12. rujna · Vidi više »

13. listopada

13.

Novi!!: 1991. i 13. listopada · Vidi više »

13. rujna

13.

Novi!!: 1991. i 13. rujna · Vidi više »

13. studenoga

13.

Novi!!: 1991. i 13. studenoga · Vidi više »

14. kolovoza

14.

Novi!!: 1991. i 14. kolovoza · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: 1991. i 14. lipnja · Vidi više »

14. prosinca

14.

Novi!!: 1991. i 14. prosinca · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: 1991. i 14. rujna · Vidi više »

14. studenoga

14.

Novi!!: 1991. i 14. studenoga · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: 1991. i 14. svibnja · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: 1991. i 15. listopada · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: 1991. i 15. ožujka · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: 1991. i 15. prosinca · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: 1991. i 15. srpnja · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: 1991. i 15. studenoga · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: 1991. i 16. kolovoza · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: 1991. i 16. lipnja · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: 1991. i 16. listopada · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: 1991. i 16. ožujka · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: 1991. i 16. prosinca · Vidi više »

16. rujna

16.

Novi!!: 1991. i 16. rujna · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: 1991. i 16. siječnja · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: 1991. i 17. listopada · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: 1991. i 17. ožujka · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: 1991. i 17. rujna · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: 1991. i 18. kolovoza · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: 1991. i 18. ožujka · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: 1991. i 18. rujna · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: 1991. i 18. studenoga · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1897. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1899. · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: 1991. i 19. kolovoza · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: 1991. i 19. listopada · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: 1991. i 19. prosinca · Vidi više »

19. siječnja

19.

Novi!!: 1991. i 19. siječnja · Vidi više »

19. studenoga

19.

Novi!!: 1991. i 19. studenoga · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: 1991. i 19. veljače · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 1991. i 1900. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1904. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1907. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1911. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1921. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1923. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1926. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1991. i 1928. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1936. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1938. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 1991. i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1941. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 1991. i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1950. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1957. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1958. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1960. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1968. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 1991. i 1975. · Vidi više »

2. rujna

2.

Novi!!: 1991. i 2. rujna · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: 1991. i 2. svibnja · Vidi više »

2. travnja

2.

Novi!!: 1991. i 2. travnja · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: 1991. i 20. kolovoza · Vidi više »

20. ožujka

20.

Novi!!: 1991. i 20. ožujka · Vidi više »

20. prosinca

20.

Novi!!: 1991. i 20. prosinca · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: 1991. i 20. studenoga · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: 1991. i 21. rujna · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: 1991. i 22. kolovoza · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: 1991. i 22. listopada · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: 1991. i 22. travnja · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: 1991. i 23. rujna · Vidi više »

23. studenoga

23.

Novi!!: 1991. i 23. studenoga · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: 1991. i 23. svibnja · Vidi više »

24. rujna

24.

Novi!!: 1991. i 24. rujna · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: 1991. i 24. studenoga · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: 1991. i 25. kolovoza · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: 1991. i 25. lipnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: 1991. i 25. listopada · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: 1991. i 25. ožujka · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: 1991. i 25. rujna · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: 1991. i 26. lipnja · Vidi više »

26. rujna

26.

Novi!!: 1991. i 26. rujna · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: 1991. i 26. veljače · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: 1991. i 27. lipnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: 1991. i 28. lipnja · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: 1991. i 28. listopada · Vidi više »

28. studenoga

28.

Novi!!: 1991. i 28. studenoga · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: 1991. i 29. kolovoza · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: 1991. i 29. ožujka · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: 1991. i 29. rujna · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: 1991. i 29. studenoga · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: 1991. i 29. travnja · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: 1991. i 3. listopada · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: 1991. i 3. ožujka · Vidi više »

3. rujna

3.

Novi!!: 1991. i 3. rujna · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: 1991. i 3. travnja · Vidi više »

30. rujna

30.

Novi!!: 1991. i 30. rujna · Vidi više »

30. srpnja

30.

Novi!!: 1991. i 30. srpnja · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: 1991. i 30. travnja · Vidi više »

31. kolovoza

31.

Novi!!: 1991. i 31. kolovoza · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: 1991. i 31. listopada · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: 1991. i 31. ožujka · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: 1991. i 31. prosinca · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: 1991. i 4. lipnja · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: 1991. i 4. listopada · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: 1991. i 4. rujna · Vidi više »

4. siječnja

4.

Novi!!: 1991. i 4. siječnja · Vidi više »

4. studenoga

4.

Novi!!: 1991. i 4. studenoga · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: 1991. i 4. travnja · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: 1991. i 5. listopada · Vidi više »

5. prosinca

5.

Novi!!: 1991. i 5. prosinca · Vidi više »

5. rujna

5.

Novi!!: 1991. i 5. rujna · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: 1991. i 5. srpnja · Vidi više »

5. studenoga

5.

Novi!!: 1991. i 5. studenoga · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: 1991. i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: 1991. i 5. travnja · Vidi više »

6. listopada

6.

Novi!!: 1991. i 6. listopada · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: 1991. i 6. prosinca · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: 1991. i 6. rujna · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: 1991. i 6. srpnja · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: 1991. i 6. svibnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: 1991. i 7. listopada · Vidi više »

7. srpnja

7.

Novi!!: 1991. i 7. srpnja · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: 1991. i 7. studenoga · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: 1991. i 8. listopada · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: 1991. i 8. rujna · Vidi više »

8. studenoga

8.

Novi!!: 1991. i 8. studenoga · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: 1991. i 8. svibnja · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: 1991. i 8. travnja · Vidi više »

9. ožujka

9.

Novi!!: 1991. i 9. ožujka · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: 1991. i 9. rujna · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: 1991. i 9. srpnja · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: 1991. i 9. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

1991.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni